Slop

Termin „slop” ili „AI slop” označavaju loš, neželjen i/ili nekvalitetan generički sadržaj kakav ste vjerojatno vidjeli na društvenim mrežama. Riječ je o (manje ili više) očito umjetno generiranom sadržaju koji ne brine za točnost niti kvalitetu rezultata. 

Ova pojava u širu upotrebu ulazi nakon što su se tijekom 2022. godine proširili alati za kreiranje generičkih slika iz teksta, a još veći zamah dobiva kada su Microsoft i Google tijekom prošle godine u svoje tražilice integrirali rezultate pretraga temeljene na umjetnoj inteligenciji.

Iako je riječ o novom pojmu u javnom prostoru, sa sličnim problemima suočavali smo se i ranije. Tako je, na primjer, danas posve uvriježen termin „spam” u koji odlazi sva neželjena pošta. Međutim, kada je elektronska pošta devedesetih godina prošlog stoljeća ušla u široku upotrebu, korisnicima je bilo iznimno teško prepoznati je li riječ o legitimnom pošiljatelju ili o – spamu. Vremenska razlika od tri desetljeća omogućava nam da u ovom tekstu prenosimo smisao riječi „spam“ što je luksuz koji tada nije postojao.

Kada se radi o neželjenom sadržaju kreiranom od strane umjetne inteligencije te integracijom ovih alata s internet tražilicama, nastaje još jedan ciklus konfuzije za koji ne posjedujemo svi isti vokabular zbog čega je termin „slop“ bitan korak naprijed u razumijevanju problema.

Stručnjak za nove tehnologije, poput programera Simona Willisona kojeg neki neopravdano označavaju kao osobu koja je izmislila termin, u razgovoru za The New York Times napominje kako će uz ovakav sadržaj vjerojatno postojati upozorenja poput „Ignorirajte ovaj članak, riječ je o slopu” čime će ovaj fenomen zauzeti svoje mjesto uz bok spamu.

Znanstvenici poput Kristiana Hammonda, iz Centra za naprednu sigurnost umjetne inteligencije (Center for Advanced Security in Artificial Intelligence - CASAI) na Northwestern University u Sjedinjenim Američkim Državama, napominju kako postoje i dugoročni problemi s kojima ćemo se morati suočiti. Naime, „slop“ se nerijetko pojavljuje i u rezultatima pretraga koje je Google, kao i drugi pretraživači, integrirao u tražilice.

„Kada tražite nešto, dobivate rezultate o kojima treba razmisliti, i to vas uistinu potiče da razmišljate. Ovom integracijom s jezičnim modelima dobijamo pak rezultate koji vas zapravo ne potiču na razmišljanje već na prihvaćanje gotovih rješenja što smatram opasnim”, objašnjava Hammond.

„Slop“ na društvenim mrežama ima posebno mjesto obzirom da ovi kanali komunikacije dijelom zarađuju na interakciji korisnika ili mu donose promet. U tom kontekstu lažni sadržaj koji izaziva emocije lako se dijeli donoseći korist i kreatoru i društvenoj mreži na kojoj je objavljen što objašnjava pojavu lažnog sadržaja religiozne tematike.

Također, „slop“ ima utjecaj i na politička kretanja te se nerijetko koristi kao alat za obračun s ideološkim neistomišljenicima. Na primjer, tijekom 2024. godine brojni su poznati republikanci podijelili očito lažnu sliku koja prikazuje uplakanu djevojčicu usred poplave kako grčevito drži pokislog psića. Srcedrapajuća slika popraćena je komentarima poput „Vlada nas je ponovo iznevjerila”, a o ovom su slučaju pisali novinari Futurisma.