Scam
Pojam "scam" odnosi se na računalne prevare, odnosno namjerne pokušaje obmane s ciljem stjecanja financijske ili druge koristi.
„Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Prevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - vaš novac i/ili bankovne podatke“, objašnjavaju u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Najučinkovitija obrana od scama je, poručuju, edukacija građana, odnosno „podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike“ što će korisnike i njihove financije učiniti sigurnijima.
Poduzetnički Zagrebački Plavi ured termin scama definira kao shemu za brzo ostvarivanje profita u kojoj neka osoba, grupa ljudi ili organizacija vara druge osobe ili grupe tako da im pruža lažne podatke prilikom davanja ponude ili nuđenja odgovora.
U MUP-u navode i sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara.
- CEO prevara u kojoj se prevaranti pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.
- Prevara s računima u kojoj se prevaranti predstavljaju kao vaši klijenti ili dobavljači te žrtvu navode da plati buduće račune na drugi bankovni račun.
- Prevara uz pomoć krivotvorene internetske stranice banke u kojoj se žrtvi šalje lažni e-mail banke s poveznicom na krivotvorenu web stranicu koja izgleda kao autentična mrežna stranica uz nekoliko malih razlika. Kada žrtva klikne na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja njenih financijskih i osobnih informacija.
- Romantične prevare u kojoj se varalice pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu, što se obično događa na sajtovima za upoznavanje, a prevaranti često koriste društvene mreže ili e-poštu za uspostavljanje kontakta sa žrtvom.
- Prevara krađom osobnih podataka u kojoj se osobne informacije žrtve prikupljaju putem društvenih mreža.
- Investicijske prevare i prevare u online kupovini u kojoj se žrtva navodi da misle kako ste na tragu pametnog ulaganja ili vrlo povoljne kupnje.
- Prevare uz pomoć krađe identiteta, poput vishinga, phishinga i smishing (kraća identiteta SMS-om)
Na stranici e-građani, u poglavlju računalne prevare, detaljno se pojašnjava što se sve može poduzeti u slučaju spomenutih prevara, kako bi ih se izbjeglo. Na istom mjestu savjetuje se građane što učiniti onda kada shvate da su postali žrtve.
„Nemojte se osjećati krivima ili nelagodno! Odmah prekinite svaki kontakt s prevarantom. Ako je moguće, sačuvajte svu komunikaciju, uključujući chat poruke. Prijavite slučaj policiji. Prijavite internetsku stranicu na kojoj je prevarant prvi put stupio u kontakt s vama. Ako ste podijelili podatke o svom računu, odmah se obratite banci“, savjetuje se.
Kako se zaštiti savjetuje i MUP serijom edukativnih videa koje možete pronaći na ovoj poveznici.
Nacionalni CERT zadnje vrijeme bilježi povećan broj prijava specifičnih scam poruka kojima prevaranti pokušavaju uplašiti potencijalnu žrtvu, šaljući joj lažni poziv za saslušanje u policiji, sudski poziv ili tužbu, nakon čega slijedi iznuda.
„Zaprimljene scam poruke imitiraju nekoliko policijskih službenika, načelnika ili zamjenika ravnatelja, a sadrže privitke u obliku sudskog poziva ili potencijalnih tužbi koje su strojno prevedene te sadrže pravopisne i gramatičke pogreške. Sudski pozivi se odnose na djela kibernetičkih zločina, a koriste se kao metoda zastrašivanja kako bi potencijalne žrtve odgovorile na poruku ili uplatile novac“, ističu u CERT-u.
