Bias (pristranost)
Cambridgeov rječnik definira bias, odnosno pristranost, kao „podržavanje ili protivljenje određenoj osobi ili stvari na nepravedan način jer dopuštate da osobna mišljenja utječu na vašu prosudbu“, dok rječnik Merriam-Webster bias opisuje kao „sklonost osobnoj i ponekad neutemeljenoj prosudbi”.
Web stranice sveučilišta u Hong Kongu navode da je pristranost „postojana i široko rasprostranjena psihološka sklonost koja može štetiti objektivnosti i racionalnosti“.
Knjižnica kanadskog sveučilišta Thompson Rivers piše o implicitnoj pristranosti, koja se odnosi na „stavove ili stereotipe koji nesvjesno utječu na naše razumijevanje, postupke i odluke“. Dodaju da implicitna pristranost ima korijene u „osnovnoj ljudskoj sklonosti da društveni svijet dijelimo na grupe“, dakle, da više vjerujemo onima koje smatramo članovima vlastite grupe nego onima izvan nje. Tako se na društvenim mrežama stvaraju „informacijski mjehurići – kruga prijatelja i obitelji koji dijele iste vrijednosti i gledišta“.
Što se tiče medijske pristranosti, nadalje se ističe, da nijedan medijski izvor, ma koliko etabliran, nije potpuno oslobođen pristranosti, jer svi mediji odabiru koje su priče vrijedne njihovog objavljivanja, a svi izvori vijesti imaju neku svoju ciljanu publiku.
Pristrani izvori ne moraju nužno koristiti laži, i po tome se razlikuju od lažnih vijesti, već, primjerice, ne uključuju cijelu sliku, koristeći samo činjenice koje podupiru njihovo stajalište ili spominju samo one činjenice koje podupiru njihov cilj ili poruku te time pružaju nepotpunu i stoga netočnu sliku.
Kako objašnjavaju na internetskoj stranici knjižnice američkog sveučilišta Virginia, pristrane vijesti iznose činjenice, ali to čine selektivno i/ili koristeći jezik koji senzacionalizira sadržaj.
"Gotovo svi tekstovi imaju neki oblik implicitne pristranosti, ali najbolji istraživači i novinari nastoje prepoznati i ukloniti pristranost u svom radu“, navode u sveučilištu Virginia, ističući i kako pristranost ne znači nužno neistinitost, već da jednostavno neki članak ili video nudi iskrivljenu perspektivu.
Uobičajeni oblici pristranosti su „izostavljanje činjenica koje bi mogle opovrgnuti suprotno gledište“, „dijeljenje statistika, priča ili drugih informacija koje podržavaju samo jedno gledište, dok se ignoriraju priče koje podržavaju druga gledišta“, „isticanje vijesti koje podržavaju jedno gledište kako bi zasjenile vijesti koje podržavaju drugo gledište“, „etiketiranje pojedinaca ili grupa oznakama da su ekstremisti, dok se drugi ne označavaju“ ...
Postoji i cijeli niz biasu povezanih pojmova, kao što su „cherry-picking“ odnosno biranje samo najbolje ili najprikladnije stvari; „confirmation bias“ (naginanje ljudi da prihvate ili primijete informacije ako se čini da podržavaju ono u što već vjeruju ili što očekuju); digitalni tribalizam (snažna identifikacija ili lojalnost prema vlastitoj skupini ili zajednici); „echo chamber” i „filter bubble” (obrasci po kojima pristupamo informacijama u digitalnom okruženju); „false balance“ (novinarska praksa u kojoj medijski izvještaj sugerira da obje strane u raspravi imaju jednakovrijedne argumente iako dokazi očito pretežu na jednu stranu).
