Metodologija rada
U radu portala Lupa metodologija uključuje standardizirani postupak provjere činjenica, korištenje vjerodostojnih i pouzdanih izvora te transparentno izvještavanje o nalazima uz profesionalno i etično novinarstvo. U svom radu novinari portala Lupa strogo se pridržavaju Kodeksa časti hrvatskih novinara, Europskog kodeksa standarda za neovisne organizacije za provjeru činjenica i Kodeksa načela Međunarodne mreže za provjeru činjenica.
Lupa je usvojila metodologiju rada koja se fokusira na direktnu i proaktivnu komunikaciju s publikom. U tu svrhu otvoren je komunikacijski kanal s publikom putem adrese – urednistvo@lupa.com.hr, gdje čitatelji mogu prijaviti potencijalne dezinformacije ili greške u izvještavanju. Lupa potiče čitatelje da se obrate za pomoć čim primijete sumnjive informacije. Također, komunikacijski kanal je otvoren i putem naših stranica na društvenim mrežama. Redakcija Lupe posvećuje posebnu pažnju brzoj reakciji u odgovaranju na upite, pogotovo kada se radi o (dez)informacijama koje su društveno i ekonomski relevantne. Paralelno sami nadziremo društvene mreže i komunikacijske kanale poput Facebooka, Instagrama, Tik Toka, X-a, Gaba, WhatsAppa, Telegrama, YouTubea, Reddita, Bitchutea, Rumblea i drugih, kao i medije – rubne ili one u mainstreamu.
Nakon analize uočenih ili prijavljenih sadržaja, redakcija donosi odluku o prioritetima za istraživanje, vodeći računa da se fokusira na teme od javnog interesa, što uključuje pitanja koja direktno utječu na dobrobit društva ili pojedinaca. Na taj način, Lupa osigurava da njen rad bude usmjeren na ključne teme koje imaju značajnu društvenu važnost. Novinari provjeravaju informacije iz više izvora, kontekstualizuju ih, vještače i/ili konzultiraju stručnjake kako bi osigurali točnost i pouzdanost podataka. Na isti način Lupa se aktivno bavi i razotkrivanjem prevara, koje postaju sve učestalije na društvenim mrežama. Sve ove aktivnosti već su implementirane u svakodnevni rad redakcije, s ciljem pružanja pravovremenih i pouzdanih informacija javnosti.
Implementirani su i adekvatni novinarski alati provjere koji uključuju utvrđivanje točne atribucije i sadržaja izjava aktera i očevidaca, pronalaženje izvornih dokumenata i transkripata, kao i kontaktiranje stručnjaka s različitim pogledima na to pitanje, vladinih agencija te organizacija s relevantnom, specifičnom i priznatom stručnošću u predmetnom području. Veću težinu u procesu verifikacije dajemo politički i ekonomski nepristranim izvorima, istovremeno upozoravajući čitatelje da informacije i podaci iz izvora koji ne udovoljavaju tom kriteriju trebaju promatrati sa skepsom. U predmetnim područjima, a prilikom procjene valjanosti dokaza, koristimo jednake standarde za sve tvrdnje, bez obzira na njihov izvor. Kriteriji procjene ostat će dosljedni, temeljeći se na objektivnim i nepristranim principima.
Novinari se također mogu poslužiti pouzdanim sekundarnim izvornim materijalima, kao što su vladina izvješća i sudski dokumenti, statističkim izvorima, kao i raznim drugim izvorima poput medijskih arhiva, knjiga, znanstvenih članaka, analiza i interneta. Novinari će razmotriti kontaktiranje osobe koja iznosi tvrdnju zbog pojašnjenja izvora i dokaza. Prilikom verifikacije videomaterijala, fotografija, lokacija, vremena i teksta atribuiranog nalozima na društvenim mrežama služimo se i širokim spektrom open-source alata za vještačenje.
Mišljenja i stavovi te reportažne forme nisu pogodne za ovu vrstu provjere, za razliku od tvrdnji za koje je moguće ispitati činjenični temelj. Vodimo se načelom da analiziramo sadržaj koji može dovoditi u zabludu, za razliku od retoričkih omaški ili figura poput hiperbola ili lapsusa.
Sve činjenične predmetne tvrdnje arhiviramo putem online servisa. Čitatelji se tako može vratiti pobijanoj tvrdnji čak i nakon što ona bude ispravljena ili uklonjena s mreže, te provjeriti je li adekvatno prenesena. Na taj način osiguravamo transparentnost i kontinuitet provjere.
Čitatelje u svakom članku upućujemo na izvore koji su novinarski relevantni za razjašnjavanje konteksta ili dobivanje vjerodostojn(ij)e informacije, kako bi im omogućili da i prate put kojim smo došli do konačne ocjene, odnosno zaključka. Pri tom, kada god je to moguće, koristimo dostupne primarne izvore. Također u novinarskom radu ne koristimo anonimne izvore, dok u činjeničnim provjerama navodimo relevantne dokaze koji podupiru neku tvrdnju, jednako kao i relevantne dokaze koji je potkopavaju, ukoliko takvi postoje. Time osiguravamo sveobuhvatan pristup provjeri činjenica.
Svaka provjera činjenica objavljuje se tek nakon što je pregledaju najmanje dva člana redakcije, čime se osigurava dodatna razina kontrole kvalitete i točnosti. Naše objave su precizne, objektivne i predstavljene na neemotivan način, bez preuveličavanja zaključaka. Cilj nam je zadržati neutralnost i činjeničnost u svakom dijelu našeg rada.
Novinari Lupe tijekom 2024. godine prošli su temeljitu obuke, edukacije i treninge u organizaciji European Fact-Checking Standards Network (EFCSN) s ciljem rasta i razvoja kapaciteta za provjeru činjenica te operativnih potencijala u skladu sa standardima neovisnosti, transparentnosti i novinarske kvalitete koje su navedene u Europskom kodeksu standarda, ali i razmjene iskustava i najboljih praksi. Također, Lupa je procesu i dodatnog mentorstva koje provodi španjolska Maldita, najposjećenija internetska platforma za provjeru informacija u Europi. Tijekom 2023. godine novinari Lupe prošli su i proces edukacije Faktografa, prvog hrvatskog medija specijaliziranog za fact-checking.
U našem impressumu redovito se ažuriraju informacije o upravljačkoj strukturi portala, kao i važne odluke koje donose upravna tijela Udruge-izdavača. Na istom mjestu dostupne su i biografije zaposlenih osoba na portalu, uključujući članove uredništva, kao i imena svih vanjskih suradnika koji su također završili novinarske edukacije za činjeničnu provjeru.
Privatnost i sigurnost
Lupa će, kada postoji razumna zabrinutost za sigurnost subjekata istrage, zamagliti fotografije i/ili prikriti identitet uključenih osoba. Ova praksa će se primjenjivati u slučajevima kada bi otkrivanje identiteta moglo ugroziti sigurnost novinara, izvora ili drugih aktera u istrazi. To uključuje i odgovornu uporabu osobnih podataka u objavama, kako bi se zaštitili identiteti pojedinaca koji su možda nenamjerno širili dezinformacije.
Pri spominjanju ili identifikaciji maloljetnika, Lupa će biti izuzetno pažljiva i poštovati njihovu privatnost, izbjegavajući otkrivanje informacija koje bi mogle ugroziti maloljetnike ili njihov identitet.
U objavama koje uključuju osjetljive osobne podatke, Lupa će poduzeti potrebne mjere za anonimiziranje tih informacija. To uključuje djelomično ili potpuno skrivanje podataka kao što su telefonski brojevi, brojevi osobnih iskaznica, brojevi bankovnih računa, e-mail adrese i druge identifikacijske informacije koje bi mogle dovesti do uznemiravanja.
Kako bi zaštitila svoje novinarke/novinare, Lupa će uspostaviti mjere za rješavanje rizika od traume ili uznemiravanja koje zaposlenici mogu doživjeti tijekom procesa provjere činjenica. Ovo uključuje pružanje obuke za prepoznavanje i sprječavanje simptoma traume i osiguravanje pristupa potrebnoj podršci i alatima za rad u izazovnim uvjetima.
