Pod Lupom #44 – tjedni pregled
Proteklog tjedna na Lupi smo se bavili različitim oblicima dezinformacija – od tvrdnji o Billu Gatesu i „ukidanju dojenja“ do netočne upute za suzbijanju afričke svinjske kuge. Analizirali smo kako se netočne informacije šire, mijenjaju i opstaju, bilo kroz medije, politiku ili društvene mreže, a sve te priče pokazuju koliko je važno prepoznati i razotkriti dezinformacije prije nego što postanu „istina“.
Tako smo u tjednu iza nas pisali o navodima iz članka rubnog portala Epoha u kojem se tvrdi da Bill Gates želi „zamijeniti dojenje“ laboratorijski uzgojenim mlijekom Biomilq, ističući da je to dio navodnog plana globalističkih elita da preuzmu kontrolu nad hranom i reprodukcijom. Međutim, takve tvrdnje se temelje na manipulacijama i selektivnim informacijama. Priča zanemaruje da je ideja Biomilqa bila ponuditi alternativu kada dojenje nije moguće, a ne zamijeniti majku. Epohin članak primjer je kako dezinformacije često nastaju kombinacijom senzacionalističkih naslova, političkih pristranosti i neprovjerenih izvora.
Politički populizam u usponu je u čitavom svijetu, a o ovoj temi razgovarali smo s Tvrtkom Jakovinom, redovitim profesorom svjetske povijesti 20. stoljeća na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na temu populizma. Jakovina u intervjuu ističe da je u suvremenoj politici postalo uobičajeno lagati jer su političari shvatili da za to neće snositi nikakve posljedice. „Kad su političari shvatili da je moguće ispričati laž bez kazne i da je gotovo sve irelevantno, da je dovoljno unijeti sumnju, sve relativizirati, u tom je trenutku populizam razbio zadnju barijeru,” objašnjava. Populizam je, prema njemu, pretvorio laž i manipulaciju u glavne alate za osvajanje i zadržavanje vlasti. Intervju možete čitati na ovoj poveznici.
Bavili smo se i dezinformacijama vezanim uz suzbijanje afričke svinjske kuge koje su se pojavile na internetskom portalu Hrvatski ratnik. U tom se tekstu iznose upute nepoznatog autorima poljoprivrednicima vezano za epidemiju afričke svinjske kuge. U jednoj od uputa tvrdi se da su svinje sigurne ako su zatvorene i nemaju izravan kontakt s drugim životinjama. Znanstveni dokazi, međutim, pokazuju suprotno – afrička svinjska kuga može se širiti i neizravno, putem kontaminirane hrane, alata, odjeće ili vozila. Više doznajte ovdje.
Proteklog tjedna objavili smo i video u kojem prikazujemo kako pogrešna informacija, kad jednom osvane u javnom prostoru, može tijekom godina biti reciklirana i upotrijebljena za jačanje stereotipa i predrasuda. Na primjer, često se navodi „studija“ po kojoj je prosječni IQ stanovnika Nepala 43, što je dugo šireno kao „znanstveni podatak“, iako je više puta opovrgnuto zbog ozbiljnih metodoloških mana. Ti podaci potječu iz kontroverzne studije Richarda Lynna i Davida Beckera, koja ima ozbiljne metodološke probleme, kako su upozorili brojni znanstvenici – korištenje nereprezentativnih uzoraka, pristrano uključivanje i isključivanje podataka te pogrešne proračune. Kad se lažne tvrdnje prezentiraju kao objektivne činjenice (putem statistike ili rang-liste), mnogi ih prihvate bez kritičke analize. Ako se ovakve lažne tvrdnje ne razotkriju odmah, s vremenom postaju „factoid“ – smatra ih se istinitima i koriste se u daljnjim raspravama. Širenje na društvenim mrežama dodatno ubrzava i učvršćuje njihovu prisutnost, jer su kratki i senzacionalistički formati pogodni za prenošenje i bez provjere. Zbog toga je važno brzo intervenirati i poduzimati fact-checking - kako lažne tvrdnje ne bi zadobile privid “objektivnosti”.
