Što je sve bilo „pod Lupom“ u prosincu?

S početkom mjeseca, na ovom vam mjestu donosimo kratki pregled svih tekstova koje smo na našem portalu specijaliziranom za činjeničnu provjeru objavili tijekom prosinca. Na ovaj način i posjetitelji koji ne posjećuju Lupu svakodnevno mogu biti informirani o najvažnijim temama kojima smo se bavili.

S obzirom da želimo imati direktnu i proaktivnu komunikaciju s publikom, pozivamo vas da nam i sami prijavite potencijalno sumnjive informacije koje primijetite u medijima ili na društvenim mrežama. To možete učiniti pišući nam adresu elektronske pošte urednistvo@lupa.com.hr ili izravnom porukom preko naših društvenih mreža, na Facebooku, X-u ili Instagramu.

I ovog prosinca smo svjedočili masovnoj kupovini za vrijeme „Crnog petka“. S tim danom „u paketu“ dolaze i teorije koje govore kako je taj termin skovan u sjećanje na vrijeme robovlasništva, na dan u tjednu "kad su se najjeftinije prodavali robovi". Provjerili smo jesu li takve teorije osnovane.

Bavili smo se i tvrdnjom o 300 ubijene djece koja su po završetku Drugog svjetskog rata zakopana u Škofjoj Loki, koja se počela širiti društvenim mrežama nakon što je 31. listopada na HRT-u emitirana epizoda dokumentarne serije „Partija“, pod naslovom „Čuvari tajni“, autora Gordana Malića. 

Nakon što je 25. studenog u francuskom Marseilleu pronađeno beživotno tijelo Marine Vlahović - redateljice dokumentarnih filmova i novinarke srpskog porijekla specijalizirane za Bliski istok, koja je radila za ARTE Radio - o njezinoj smrti izvijestili su brojni mediji na našem govornom području, a među njima našlo se i onih koji su javnosti prenijeli da je novinarka žrtva ubojstva. Neki od njih imali su i ovakve naslove - "Detalji ubistva Marine Vlahović: Novinarka uhođena, policija odmah reagovala otvaranjem istrage". Provjerili smo postoje li ikakvi dokazi da je Vlahović uistinu ubijena. 

Analizirali smo i izjave zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića o rekordnim ulaganjima u sport, koja su zapravo „nabildana“ ogromnim izdvajanjima za sportske objekte, zbog čega će tek mali dio budžeta uistinu pripasti sportašima, klubovima i savezima. Kasnije, istog mjeseca, zagrebačkog gradonačelnika se prozivalo jer navodno nije našao vremena čestitati Dan državnosti, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, kao ni Dan sjecanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, ali se zato sjetio ubojstva Aleksandre Zec, čime se insinuira da zagrebački gradonačelnik ne poštuje hrvatske već samo srpske žrtve. Riječ je o potpuno netočnoj tvrdnji.

Pisali smo i o „UN-ovom dokumentu o 'zamjenskoj migraciji' koji otkriva sve!“, koji se širio društvenim mrežama, kao „dokaz“ da su masovne migracije planirane te da se radi o "stvaranju svjetskog kaosa". Facebookom su kružile i fotografije među kojima se nalaze i četiri slike švedske slikarice Lene Cronqvist, uz status: „Zašto su u Europskom Parlamentu (Brisel, Belgija) izložene slike 'umjetnice' Lene Cronqvist, koje prikazuju komadanje djece? EU je bolesno pedofilsko, kanibalističko zlo“. Provjerili smo jesu li te fotografije uistinu izložene u Europskom parlamentu.

Ukazali smo i na internetsku prevaru na društvenoj mreži Facebook gdje se pojavljuju plaćeni oglasi stranice MultiPlus koja se na prvi pogled može činiti kao službena stranica MultiPlusCarda, a koja navodno nudi poklon karticu od 250 eura, ukoliko budete dovoljno brzi.

Uočili smo i nepotpisani članak na rubnom portalu Provjeri.hr, u kojem se iznose neutemeljene tvrdnje o navodnoj “tajnoj” vezi između autizma, transrodnosti i transhumanizma. Tvrdi se da autizam praktički nije postojao prije osamdesetih godina 20. stoljeća, već se pojavio “ni iz čega i od tada naovamo se samo povećava”. Autizam se opisuje kao “val” koji je “umjetno stvoren” i “potaknut cjepivima”.

Posebnu pažnju u prosincu smo posvetili predsjedničkim izborima, odnosno izjavama aktera u izbornom procesu. Tako smo provjerili govori li Dragan Primorac istinu kada kaže da je „u pet godina mandata Milanović bio u devet ili deset službenih posjeta u inozemstvu, od kojih su najmanje četiri bili susreti s Miloradom Dodikom iz Republike Srpske“. Primorac je sukob s činjenicama imao i tijekom televizijskog sučeljavanja osmero kandidata u utrci za funkciju predsjednika RH, održanog na Hrvatskoj radioteleviziji. U samo jednoj izjavi kraćoj od 60 sekundi, iznio dvije potpuno netočne informacije.

Nešto kasnije kandidat Zoran Milanović izjavio je da "Plenković ne dopušta da Sabor donese odluke o drugim (vojnim) misijama, maltretira i Sabor i te ljude, obećava neko buduće glasanje kad te ljude valjda kupi, onim parama od Beroša". Njegov protukandidat Dragan Primorac zbog toga je rekao kako se radi o „novoj laži iz kuhinje Zorana Milanovića“, pa smo provjerili tko je od njih dvojice u pravu. Ispostavilo se da je Milanović zaista iznio netočnu informaciju. Netočnu informaciju iznio je i nezavisni kandidat na predsjedničkim izborima, poduzetnik Niko Tokić Kartelo, tijekom gostovanja u Index Studiju, govoreći o Franji Tuđmanu.

U neslaganje oko predsjedničkih ovlasti upali su tijekom jedne debate i kandidatkinje Marija Selak Raspudić i Ivana Kekin, pa smo provjerili koja od njih je u pravu. Zabilježili smo i što su ove dvije kandidatkinje govorile u kasnijoj debati na temu lažnih vijesti i zloupotrebe umjetne inteligencije. 

O Ivani Kekin pisali smo i krajem mjeseca, kada se na više korisničkih profila na društvenim mrežama X i Facebook, ali i u nekim medijima, pojavila dezinformacija da je najveću donaciju za predsjedničku kampanju Ivane Kekin dala tvrtka „Initative d.o.o.“, odnosno da je najveći donator Ivane Kekin „Srbijanac iz Beograda“ sa donacijom od 62.000 eura. Nekoliko dana kasnije, tijekom sučeljavanja predsjedničkih kandidata na HRT-a, Kekin je ustvrdila kako Europska unija treba izglasati politiku za pravednije i solidarnije rješenje migrantske krize. Međutim, kako smo provjerili, Europski parlament već ranije je izglasao, a Vijeće Europe usvojilo, niz novih pravila o migracijskoj politici. Pod Lupom je bila i tvrdnja izrečena dan prije izborne šutnje, kada je Vinko Kojundžić predsjednik udruge Bolje možemo ustvrdio da ne postoji dokaz da je Kekin kupila stan na kredit. Obećavao je tisuću eura onome tko to dokaže, a kada su neki to dokazali, tisuću eura odbio je dati. 

Nadalje, provjerili smo je li istina da nezavisni kandidat na izborima za predsjednika Republike Hrvatske, Tomislav Jonjić, „ne postoji“ za državne medije. Činjeničnu provjeru jedne Jonjićeve izjave imali smo i nakon njegovog intervjua na N1 televiziji gdje je ustvrdio da je Hrvatska zaista nagovještavala uspostavljanje zajedničkih diplomatsko-konzularnih predstavništva kao začetak obnove Jugoslavije. Fact-checkirali smo i njegovu tvrdnju da je Zoran Milanović bio jedan od osnivača Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu.

Pisali smo i o tvrdnji predsjedničke kandidatkinje Branke Lozo da je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek omogućila glumcu Radi Šerbedžiji da „okupira Brijune“.

Pod Lupom se našao i predsjednički kandidat i saborski zastupnik Mosta, Miro Bulj, koji je tijekom kampanje u više navrata ponavljao podatke koji bi trebali dokazivati njegovo natprosječno dobro upravljanje gradom kao gradonačelnika Sinja. Detaljnom analizom ispostavilo se da je Bulj uglavnom iznosio netočne podatke. Bulj nije govorio istinu ni tijekom sučeljavanja predsjedničkih kandidata na RTL-u kada je optužio dva internetska medija poručivši da „Soroš plaća Oštro i Libelu koji svaki dan sponzorirano napadaju isključivo samo mene".

Analizirali smo i kakve su programe imali predsjednički kandidati o pitanjima visine mirovina i načina kako ih povećati, odnosno kakve su informacije iznosili o toj temi.