Deepfake
Prema novinskoj agenciji AP News, deepfakeovi su videozapisi koji su digitalno stvoreni pomoću umjetne inteligencije ili strojnog učenja kako bi prikazali nešto što se zapravo nije dogodilo.
„Smatraju se rastućom prijetnjom jer napredak u softveru za uređivanje videa omogućuje prevarantima da stvaraju sve realističnije snimke“, primjećuje AP News.
Enciklopedija Britannica deepfake definira kao „sintetičke medije, uključujući slike, videozapise i zvuk, generirane tehnologijom umjetne inteligencije (AI) koji prikazuju nešto što ne postoji u stvarnosti ili događaje koji se nisu dogodili“.
Slično ovaj fenomen objašnjavaju i u Ministarstvu domovinske sigurnosti SAD-a, koje u izvještaju „Prijetnje deepfakea” („Increasing threats of deepfake identities“ - dostupno ovdje), deepfake vidi kao „sintetički medij koji koristi strojno učenje kako bi stvorio uvjerljive slike, zvukove, tekstualne i video zapise događaja koji se nikada nisu dogodili”.
Primjer deepfakea bio bi video predsjednika neke države kako drži govor koji zapravo u stvarnosti nikada nije održao. Međutim, prema podacima tehnološka tvrtke za digitalnu sigurnost, Security Hero, čak 98 posto deepfake videa dostupnih na internetu odnosi na pornografski sadržaj. Pojašnjavaju i kako je uslijed dostupnosti tehnologije za kreiranje deepfakea potrebna tek jedna fotografija žrtve i 25 minuta vremena.
Premda je deepfake prisutan u gotovo svim zemljama, posebno su osjetljiva visoko digitalizirana društva poput Južne Koreje na koju otpada čak 53 posto deepfake pornografije. Slijede Sjedinjene Države s 20 posto i Japan s deset posto.
Osim pornografije, primjeri deepfakeova koji su naširoko cirkulirali online uključuju fotografiju pape Franje u jakni s puferom, fotografiju američkog predsjednika Donalda Trumpa u sukobu s policijom, video Marka Zuckerberga, izvršnog direktora Facebooka, koji drži govor o zlonamjernoj moći svoje tvrtke, te video kraljice Elizabete koja pleše i drži govor o snazi tehnologije. Nijedan od tih događaja nije se dogodio u stvarnosti.
„Deepfakeovi se proizvode pomoću dva različita AI algoritma za duboko učenje: jedan stvara najbolju moguću repliku stvarne slike ili videa, a drugi otkriva je li replika lažna i, ako jest, izvještava o razlikama između nje i originala. Deepfake videozapisi često se stvaraju preklapanjem postojećeg snimljenog materijala s novim audio zapisom generiranim pomoću umjetne inteligencije koji oponaša glas te osobe“, pojašnjava Britannica, koja navodi i kako su deepfakeovi često povezani s negativnim motivima, uključujući stvaranje dezinformacija i izazivanje zbunjenosti u vezi s politički važnim pitanjima, a koriste se za omalovažavanje, zastrašivanje i zlostavljanje te ne ciljaju samo poznate osobe, već i obične građane.
