Što smo provjerili u rujnu?

I ovog mjeseca donosimo pregled tvrdnji koje su kružile javnim prostorom, a koje smo u rujnu podvrgnuli činjeničnoj provjeri kako bismo utvrdili koliko u njima ima točnosti, a koliko dezinformacija. Proteklog mjeseca na Lupi smo se bavili raznim temama, od provjere točnosti AI-generiranih sažetaka, preko političkih tvrdnji i povijesnih dezinformacija, do viralnih manipulacija na društvenim mrežama.

U rujnu je na društvenim mrežama kružio video s opisom da se na njemu vidi Hrvat koji negdje u Hrvatskoj nožem buši gume na automobilima srbijanskih registarskih oznaka. U video je također ugrađen audio iz jugoslavenskog filma “Ko to tamo peva”, s poznatom referencom „buši, buši“. Međutim, provjera Lupe pokazuje da video uopće nije snimljen u Hrvatskoj, ne prikazuje Hrvata niti su na njemu automobili iz Srbije. 

U govoru na braniteljskom prosvjedu u Šibeniku usmjerenom protiv festivala Fališ, veteran Željko Šižgorić spomenuo je 1.744 nestale osobe iz Domovinskog rata, implicirajući da su svi nestali Hrvati i da se podaci o njihovim sudbinama nalaze u Srbiji. Službeni podaci pak pokazuju da među tim nestalima ima i veliki broj Srba. Naime, u jednom od izvještaja koji su objavili Ministarstvo branitelja RH, Ministarstvo obrane RH, Hrvatski crveni križ i Međunarodni crveni križ navedeno je kako je od oko 1.600 nestalih hrvatskih državljana, njih 670 srpske nacionalnosti. Zaključak je kako se narativ da su svi nestali samo Hrvati ne temelji na potpunim podacima, odnosno da se srpske žrtve često izostavljaju u javnim istupima. Cijeli tekst pročitajte ovdje. 

Lupa je provjerila i tvrdnje HDZ-a izrečene u njihovu reagiranju na intervju predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića. Utvrdili smo da su neke brojke koje HDZ koristi netočne – među ostalim, rast prosječne plaće i mirovine u mandatu SDP-ove koalicije iznesen je manjim iznosima nego što pokazuju službeni podaci. 

Nešto kasnije fact-checkirali smo i predsjednika SDP-a Sinišu Hajdaš Dončića koji je na tiskovnoj konferenciji iznio dvije tvrdnje koje su, prema našoj provjeri, netočne. Radi se o dijelu u kojima je čelnik SDP-a govorio o inflaciji i o usporedbi hrvatskih plaća s plaćama u drugim europskim državama. 

Na Facebooku se proteklog mjeseca dijelila fotografija za koju se tvrdilo da prikazuje “strateški kadar CKSKH” (Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske) te da su na njoj Andrej Plenković, Kolinda Grabar Kitarović, Ivo Sanader, Miomir Žužul, Krešimir Zubak i drugi. No, ta fotografija nije snimljena u vrijeme CKSKH, nego na hrvatsko-bošnjačkim pregovorima koji su održani u Beču 1994. godine, o čemu možete čitati u ovom našem tekstu.

Bavili smo se i dezinformacijama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je boravio u Pekingu na vojnoj paradi povodom 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata. Tom prilikom Vučić je izjavio da je kineskog predsjednika Xi Jinpinga „upoznao s poviješću srpskog naroda“. „Govorio sam mu kako je Beograd bio jedini grad u regiji koji je bio brutalno napadnut i bombardiran 1941. godine. Da ljudi znaju da je srpski narod bio nositelj borbe protiv fašizma“, rekao je Vučić. Međutim, njegova izjava uopće nema uporište u dostupnim povijesnim izvorima. Više možete pročitati na ovoj poveznici.

Posjetom Aleksandra Vučića Kini bavili smo se i u tekstu u kojem smo analizirali fotografiju koja se dijelila na Facebooku, koja prikazuje Vučića kako pada na crvenom tepihu pri izlasku iz zrakoplova. Jedna od objava na ovu temu bila je popraćena i ovim riječima: „Pogledajte kako nas skotina blamira po svetu! Bolje da nas je predstavljao Kristijan Golubović ili Zmaj od Šipova“. No, kako smo provjerili, prizor s fotografije zapravo se uopće nije dogodio. 

Sredinom rujna na društvenim mrežama masovno su se dijelile objave da je glazbenik Paul McCartney tijekom koncerta u New Yorku održao minutu šutnje za ubijenog konzervativnog američkog influencera Charlieja Kirka te da je objavio i svoju posvetu Kirku. Činjeničnom provjerom otkrili smo da se ovaj događaj uopće nije dogodio. Naime, McCartney nije ni održao koncert u New Yorku, niti je bio nazočan na pogrebu Charlieja Kirka, kako se tvrdi. 

Sličan tip lažne vijesti širio se i u objavi koja je nogometaša Luku Modrića dovela u vezu s nedavno preminulim američkim glumcem Robertom Redfordom, tvrdeći da je Luka Modrić svojevremeno dobio emotivnu poruku podrške od Redforda, kada je nogometaš bio u teškim trenucima. Tvrdilo se i da je Modrić nosio traku s inicijalima Redforda na utakmici odigranoj na stadionu Santiago Bernabéu. Činjenice ipak pokazuju da je ta tvrdnja potpuno netočna. Više o ovoj lažnoj vijesti pročitajte ovdje. 

Na Facebook stranici Zagreb Pedal Taste objavljen je video u kojem vozač automobila brzo ulazi u kružni tok, zatim ide preko pješačkog prijelaza i biciklističke staze, trubeći biciklistu koji prelazi cestu. Video je izazvao raspravu u komentarima oko toga tko je u toj situaciji imao prednost. S obzirom da ovakve situacije često događaju u prometu i da dobivaju veliku pozornost javnosti, u pravilu s kontradiktornim tumačenjima prometnih propisa, odlučili smo provjeriti tko u takvim slučajevima zaista ima prednost. Za tu smo svrhu kontaktirali Policijsku upravu zagrebačku te prometnog stručnjaka iz jedne zagrebačke autoškole. Zaključak možete pronaći na ovom linku.

Na društvenim mrežama širila se i studija naziva „Utjecaj cijepljenja u djetinjstvu na kratkoročne i dugoročne kronične zdravstvene ishode kod djece“, financirana od organizacije Henry Ford Health, koja je predstavljen kao dokaz o štetnosti cijepljenja, a njeno neobjavljivanje se tumači kao dokaz da globalne elite skrivaju pravu istinu. No, ta studija nije objavljena, jer, prema samoj organizaciji Henry Ford Health, nije zadovoljavala rigorozne znanstvene standarde. Stručnjaci ističu da postoji značajan metodološki nedostatak: cijepljena djeca su praćena dulje vrijeme, imala više kontakata sa zdravstvenim sustavom, što je povećalo vjerojatnost dijagnosticiranja raznih stanja. Cijelu priču pročitajte ovdje. 

U jeku epidemije afričke svinjske kuge na portalu Hrvatski ratnik objavljen je članak s uputama seljacima protiv mjera suzbijanja zaraze, u kojemu se tvrdi da zaraza mora nastati samo izravnim kontaktom – odnosno da su svinje sigurne ako su zatvorene i bez kontakta s drugim životinjama. Ta tvrdnja, međutim, provjerili smo, nije točna. Više saznajte na ovoj poveznici.

Na portalu Epoha objavljen je članak u kojem se tvrdi da Bill Gates želi zamijeniti dojenje djece laboratorijski uzgojenim mlijekom pod nazivom Biomilq. Ove teze, utvrdili smo, netočne su i manipulativne. Naime, rečeni Biomilq je startup koji je razvijao tehnologiju za proizvodnju mlijeka sličnog majčinom, s ciljem pružanja opcije za roditelje kada dojenje nije moguće, a projekt je propao zbog spora oko intelektualnog vlasništva, a tvrtka je bankrotirala početkom 2025. godine.

Početkom rujna pisali smo o istraživanju fact-checking organizacije Full Fact koje je otkrilo da AI-generirani sažeci koje prikazuje alat Google Lens ponekad šire netočne i obmanjujuće informacije. Ti pogrešni sažeci pojavili su se osobito kod osjetljivih tema kao što su ratovi, zrakoplovne nesreće i migracije. Google je priznao da određene greške proizlaze iz pogrešaka u vizualnim rezultatima pretraživanja, ali tvrdi da AI model rijetko „halucinira“. Full Fact upozorava korisnike da se pri korištenju Google Lens ne oslanjaju isključivo na takve AI sažetke, nego da provjeravaju informacije iz vjerodostojnih izvora. 

U rujnu smo donijeli i četiri video priloga o dezinformacijama kojima smo se ranije bavili. Prilozi na konkretnim primjerima pokazuju kako se jednom izrečena pogrešna informacija može godinama reciklirati i koristiti za širenje predrasuda, ili kako se sije strah od drugih i kakve to posljedice može imati. Jedan od priloga objašnjava i zašto je provjera konteksta važna prije nego li na društvenim mrežama objavimo neku viralnu fotografiju. Konkretno, radi se o slučajevima susreta Josipa Broza Tita i Nikite Hruščova, video snimke srbijanske zastave u središtu Rijeke, priče o „ljubavnom džihadu“ i tvrdnje da Nepalci imaju prosječan IQ 43.