Malinformacija
Prema web stranici knjižnice američkog Sveučilišta Princeton, malinformacije označavaju informacije koje su temeljene na istini – iako mogu biti pretjerane ili izvučene iz konteksta – ali se „dijele s namjerom da se napadne ideja, pojedinac, organizacija, grupa, država ili neka druga cjelina“. Prema vrlo sličnoj definiciji međunarodne organizacije za ljudska prava Media Defence riječ je o informaciji koja se temelji na stvarnosti, ali se koristi kako bi se nanijela šteta osobi, organizaciji ili državi.
Web stranica knjižnice američkog koledža Staten Island, pak, opisuje malinformacije kao „širenje privatnih informacija javnosti s namjerom nanošenja štete“. To može uključivati namjerno objavljivanje privatnih podataka iz osobnog ili korporativnog, a ne javnog interesa, te također uključuje „namjernu promjenu konteksta, datuma ili vremena autentičnog sadržaja“.
Prema Wikipediji, malinformacije su „informacije koje su temeljene na činjenicama, ali izvučene iz izvornog konteksta s ciljem da zavedu, naškode ili manipuliraju“. Riječ je o kontroverznom pojmu, navodi se, jer se procjena je li nešto malinformacija može temeljiti na subjektivnim kriterijima. Zagovornici upotrebe ovog pojma smatraju da se malinformacije često koriste u kombinaciji s dezinformacijama i misinformacijama kao dio fenomena lažnih vijesti – „orkestriranih kampanja širenja neistina“.
Pojam malinformacije prvi je uveo iransko-kanadski novinar Hossein Derakhshan. Koristi se u izvješću o „poremećaju informacija“ koje je Derakhshan suautorirao, a objavilo ga je Vijeće Europe. U ovom izvješću stoji kako je malinformacija „istinita informacija koja se koristi za nanošenje štete – bilo premještanjem privatnih podataka u javnu sferu, bilo korištenjem nečije pripadnosti (npr. religije) protiv te osobe“. Također, izvješće navodi da su „u kategoriju malinformacije uključeni i neki oblici govora mržnje i uznemiravanja, jer su neke osobe često meta zbog svoje osobne povijesti ili pripadnosti“. Iako se, informacije ponekad temelje na stvarnosti (npr. targetiranje na osnovi religije), koriste se strateški za nanošenje štete.
Derakhshan u intervjuu za fondaciju 3CL kao najbolji primjer malinformacije izdvaja promjenu konteksta fotografije kako bi se stvorio dojam da je snimljena u neko drugo vrijeme ili na drugom mjestu. Ova metoda zavaravanja mnogo je puta korištena u sirijskom građanskom ratu ili u ratu u Ukrajini, navodi Derakhshan, te također kao primjer malinformacije identificira osvetničku pornografiju (revenge porn) „gdje je promjena konteksta iz privatnog u javni znak zlonamjernosti“.
