Je li novoizabrani američki senator Abdul El-Sayed doista zagovarao uvođenje šerijata?
„SAD je dobio svog prvog muslimanskog senatora, Abdula El-Sayeda, koji otvoreno zagovara šerijatski zakon. Amerika ide putem s kojeg nema povratka”, glasi, u prijevodu s engleskog, objava korisnika društvene mreže X, Mario ZNA, (arhivirano ovdje) koji se predstavlja kao voditelj istoimenog podcasta, a na ovoj mreži ga prati više od 70.000 korisnika.
Vrijedi odmah istaknuti kako je Abdul El-Sayed lijevo orijentirani demokrat koji je u američkoj saveznoj državi Michigan na američkim međuizborima održanima u utorak, 3. studenog, pobijedio republikanca Mikea Rogersa te postao prvi musliman izabran u Senat u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Na ovim se izborima biralo svih 435 članova Zastupničkog doma, kao i 35 od ukupno 100 senatora. Demokrati su na izborima osvojili većinu u oba doma Kongresa, preuzevši kontrolu nad Senatom i Zastupničkim domom.
U objavi na X-u podijeljen je i video koji prikazuje isječke iz El-Sayedovog govora u kojemu on, između ostaloga, govori o referendumu o zabrani šerijatskog prava održanom u Oklahomi. U statusu se ne specificira kada je i zašto taj govor održan.
„Što to znači? Ne znam. No glasači su ga svejedno zabranili”, čuje se kako kaže u videu. Referirajući se na povijesne nepravde, govori i o silama koje su protjerale autohtono stanovništvo s njihove zemlje i koje su pokušale zabraniti šerijatski zakon, a koje su još uvijek aktivne.
Na društvenoj mreži X već su se i ranije pojavljivale objave koje su prenosile ovaj video, s optužbama o El-Sayedovom navodnom zagovaranju šerijata (primjerice ovdje ili ovdje).
Inače, šerijat je skup islamskih vjerskih načela i pravnih normi utemeljenih na Kuranu i tradiciji proroka Muhameda. Njegovo tumačenje i primjena razlikuju se među islamskim pravnim školama i državama. U zemljama s muslimanskom većinom šerijatsko pravo najčešće uređuje pitanja poput braka, razvoda i nasljeđivanja.
Prema fact-checku Reutersa, videozapis na kojem El-Sayed govori o šerijatu datira iz 2022. godine. U njemu Abdul El-Sayed govori o referendumu o šerijatskom pravu koji je održan u Oklahomi 2010. godine, dakle 12 godina ranije, a u dijelu internetskog prostora video je pogrešno predstavljen kao dokaz da se zalaže za uvođenje islamskog vjerskog prava u Sjedinjenim Američkim Državama.
Snimka potječe iz govora (cijeli video dostupan je ovdje) koji je El-Sayed održao 22. listopada 2022. na svečanoj dodjeli nagrada ogranka organizacije Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR) u Oklahomi. El-Sayed je na tom događaju kritizirao prijedlog ustavnog amandmana poznat kao Državno pitanje 755, o kojem su birači u Oklahomi odlučivali 2010. godine. Njime se predlagalo da se sudovima zabrani razmatranje islamskog prava pri donošenju odluka te propiše da se moraju voditi isključivo zakonima savezne države i federalnim zakonima.
Međutim, kako primjećuje Reuters, i kako je objasnila Američka odvjetnička komora, američki sudovi u određenim slučajevima primjenjuju i strano ili međunarodno pravo, osobito kada je riječ o sporovima s prekograničnim elementima. Primjerice, u međunarodnim sporovima oko skrbništva nad djecom sudovi primjenjuju Hašku konvenciju o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece, a mogu priznati i odluke stranih sudova o skrbništvu.
Predstavnik CAIR-a izjavio je za Reuters 2010. godine da bi usvajanje amandmana moglo dovesti do poništavanja pravno valjanih ugovora sklopljenih među muslimanima. Iako je prijedlog na referendumu dobio oko 70 posto glasova, nikada nije stupio na snagu. Njegovu su provedbu zaustavili savezni sudovi nakon tužbe koju je podnio Muneer Awad, čelnik oklahomskog ogranka CAIR-a. Sudovi su procijenili da bi amandman vjerojatno bio protivan ustavnim jamstvima jer je posebno izdvajao islam. Izborno povjerenstvo Oklahome potvrdilo je da zbog ove sudske odluke rezultati referenduma nikada nisu službeno verificirani.
El-Sayed je sporne izjave iznio 2022. godine u sklopu šire rasprave o povijesti Oklahome. Ni u jednom trenutku cjelovitog videosnimka šesnaestominutnog govora El-Sayed ne poziva na zamjenu američkih zakona šerijatskim pravom.
Kako analizira Politifact, objave na platformi X izdvajaju tek manji dio El-Sayedova govora iz 2022. godine i prikazuju ga izvan konteksta. U tom je govoru El-Sayed spomenuo ukinutu zabranu šerijatskog prava pred sudovima u Oklahomi, osvrćući se na povijest diskriminacije u toj saveznoj državi i pozivajući na jedinstvo. Govorio je o rasističkim događajima s tragičnim posljedicama u povijesti Oklahome. Među njima je naveo Zakon o preseljenju Indijanaca iz 1830. godine, koji je doveo do prisilnog protjerivanja autohtonog stanovništva poznatog kao Staza suza (Trail of Tears), pokolj u Tulsi 1921. godine te bombaški napad na zgradu savezne vlade u Oklahoma Cityju 1995. godine, koji je izveo bijeli supremacist i protivnik savezne vlasti.
Također, Politifact je prenio relevantne dijelove El-Sayedova govora koji nam pomažu kontekstualizirati ga: „Iste one snage koje su prije dva stoljeća protjerale autohtono stanovništvo s njihove zemlje, prije jednog stoljeća uništile Crni Wall Street, prije nekoliko desetljeća bombardirale zgradu i prije nešto više od desetljeća pokušale zabraniti šerijatsko pravo, i danas su žive i aktivne. (…) Razlog zbog kojeg sam se želio vratiti sve do 1830-ih jest taj što ne možete razumjeti zabranu šerijatskog prava ako ne razumijete Stazu suza. Ne možete razumjeti nastojanja da se američke muslimane iskorijeni ako ne razumijete pokolj u Tulsi. Ne možete razumjeti izazove s kojima se danas suočavamo ako ne razumijete nadmoć bijele rase. Moramo sve to sagledati u kontekstu naše povijesti. Ali evo u čemu je stvar: ono što je lijepo u prilici koja nam se danas pruža jest to što imamo izbor o tome što ćemo učiniti dalje.” Potom je citirao Kuran i pozvao muslimane u toj saveznoj državi da se zauzmu za svoja građanska prava i slobode te da budu „svjedoci pravde”.
Izdvajanjem dijelova govora iz konteksta i njihovim predstavljanjem kao zagovaranje šerijatskog prava autor objave preokreće značenje El-Sayedovih izjava. On nije pozivao na uvođenje islamskog vjerskog prava u Sjedinjenim Državama, već je kritizirao pokušaj njegova isključivanja iz sudskih postupaka u Oklahomi, povezujući ga s poviješću rasne i vjerske diskriminacije. Viralna objava tako El-Sayedovu kritiku diskriminacije netočno predstavlja kao zagovaranje vjerskog prava. Tvrdnja da je riječ o političaru koji otvoreno zagovara šerijat nema uporišta u cjelovitom videosnimku govora. Kritiziranje zabrane razmatranja određenog pravnog sustava u sudskim postupcima ne znači i zagovaranje njegove opće primjene.
Na koncu, spomenimo i nekoliko biografskih podataka. Abdul El-Sayed, sin je egipatskih imigranata, te bivši dužnosnik u području javnog zdravstva, koji se školovao za liječnika. Vodio je kampanju na lijevoj političkoj platformi koja je uključivala univerzalnu zdravstvenu zaštitu i oporezivanje bogatstva milijardera. Tijekom kampanje bio je izložen protumuslimanskoj retorici, uključujući neutemeljene optužbe da je povezan s terorizmom. Američki predsjednik Donald Trump, primjerice, nazvao ga je „džihadistom”. U El-Sayedovom slučaju mogla bi se povući paralela sa sličnim neutemeljenim optužbama usmjerenim protiv Zohrana Mamdanija, kandidata Demokratske stranke koji je prošle godine pobijedio na izborima za gradonačelnika New Yorka. Kao i El-Sayed, Mamdani je bio optuživan i da planira uvesti islamsko vjersko pravo – šerijat – u Sjedinjene Države. Ove dezinformacije tada smo detaljno analizirali na Lupi.
