Malware
Nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava u Republici Hrvatskoj (CERT), malware definira kao zlonamjerni softver namijenjen infiltraciji računala bez znanja njegovog vlasnika ili korisnika.
„Softver se klasificira kao zlonamjeran ovisno o njegovoj (štetnoj) namjeni”, objašnjavaju u CERT-u, ističući kako su neki od najčešćih tipova virusi, crvi, trojanski konji i spyware.
Prvi slučaj zlonamjernog softvera seže u 1982. godinu. Zvao se „Elk Cloner“, a raširen je putem disketa na sustave Apple II.
Tehnološka kompanija Microsoft opisuje da zlonamjerni softver funkcionira tako što koristi trikove koji ometaju normalno korištenje uređaja.
„Kada internetski zločinac dobije pristup vašem uređaju pomoću jednog ili više načina kao što su e-pošta za krađu identiteta, zaražena datoteka, slaba točka u sustavu ili softveru, zaraženi USB pogon ili zlonamjerno web-mjesto, on iskorištava situaciju pokretanjem dodatnih napada, dohvaćanjem vjerodajnica za račun, prikupljanjem osobnih podataka za prodaju, prodajom pristupa računalnim resursima ili iznuđivanjem nova od žrtava. Svatko može postati žrtvom napada zlonamjernim softverom. Iako neke osobe možda znaju kako uočiti određene načine na koje napadači pokušavaju naštetiti žrtvama zlonamjernim softverom, primjerice znaju kako prepoznati poruku e-pošte za krađu identiteta, računalni zločinci sofisticirani su i neprestano razvijaju metode da bi održali korak s poboljšanjima tehnologije i sigurnosti“, napominju u Microsoftu.
Također, pojašnjavaju kako napadi zlonamjernim softverom djeluju drugačije ovisno o vrsti zlonamjernog softvera.
Američka multinacionalna tehnološka korporacija Cisco Systems, Inc. daje sličnu definiciju malwarea.
„Zlonamjerni softver odnosi se na bilo koji intruzivni softver koji su razvili kibernetički kriminalci (često nazivani hakerima) kako bi ukrali podatke i oštetili ili uništili računala i računalne sustave. Primjeri uobičajenog zlonamjernog softvera uključuju viruse, crve, trojanske viruse, spyware, adware i ransomware. Nedavni napadi zlonamjernim softverom eksfiltrirali su podatke u velikim količinama“, ističu u ovoj kompaniji.
Fortinet, multinacionalna kompanija specijalizirana za kibernetičku sigurnost, opisuje najčešće posljedice koje će korisnici primijetiti na zaraženim uređajima. Između ostalog, računalo će postati sporije i smanjivati brzinu interneta i softverskih aplikacija, kao što će se i često „rušiti“ ili „smrzavati“ tijekom uobičajene upotrebe. Također, mogu se pojavljivati pop-up oglasi, a klikom na njih se može pokrenuti zlonamjerni kod koji uzrokuje daljnju štetu. Osim toga, česta pojava je i gubitak prostora na hard disku te preopterećenje sustava zbog zlonamjernog softvera koji zauzima vrijedne resurse. Pojavljuju se i nove alatne trake, proširenja i slične postavke koje nije odabrao korisnik.
U Fortinetu objašnjavaju i kako se zaštititi od malwarea, napominjući da je važno djelovati proaktivno što uključuje kombinaciju prevencije, preventivnog ublažavanja i educiranosti.
„Većinu zlonamjernog softvera relativno je lako uočiti ako poznajete znakove. Najčešća mjesta na kojima se možete susresti su neželjena e-pošta, zlonamjerna web-mjesta i skočni prozori koji se pojavljuju na vašem uređaju dok koristite internet ili tijekom normalnog rada“, napominju u ovoj kompaniji.
Savjetuju korisnike da, među ostalim, naprave back-up, odnosno sigurnosnu kopiju podataka te da na računalima imaju proaktivne sigurnosne sustave, antivirusne programe te da koristite zaštitu vatrozidom, a ukoliko virus ipak dospije na uređaj preporučuju izolaciju „sandboxingom“.
„Sandboxing može blokirati napad zlonamjernog softvera izoliranjem i ograničavanjem zlonamjernog softvera, kao što je zlonamjerni privitak e-pošte, u zaštićeno okruženje. Unutar zaštićenog područja, IT tim može promatrati kako se zlonamjerni softver ponaša i kako reagira na sigurnosne mjere poduzete za njegovu neutralizaciju. Cijelo to vrijeme ostali uređaji i dijelovi mreže zaštićeni su od infekcije“, savjetuju u Fortinetu.
