Fake news (lažne vijesti)
Knjižnica američkog sveučilišta Northeastern definira "lažne vijesti" kao „namjerno osmišljene, senzacionalističke, emocionalno nabijene, obmanjujuće ili potpuno izmišljene informacije koje oponašaju formu mainstream vijesti“ te razlikuje sljedeće vrste "lažnih vijesti": dezinformacije (sadržaj koji je namjerno lažan i osmišljen da nanese štetu) i misinformacije (lažan sadržaj koji osoba što ga dijeli ne prepoznaje kao lažan ili obmanjujući i nema namjeru da nanese štetu) i malinformacije (istinite informacije koje se dijele izvan konteksta s namjerom da nanesu štetu).
“Vijesti koje su netočne ili obmanjujuće, bez provjerljivih ili točnih činjenica, citata ili izvora“, opisuje pojam lažnih vijesti knjižnica britanskog koledža Middlesex, dok u vodiču kroz informatičku pismenost američkog sveučilišta Oregon stoji da su to “informacije koje su jasno i dokazivo izmišljene te su oblikovane i distribuirane kako bi izgledale kao legitimne vijesti”. Od nekih drugih vrsta obmanjujućih informacija razlikuju se po tome što su “očigledno netočne i osmišljene na način koji ima za cilj prevariti konzumente da pomisle kako su istinite”.
Širitelji lažnih vijesti mogu biti internetske stranice, korisnici privatnih profila i stranica na društvenim mrežama ili pojedinci koji dijele ili prikupljaju lažne vijesti. Širitelji mogu namjerno pokušavati širiti lažne vijesti ili ih nesvjesno dijeliti ne shvaćajući da su lažne. Velika većina širitelja ne dijeli isključivo lažne vijesti, već kombinaciju lažnih vijesti i drugih vrsta sadržaja. S druge strane kreatori lažnih vijesti su entiteti odgovorni za osmišljavanje, pisanje i distribuciju lažnih vijesti.
Portal Medijska pismenost opisuje izraz lažne vijesti kao “problematičan termin iz najmanje dva razloga: prvi, jer je oksimoron i nedovoljno razrađen – ako je nešto lažno onda nije vijest; drugi, i još važniji razlog, jer ga naročito zloupotrebljavaju političari koji korištenjem tog termina pokušavaju diskreditirati medije i novinare koji o njima izvještavaju kritički. Političari učestalo i često neutemeljeno koriste termin fake news, što dodatno srozava ionako nisko povjerenje u medije.”
Na Lupi smo objavili brojne tekstove u kojima otkrivamo neke tipične primjere lažnih vijesti, primjerice, da je crkvu u španjolskom gradu Cuenci zapalio afrički migrant ili o tome kako aktualna znanstvena mjerenja površine arktičkog leda upućuju na to da globalno zatopljenje ne postoji.
