L
upa

Automatska analiza dezinformacija pomoću umjetne inteligencije

Piše: Mladen Barbarić
Foto: Pixabay

Veliki dio posla što ga obavljaju novinari koji se bave činjeničnom provjerom, odnosno fact-checkeri, oslanja se na utvrđivanje točnosti informacija koje se šire društvenim mrežama.

Stručnjaci za medije s portugalskog Sveučilišta Beira Interior objašnjavaju da umjetna inteligencija može "automatizirati proces provjere činjenica, posebno putem strojnog učenja, NLP-a (natural language processing – vidi ovdje) i drugih podvrsta upotrebe umjetne inteligencije". 

Postoje i druge automatizirane alternative za otkrivanje dezinformacija koje mogu biti dio sustava za provjeru činjenica, a one uključuju analizu i provjeru izvora informacija, unakrsnu provjeru informacija, pregled dokaza i slično. 

„Praćenje društvenih mreža pomoću umjetne inteligencije također može biti ključno u ublažavanju širenja dezinformacija”, uvjereni su medijski stručnjaci sa Sveučilišta Beira Interior. 

ABCČĆDDžĐEFGHIJKLLjMNNjOPQRSŠTUVWXYZŽ

Verificirani član EFCSN-a (Europska mreža organizacija za provjeru činjenične točnosti)


Verified EFCSN member (European Fact-Checking Standards Network)

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Agencije za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije ne može se smatrati odgovornima za njih.