Dezinformacije
Knjižnica američkog sveučilišta Northeastern dezinformacije određuje kao sadržaj koji je namjerno lažan i osmišljen da nanese štetu, za razliku od misinformacija, koje su također lažan sadržaj, ali osoba koja ga dijeli ne prepoznaje ga kao lažan ili obmanjujući te nema namjeru da nanese štetu.
Prema Enciklopediji Britannici, „dezinformacija je lažna informacija koja je osmišljena s namjerom da zavara druge te se namjerno širi kako bi se manipuliralo istinom i činjenicama”. Pojašnjava se i kako se dezinformacije razlikuju od misinformacija po tome što imaju zlonamjernu i obmanjujuću osnovu.
„One se od početka dijele s ciljem da zavedu, čak i ako ih kasnije drugi ljudi šire nesvjesno. Dezinformacije se često pojavljuju u obliku teorija zavjere, manipuliranih slika te video ili audio isječaka. Propaganda i dezinformacije često idu ruku pod ruku”, piše Britannica.
Portal Medijska pismenost pod dezinformacijama podrazumijeva „informacije koje su netočne i namjerno stvorene kako bi obmanule javnost; naštetile nekoj osobi, organizaciji, društvenoj skupini, državi ili cilju te ostvarile neki interes (npr. ekonomski ili politički)”, dakle, lažne informacije koje se predstavljaju kao činjenice, s namjerom obmane, izazivanjem štete ili ostvarivanjem osobne dobiti.
Medijska pismenost nadalje objašnjava kako ljude češće i brže privuku sadržaj i informacije koje su provokativne, senzacionalne, neočekivane, potvrđuju njihova prethodna uvjerenja ili predrasude, izazivaju snažne emocije ili su vizualno upečatljive - što su sve karakteristike koje dezinformacije često imaju. Zbog toga takav sadržaj djeluje privlačnije i primjetnije od točnih informacija, pa se brže širi među korisnicima. Uz to, internetske platforme funkcioniraju po principu maksimiziranja korisničke angažiranosti i zadržavanja pozornosti, koju potom prodaju oglašivačima. Taj poslovni model nagrađuje sadržaj koji generira više interakcija i ima veći potencijal za viralno širenje - a upravo netočne informacije često imaju sposobnost širiti se „dalje, brže, dublje i šire“ od istinitih.
Dezinformacije o zdravlju bile su široko rasprostranjene za vrijeme pandemije COVID-19 (vidi, primjerice, tekstove na tu temu na portalu Faktograf), a Britannica širenje dezinformacija povezuje s pokušajima da se potkopa povjerenje u institucije. Zlonamjerni akteri iskoristili su „novi informacijski ekosustav“ (u kojemu su oslabljeni ili ugašeni brojni izvori lokalnih vijesti, a moć i utjecaj društvenih mreža je izuzetno narastao) namjernim širenjem dezinformacija kako bi „utjecali na javno mnijenje u vezi s cjepivima, pandemijom COVID-19, međunarodnim pitanjima, političkim kandidatima, američkom demokracijom i drugim ključnim temama“, što je rezultiralo skepticizmom i neodlučnošću u vezi s cijepljenjem te dovelo do velikih izazova za javno zdravlje.
Britannica nadalje upozorava da su dezinformacije pridonijele i porastu govora mržnje i političkog nasilja.
