SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić na tiskovnoj je konferenciji iznio dva netočna podatka
Klub zastupnika SDP-a u petak je predstavio svoju novu platformu Domoljublje.hr kojom, kako se navodi, želi poručiti da domoljublje nije mahanje zastavama i mjerenje tko je veći Hrvat (arhivirano ovdje, dostupno ovdje). Na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru predsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić rekao je da to „nije samo osjećaj nego i plaćanje poreza, odgovornost prema društvu i zajednici u kojoj živiš“.
„Domoljublje je za nas osmijeh djeteta koje može otići na more, osmijeh umirovljenika koji bi trebao imati dobru mirovinu, novi trajekt za naš škoj, novi vlak koji povezuje Hrvatsku, domoljublje je za nas puno šire nego način na koji ga HDZ pokušava predstaviti i imati monopol. Hrvatska ne pripada nijednoj političkoj stranci, Hrvatska pripada svima. Ovo je zemlja za sve nas“, poručio je predsjednik SDP-a.
U svom daljnjem izlaganju Hajdaš Dončić je izgovorio i dvije netočne tvrdnje – o inflaciji i o plaćama u Hrvatskoj u odnosu na inflaciju i na plaće u drugim zemljama Europe, pri čemu se očito referirao na inflaciju u zemljama eurozone i na plaće u zemljama Europske unije. U tim je odnosima prema drugim zemljama inflaciju u Hrvatskoj prikazao većom nego što jest a hrvatske plaće manjima nego što jesu.
„Apsolutno je neprihvatljivo da jedan identitet pokušava nametnuti isključivo jednu istinu o domoljublju, istinu koja isključuje, istinu koja brani novinarima i kulturnjacima slobodno izražavanje, istinu koja – gle čudo – pokazuje da imamo najveću inflaciju u Europi, najmanje plaće zajedno s Rumunjima. Moje je pitanje samo zar je to domoljublje, je li to monopol jedne političke stranke, da meni i nama ovdje u SDP-u netko soli pamet i govori što je domoljublje“, ustvrdio je Hajdaš Dončić (arhivirano ovdje, dostupno ovdje od 1:02 snimke).
Međutim, kad je riječ o stopi inflacije posljednji podaci za kolovoz 2025. godine, prema prvoj procjeni koju je objavio Eurostat, govore da je godišnja stopa inflacije u kolovozu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj iznosila 4,6 posto. U eurozoni višu je stopu inflacije od Hrvatske prema ovim procjenama u kolovozu zabilježila jedino Estonija, 6,2 posto. Dakle, inflacija u Hrvatskoj nije „najveća u Europi“ kako tvrdi Hajdaš Dončić.
Inače, u cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u kolovozu iznosila je 2,1 posto. Nakon Estonije i Hrvatske, najviša inflacija, od 4,4 posto, zabilježena je u Slovačkoj, slijede Austrija i Latvija s po 4,1 posto. Gledajući podatke za prethodne mjesece - lipanj i srpanj - koji nisu procjena, od Hrvatske su višu inflaciju imali Estonija i Slovačka.
Važno je istaknuti da od travnja inflacija u Hrvatskoj stalno raste, pa je, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u travnju iznosila 4,0, u svibnju 4,3, u lipnju 4,4, u srpnju 4,5, a u kolovozu 4,6.
Kad je riječ o plaćama, Hrvatska nije na začelju „zajedno s Rumunjima“, kako navodi predsjednik SDP-a, nego ima nominalno više prosječne plaće i od još nekih zemalja Europske unije. Prema pregledu kojeg nudi Wikipedia na engleskom, referirajući se na relevantne izvore, prosječna neto plaća u Hrvatskoj veća je od bugarske, rumunjske, grčke, mađarske, slovačke, latvijske i portugalske.
No, problem u tom prikazu je u tome što plaće koje su tamo navedene iz relevantnih izvora nisu standardizirane na način da sve plaće nisu isplaćene u istom mjesecu. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je ona isplaćena za svibanj 2025. godine i tada je iznosila 1.451 euro. Bugarska plaća od 1.014 eura je pak iz trećeg kvartala 2025. godine, rumunjska od 1.088 eura iz srpnja ove godine. Grčka je plaća u prvom kvartalu 2025. godine iznosila 1.098 eura, mađarska 1.184 eura iz studenog 2024. godine, dok je slovačka neto prosječna plaća bila 1.251 euro u drugom kvartalu ove godine, latvijska 1.342 eura također u drugom kvartalu 2025. godine, a portugalska 1.342 eura u trećem kvartalu 2024. godine.
Dodatno smo provjerili pojedinačno prosječne plaće tih zemalja kako bismo dobili što novije podatke. Našli smo podatak da je u Bugarskoj, isplaćena bruto plaća za lipanj 2025. godine iznosila 2.547 leva, odnosno 1.302 eura, što je neto nešto više od 1.000 eura. Za Grčku smo najrelevantniji podatak pronašli iz prvog kvartala 2025. godine o neto plaći u iznosu od 1.098 eura. Zabilježen je i podatak da grčka vlada želi da do 2027. godine prosječna neto plaća iznosi okruglih 1.500 eura. Također,uU srpnju ove godine rumunjska prosječna neto plaća iznosila je 1.090 eura.
Nadalje, prema podacima mađarskog Centralnog statističkog ureda, neto plaća za srpanj 2025. godine iznosila je 479.500 forinti, što je 1.227 eura. Bruto plaća za srpanj ove godine u Slovačkoj je, prema podacima Trading Economicsa, bila 1.714 eura, što je neto od blizu 1.300 eura. Za Latviju Trading Economics navodi podatak o 1.342 eura prosječne neto plaće isplaćene u lipnju 2025. godine, dok za Portugal za drugi kvartal 2025. godine bilježi prosječnu mjesečnu neto plaću od 1.264 eura.
U Hrvatskoj je, prema Državnom zavodu za statistiku, za srpanj 2025. godine prosječna neto plaća pala u odnosu na onu za svibanj i iznosi 1.437 eura. Bez obzira na taj blagi pad, nakon provjera o prosječnim plaćama u drugim državama Europske unije možemo zaključiti da hrvatska mjesečna prosječna neto plaća zasigurno nije "najmanja, zajedno s Rumunjima" kako tvrdi Hajdaš Dončić, nego je prema dostupnim podacima veća nego što je u Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Grčkoj, Slovačkoj, Latviji pa i Portugalu.
