Na društvenim se mrežama tvrdi da se nitko nije sjetio napraviti mural u čast Reihl-Kira. Međutim, ipak jeste.
Na društvenoj mreži X nedavno se pojavila objava u kojoj se postavlja pitanje „zašto još nitko nije došao na ideju da naslika mural u čast Josipa Reihl-Kira… heroja Domovinskog rata” (arhivirano ovdje).
Objava je popraćena crno-bijelom fotografijom Josipa Reihl-Kira, predratnog načelnika osječke policije koji je pokušao održati mir između Hrvata i Srba, a ubijen je 1. srpnja 1991. godine na punktu hrvatske policije postavljenom na ulazu u Tenju, prilikom povratka s jednog od pregovora. Na njega i njegove suputnike vatru je otvorio pripadnik pričuvnog sastava hrvatske policije Antun Gudelj, a osim Reihl-Kira ubijeni su i potpredsjednik osječkog Gradskog vijeća Goran Zobundžija te gradski vijećnik Milan Knežević, dok je predsjednik Mjesne zajednice Tenja Mirko Tubić ranjen.
O zalaganju Reihl-Kira za mir nedavno je snimljen i dokumentarni film „Mirotvorac“ redatelja Ivana Ramljaka, koji je osvojio niz nagrada, što je ubijenog načelnika osječke policije ponovno dovelo u fokus javnosti.
U Hrvatskoj je, inače, uobičajeno i široko rasprostranjeno podizanje murala istaknutim sudionicima Domovinskog rata (vidi ovdje, ovdje i ovdje). Iako Reihl-Kir, koji je pokušavao očuvati mir, nije prepoznat kao čest motiv takvih radova, zbog čega se u pitanju s društvene mreže X i tvrdi da se nitko nije sjetio oslikati mural Reihl-Kiru, takav je mural ipak već napravljen. Naime, još 2016. godine oslikan je u Osijeku na zidu napuštene zgrade nekadašnjeg Poljoprivrednog fakulteta.
Autor murala je poznati hrvatski umjetnik Lunar i nazvan je „Rhythm of the saints / If I have weaknesses, don't let them blind me“, po pjesmi Paula Simona čiju je ploču Josip Reihl-Kir posljednju kupio.
Kako je tada izvijestio N1, izrada murala dogodila se „na poziv Centra za mirovne studije u suradnji s obitelji Reihl-Kir, a s ciljem trajnog i svakodnevnog sjećanja na tri ključne vrijednosti koje je Josip Reihl-Kir objedinio – mirotvorstvo, suradnju i nenasilje”.
Mural prikazuje stablo koje se probija kroz katove teško oštećene zgrade, simbolizirajući čovjeka koji se poštenim radom i iskrenim nastojanjima probija kroz prepreke. Mjesto na kojem je oslikan ujedno je i lokacija s koje je Reihl-Kir krenuo iz Osijeka na svoje posljednje pregovore, a koja je kasnije tijekom rata predstavljala liniju razgraničenja.
Umjetnik Lunar, pravim imenom Slaven Kosanović, ovim je riječima prokomentirao mural: „Svjestan sam da živi svijet pokreće stalna napetost između dobra i zla, života i smrti, kako god to nazvali. Čovjek bi tu trebao biti iznimka pa ipak većinom to nije. U takvom svijetu osjećam neizmjerno poštovanje prema nenasilnim ljudima, koji žive i doprinose zajednici, a u teškim trenucima na svoja leđa prihvate breme koje većina ignorira. Dobronamjerni i hrabri ljudi su rijetkost u svijetu nevjerojatne okrutnosti, manipulacije, pohlepe, površnosti i sebičnosti. Svjestan sam da crtanje jednog murala ne može puno promijeniti, ali drago mi je ako poruku netko vidi i razumije. Čast mi je što sam imao priliku napraviti mural posvećen čovjeku kakav je Josip Reihl-Kir”.
Spomenimo i da je u čast Reihl-Kira naslikan i mobilni mural „In memoriam Josip Reihl Kir“ autora Mateja Matagića. Radi se o umjetničkom djelu oslikanom na pokretnoj podlozi, a ne izravno na zidu, koja se može premještati s mjesta na mjesto ili privremeno postavljati. Takvi se murali često koriste na raznim događanjima, poput festivala ili izložbi.
