Beograd nije jedini bombardirani grad u regiji 1941. kako je to Aleksandar Vučić tumačio Xi Jinpingu

Povodom 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata i pobjede nad Japanom u Pekingu je održana velika vojna parada, na koju je stigao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Dajući medijske izjave koje su objavljene i u gotovo svim većim hrvatskim medijima, Vučić je u Pekingu ustvrdio i da je Beograd jedini grad u regiji koji je bombardiran 1941. godine. Naime, Vučić je istaknuo da je kineskog predsjednika Xi Jinpinga „upoznao s poviješću srpskog naroda“, odnosno o Srbima u Drugom svjetskom ratu.

„Govorio sam mu kako je Beograd bio jedini grad u regiji koji je bio brutalno napadnut i bombardiran 1941. godine. Da ljudi znaju da je srpski narod bio nositelj borbe protiv fašizma. Danas je bilo dovoljno vremena da se dotaknemo povijesnih činjenica“, poručio je Vučić iz Pekinga.

Međutim, nije točno da je Beograd bio jedini grad u regiji koji je 1941. godine doživio bombardiranje od strane Sila Osovine, odnosno nacističko ili fašističko bombardiranje tijekom travanjskog rata u kojem je Kraljevina Jugoslavija prestala postojati. Radi se o općepoznatoj činjenici. 

Istog dana kada i Beograd, zračne udare zabilježili su Zagreb, Sarajevo, Ljubljana, Novi Sad i brojni drugi gradovi. Prvog dana rata, 6. travnja 1941. godine, njemačko ratno zrakoplovstvo bombardiralo je zračne luke na području Jugoslavije, kao i željeznička sjecišta u gotovo svim većim gradovima. U kratkotrajnom ratnom sukobu, koji je trajao dvanaest dana, zračne napade većih ili manjih razmjera zabilježio je 31 grad, među kojima su Split, Podgorica, Banja Luka, Novi Pazar, Bihać, Sisak, Prijedor, Knin, Omiš, Mitrovica, Peć, Užice, Višegrad, Livno, Prijepolje, Sjenica, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Drvar, Rogatica, Razanj, Zavaje i Žegar.

„Neprijateljsko zrakoplovstvo pridružilo se napadima. Od 5 do 5:30 sati ujutro, skupine njemačkih zrakoplova poletjele su s aerodroma u Bugarskoj i Austriji i krenule u napad na jugoslavenske aerodrome: Režanovačka kosa kod Kumanova, Petrovac kod Skoplja, Šarlince kod Leskovca, Velika Gorica kod Zagreba, Cerklje kod Brežica i ljubljanski aerodrom. Već u 6 sati ujutro pokrenuti su napadi na glavne jugoslavenske aerodrome, željeznički i cestovni promet, postrojbe jugoslavenske vojske i naselja, dok se talijansko zrakoplovstvo pridružilo napadima na aerodrome, luke, pomorske baze i baze hidroaviona u 6:30 sati“, navodi se u knjizi „Ponavljanje povijesti 1941.-1991.“ koju je objavio Institut za suvremenu povijest u Beogradu 2021. godine.

Izdanje Wikipedije na engleskom jeziku poziva se na američkog povjesničara dalmatinskog podrijetla, stručnjaka za Balkan u Drugom svjetskom ratu: „Profesor Jozo Tomasevich i drugi dijele invaziju i rezultirajuće borbe u dvije faze. Prva faza obuhvaća razorni zračni napad Luftwaffea na Beograd i zračne luke Kraljevskog jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva 6. travnja.“

U ljubljanskom gradskom muzeju upravo je u tijeku izložba o 1.495 dana okupacije u Drugom svjetskom ratu. Autori izložbe u katalogu potvrđuju kako je i slovenska prijestolnica bombardirana istog dana kada i Beograd: „Ujutro 6. travnja 1941. Ljubljana se probudila na Cvjetnicu, ali dan je ubrzo poremetio zvuk njemačkih zrakoplova.“

U knjizi Emily Greble „Sarajevo 1941-1945. – Muslimani, kršćani i Židovi u Hitlerovoj Europi“ koju je 2011. godine objavio Cornell University Press opisuje se bombardiranje tog grada: „Njemačke bombe pogodile su Sarajevo 6. travnja 1941. godine. Bombardiranje se sporadično nastavilo devet dana, uništivši nekoliko stambenih zgrada, skladišta i tvornica te ubivši devedeset i troje ljudi. Tijekom tog vremena Sarajevo je bilo izolirano. Gradske telefonske i telegrafske usluge radile su samo povremeno; malo je novina stizalo izvan grada. Većina stanovnika dobivala je informacije od izbjeglica i jugoslavenskih trupa koje su bježale pred napredovanjem njemačke vojske u Srbiju. Kralj Petar II. izdao je proglase pozivajući Sarajlije da ostanu jaki.“

Brojni su povijesni izvori koji govore o bombardiranju gradova širom tadašnje Kraljevine Jugoslavije. Tako se srbijanski povjesničar Aleksandar Dinčić bavio njemačkim bombardiranjem Niša, koje su u tom gradu komemorira na obljetnice napada: „Kako kaže istoričar Aleksandar Dinčić, avionima Trećeg Rajha Niš je bio 'usputna stanica', a glavni cilj im je bio vojni aerodrom kod Medoševca. Međutim, bombe koje su 'rasipali' sa neba iznad Niša, pale su i na centar grada“.

O bombardiranju Novog Sada 6. travnja 1941. godine moguće je pročitati i objavljene izjave neposrednih svjedoka. U knjizi Adama Dupala „Banija i Sisak u NOP-u 1941.“ objavljenoj 2014. godine u izdanje Saveza antifašističkih boraca mogu se pročitati informacije o zračnom napadu na Sisak te pogledati i niz fotografija.

Talijanska avijacija bombardirala je istog dana Split, o čemu Frano Baras, publicist i autor knjige „Splitska prigovaranja“ piše: „Nakon iznenadna bombardiranja splitske luke 6. travnja 1941. (na Cvjetnicu!) koje su izveli talijanski ratni zrakoplovi, proglašeno je ratno stanje. U katedrali uobičajeni obredi Velikog tjedna nisu održani. Samo je služena tiha misa uz otkrivanje križa i klanjanje vjernika“. Istog dana i Dubrovnik je napadnut iz zraka, o čemu su objavljene uspomene Mate Jakšića, diplomata i publiciste, koje su poslužile kao izvornik za scenarij filma Lordana Zafranovića „Okupacija u 26 slika“.

Nekoliko dana nakon Splita i Dubrovnika, bombardiran je Zadar, dok je bombardiranju Šibenika svjedočio povjesničar dr. Jere Jareb koji se nakon 1990. godine vratio iz emigracije. U razgovoru s dr. Hrvojem Matkovićem, bivšim profesorom na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, koji je objavljen kao stručni članak Jareb kaže: „Za napad na Jugoslaviju doznao sam u šibenskom sjemeništu za vrijeme jutarnje mise, koja je počimala u sedam sati ujutro, na Cvjetnicu 6. travnja 1941. Prvo talijansko avionsko bombardiranje Šibenika dogodilo se je u prijepodnevnim satima u utorak 8. travnja. Ciljana je uglavnom šibenska željeznička stanica, ali nije bila pogođena. Bombe su padale u kamenjar ispod stanice i u more. Iznenađujuće je bilo da je jedini protuavionski top, koji je pucao na talijanske avione, bio na ratnom brodu 'Zmaj', usidrenom u šibenskoj luci. Sjemenišna uprava zaključila je toga dana da svi đaci otputuju čim prije u svoja sela.“

S obzirom da predsjednik Vučić govori o „regiji“, treba podsjetiti da su istodobno s Jugoslavijom Sile Osovine napale i Grčku. Istog dana kada i Beograd, bombardirali su Pirej i Solun, a kasnije i Atenu te druge grčke gradove. O tome postoje mnogi razvidni povijesni izvori.

Zaključno, izjava srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića - izrečena u Pekingu, a u kojoj tvrdi da je Beograd jedini grad u regiji koji je bombardiran 1941. godine - nije točna i nema uporište u činjenicama, odnosno demantiraju je brojni povijesni izvori.