Lažne kampanje
Ovaj termin najčešće se povezuje s humanitarnim kampanjama za prikupljanje novaca, uglavnom preko društvenih mreža gdje je teže provjeriti njihovu vjerodostojnost. Prevaranti koriste istinite, djelomično izmijenjene ili posve izmišljene slučajeve zdravstvenih problema pri čemu od korisnika traže donacije za liječenje i slično. Ovakav oblik prevare najčešće ima dubok emotivni utjecaj na korisnike, a protagonisti su nerijetko djeca.
Proteklih godina u Hrvatskoj smo svjedočili brojnim ovakvim slučajevima (primjerice vidi ovdje, ovdje, ovdje ili ovdje).
Međutim, lažne kampanje pojavljuju se i u ekonomsko-propagandnoj industriji u koju se može svrstati i takozvani „greenwashing” (vidi ovdje). Ujedinjeni narodi ovu pojavu vide kao značajnu prepreku u borbi protiv klimatskih promjena.
„Obmanjujući javnost da vjeruje kako neka tvrtka ili drugi subjekt čini više za zaštitu okoliša nego što uistinu čine, greenwashing promiče lažna rješenja za klimatsku krizu koja odvlače i odgađaju konkretne i vjerodostojne akcije“, navode u Ujedinjenim narodima.
Rječnik Merriam Webster pojam definira ovako: „čin ili praksa izrade proizvoda, politike, aktivnosti i slično, tako da izgleda ekološki prihvatljivije ili manje štetno za okoliš nego što stvarno jest“.
Kako navodi Zelena akcija, udruženje građanki i građana za zaštitu okoliša i prirode te promicanje održivog razvoja u Republici Hrvatskoj, jedan od najeklatantnijih primjera je oznaka „eko” koja, provjereno, povećava prodaju proizvoda, posebno kod mlađe populacije, a često uopće ne odgovara tom opisu.
