Svinje nisu sigurne iza zatvorenih vrata kako se tvrdi u „uputama za seljake“
Na internet portalu Hrvatski ratnik objavljen je 26. rujna 2025. godine članak pod naslovom „Kako zaštititi svoje zdrave životinje od bešćutne birokracije!“ (arhivirano ovdje).
„Ne znamo tko je autor ovih korisnih savjeta za seljake u borbi protiv suludih odluka o likvidaciji zdravih životinja, ali definitivno mogu biti korisni. Borba protiv mjera vezanih za afričku svinjsku kugu (ASK) – koje zapravo služe kao izgovor za uništavanje domaćih farmi i centralizaciju hrane – mora biti mudra, čvrsta i organizirana. Ovdje su ti konkretni koraci, argumenti i obrambene strategije koje seljaci i čuvari životinja mogu koristiti odmah“, navedeno je u uvodu članka.
Cjelokupan sadržaj članka, dakle, upute su seljacima kako se pravno i organizacijski suprotstaviti mjerama eutanazije svinja, koje su predviđene u okviru programa suzbijanja afričke svinjske kuge. Iste mjere i upute objavljene su i na Facebook profilu Udruge Hrvatski ratnik (arhivirano ovdje).
U točki tri ovih uputa – na stotine puta podijeljenih na društvenim mrežama – između ostalog se navodi da za zarazu afričkom svinjskom kugom „mora postojati direktan kontakt“, odnosno tvrdi se da rizik od zaraze ne postoji „ako su životinje zatvorene i bez kontakta s drugim životinjama“.
Međutim, ove tvrdnje nisu točne. Da se svinje afričkom svinjskom kugom mogu zaraziti i neizravno, bez kontakta s drugim životinjama, obavještava i edukativni letak Ministarstva poljoprivrede, u kojem se objašnjava: „Divlje i domaće svinje mogu se međusobno zaraziti izravnim kontaktom, posebno putem krvi zaražene svinje. Svinje se mogu zaraziti i konzumiranjem nedovoljno termički obrađenih proizvoda od svinjskog mesa, strvina ili napoja. Do zaraze može doći i neizravno, putem zagađenog alata i opreme, kao što su odjeća, obuća, noževi, prijevozna sredstva i drugo.“
U članku doktora Vilima Starešine s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objavljenom 2018. godine na portalu Veterina pod naslovom „Afrička svinjska kuga – etiologija, epizootiologija i klinička slika“, također se navodi da se virus može širiti neizravno.
„U ciklusu koji uključuje samo domaće svinje, virus se održava unutar same populacije domaćih svinja bez prisutnosti divljih svinja i krpelja. Virus se u tom slučaju širi izravnim kontaktom, oronazalnim putem, ili neizravno, kontaminiranim površinama. Za prijenos virusa s jedne na drugu farmu gotovo isključivo je odgovoran čovjek (npr. premještanje životinja ili opreme, hranjenje kontaminiranom hranom, itd.). Za takav prijenos i održavanje virusa neophodne su velike, kontinuirane populacije svinja na farmama“, objašnjava se u članku doktora Vilima Starešine iz 2018. godine.
Također, Starešina ističe da je virus „u vanjskoj sredini vrlo postojan, ovisno o temperaturi i pH vrijednostima“.
„U sasušenoj krvi infektivan je do 15 tjedana, 2 – 3 mjeseca u fecesu, u svinjcu i do mjesec dana, u termički neobrađenim svinjskim proizvodima 400 dana. U svježem mesu infektivan ostaje pet dana a u smrznutom do tri godine“, stoji u Starešininom članku „Afrička svinjska kuga – etiologija, epizootiologija i klinička slika“.
Dakle, još jednom valja podvući: svinje se afričkom kugom mogu zaraziti i neizravno, u pitanju ne mora biti direktni kontakt s drugim životinjama, kako se to navodi u objavi Udruge Hrvatski ratnik.
Inače, afrička svinjska kuga, kako piše portal Faktograf u članku od 23. rujna 2025. godine trenutačno je prisutna u sedam europskih zemalja.
„Zbog pojave Afričke svinjske kuge (ASK) ove godine je usmrćeno više od četiri tisuće svinja, a nakon prodora te bolesti na farmu Belja u Sokolovcu i farmu u Nemetinu u kratkom vremenu treba zbrinuti još gotovo 12 tisuća svinja“, navodi Faktograf.
Ministarstvo poljoprivrede 26. rujna 2025. godine objavilo je „najnoviju epidemiološku situaciju oko afričke svinjske kuge“, navodeći da je „zaključno s danom 26. rujna 2025. godine potvrđeno ukupno 42 izbijanja afričke svinjske kuge na objektima na kojima se drže svinje“.
„Na zaraženim te svim epidemiološki povezanim objektima kao i u zonama zaštite i nadziranja, nadležne veterinarske službe provode mjere sukladno Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 koje su neophodne za suzbijanje i daljnje sprječavanje širenja ove izrazio opasne zarazne bolesti svinja“, navode iz Ministarstva poljoprivrede.
