Mogu li online igre biti alat u borbi protiv dezinformacija?

Istraživanje provedeno u srednjim školama u Švedskoj pokazuje da je takozvana „ozbiljna igra“ Bad News pomogla učenicima bolje prepoznati dezinformacije, kao i potaknuti pozitivne stavove prema vjerodostojnim izvorima vijesti. Ozbiljne (edukativne) igre kao dio formalnog obrazovanja, primjerice na satovima građanskog odgoja, mogu učenike naučiti kritičkom razmišljanju i učinkovitijim prepoznavanju obmanjujućeg i manipulativnog sadržaja.

Imaju li tvrdnje Roberta F. Kennedyja o „epidemiji autizma“ uporište u znanosti?

Američki ministar zdravstva i socijalne skrbi Robert F. Kennedy Jr., tijekom konferencije za medije u sjedištu ministarstva održane 16. travnja, izjavio je da je autizam brzo rastuća "epidemija" u Sjedinjenim Američkim Državama te je obećao identificirati "okolišni toksin" koji je uzrok naglom porastu stope autizma u toj državi.

Ne, od 1921. do 1948. godine nije nestalo skoro dva milijuna Hrvata, a broj Srba porastao za milijun

„Po statistici iz beogradske arhive iz vremena Kraljevine Jugoslavije, nestalo je od 1921. do 1948 godine 1.924.304 Hrvata. Nasuprot toga u istom periodu brojka Srba je porasla za skoro milijun, točno 954.060”, jedna je od objava na društvenoj mreži X kojom se tvrdi da su Hrvati „pobijeni od komunista i četnika koji su prešli u partizane”, a da "nije postojalo masovno ubijanje" Srba.

Ne, srbijanski studenti u Varaždinu nisu ručali pod hrvatskom zastavom

Korisnici društvenih mreža u Srbiji dijele fotografiju koja prikazuje srpske studente kako ručaju u prostoriji gdje je na zidu istaknuta hrvatska zastava. „Samo neka naša dečica, naša budućnost, maratonci i borci za bolje društvo, lepo ručkaju. Nikako gladni da budu na njihovom putu“, napisao je u opisu uz ovu fotografiju zastupnik u srbijanskom parlamentu iz redova vladajuće Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović.

Pod Lupom #30 – tjedni pregled

Jubilarni 30. tjedni Lupin pregled obilježila je mješavina dezinformacija koje se vuku iz doba korone i klasika poput povijesnog revizionizma. Bilo je tu i homofobije, lažnog bratstva i jedinstva, ali i nešto aktualnosti koje, u interpretaciji društvenih mreža, opet evidentiraju društvene boljke poput antisemitizma.

Može li se na najplaćenije mjesto u EU parlamentu uistinu zaposliti samo muškarac oženjen za drugog muškarca, kako tvrdi Mislav Kolakušić?

Bivši europarlamentarac Mislav Kolakušić početkom mjeseca je, gostujući u podcastu Velebit pred voditeljem Markom Juričem, iznio niz tvrdnji kojima insinuira kako je homoseksualna spolna orijentacija nužan preduvjet za zaposlenje u Europskom parlamentu. "Vi ako ste heteroseksualni, šanse da se zaposlite unutar EP ili neke druge institucije vama ne postoje", tvrdi Kolakušić.