Što smo provjerili u srpnju?

U mjesecu iza nas naš fact-checking portal bavio se raznim temama, provjeravajući tvrdnje koje su se širile društvenim mrežama i portalima, od onih povezanih sa Svjetskim prvenstvom u nogometu do dezinformacija o povijesnim i političkim temama, znanstvenim tvrdnjama, ali i o svakodnevnim situacijama poput povrata poreza. I ovaj put se pokazalo koliko se lako stvarni događaji, snimke i podaci mogu prikazati u pogrešnom kontekstu, a nečija tvrdnja proširiti kao vjerodostojna činjenica. U nastavku donosimo pregled onoga što smo provjeravali i što smo pritom utvrdili.

Mladi svećenik iz Kaštel Štafilića, don Tomislav Lukač, posljednjih je godina stekao veliku popularnost na društvenim mrežama, osobito na TikToku i Instagramu. Nedavno je don Lukač objavio snimku svog gostovanja u jednom podcastu u kojem je govorio o „najvećim zabludama o homoseksualnosti i vjeri“. Između ostalog, tvrdio je da je uzrok homoseksualnosti nedostatak muške figure ili loš odnos s ocem, kao i to da se ona može „izliječiti“ takozvanom „reintegrativnom“ terapijom i da su homoseksualni odnosi nestabilni. Odlučili smo provjeriti što znanost kaže o njegovim tvrdnjama, a zaključke možete pronaći ovdje. 

Još jedan korisnik društvenih mreža iskoristio je aktualne događaje kako bi dehumanizirao novinare. Radi se o vjeroučitelju Ivanu Pokupecu, koji je na svojoj Facebook stranici napisao kako bi mu najveća sramota bila kada bi mu dijete reklo da želi postati novinar, uz što je objavio popis 16 novinara koji, navodno, za strane medije pišu protiv Hrvatske, tvrdeći da u svjetskim medijima Hrvatsku predstavljaju „gotovo isključivo četnici i jugokrkani“. Međutim, ovaj popis, koji se već godinama dijeli u internetskom prostoru, nije točan – na njemu su imena osoba koje nikad nisu radile za medije koji im se pripisuju, neka su imena izmišljena, a neke osobe na njemu uopće niti nisu novinari. Cijeli tekst pronađite na ovom linku. 

U srpnju smo provjeravali i vijest portala braniteljski.info koji je objavljujući informaciju o zakonskoj izmjeni u Bosni i Hercegovini, kojom se propisuju kazne za isticanje fašističkih simbola, pa bi tako oni koji koriste pozdrav „Za dom spremni“ ili ističu simbole vezane uz Nezavisnu Državu Hrvatsku i ustaški pokret mogli biti kažnjeni zatvorskom kaznom, ustvrdio da spomenik Draži Mihailoviću u BiH „nikom ne smeta“, pa ni bošnjačkim političarima, koji su izmjene „podržali dizanjem ruku“. No, spomenik Mihailoviću, podignut u Brčkom više je puta oštećen, najmanje jednom srušen, a na koncu je uklonjen s javne površine. Također, „svi bošnjački političari“ nisu digli ruke za ove zakonske izmjene. Više možete doznati na ovom linku. 

Održano Svjetsko prvenstvo u nogometu bilo je plodno tlo za brojne dezinformacije. Tako je društvenim mrežama kružio video s press konferencije nakon susreta Engleske i Demokratske Republike Kongo u američkoj Atlanti, na kraju koje se navodi i informacija kako je izborniku afričke reprezentacije, Francuzu Sébastienu Desabreu, preminuo otac. Jedan hrvatski korisnik snimku je iskoristio kako bi izvukao zaključak da su novinari – crvi. Detalj s presice interpretirao je na način da je novinar ničim izazvan Desabreu otkrio kako je izbornikov otac preminuo, i to samo da bi mogao „snimiti njegovu reakciju“. Dostupni podaci i snimka konferencije, međutim, ne odgovaraju dostupnim činjenicama. Naime, osoba koja je govorila o smrti izbornikovog oca uopće nije novinar nego glasnogovornik reprezentacije DR Konga, Jerry Kalem Ngoy. Cijeli tekst možete pročitati na ovoj poveznici. 

Svjetsko prvenstvo inspiriralo je još jednog korisnika društvene mreže X da ustvrdi kako su tijekom trajanja ove „nogometne smotre“ podršku Palestini davali samo Egipćani i Bosanci. „Egipćani koji su na granicu sa Gazom podigli žilet žicu i Bosanci koji nisu održali nijedan humanitarni koncert, utakmicu ili stavili neki broj telefona da se skupe sredstva za pomoć Palestinskom narodu“, tvrdi se u objavi. Ipak, provjera dostupnih informacija i medijskih izvještaja pokazuje kako su tvrdnje iz objave neutemeljene. Podršku Palestini upućivali su navijači brojnih država sudionica Svjetskog prvenstva, a u Bosni i Hercegovini više su puta tijekom godina održavani humanitarni događaji i otvarani humanitarni brojevi za prikupljanje pomoći Palestini. Lupinu činjeničnu provjeru čitajte – ovdje.

Nadalje, provjeravali smo činjeničnu utemeljenost još jedne objave na društvenoj mreži X. „Vjerujem da je upravo dr. Watson rekao da je njegovo istraživanje pokazalo kako neki stanovnici subsaharske Afrike imaju DNK koja sadrži do 15 % majmunske (simijske) DNK. Kada prihvatite tu činjenicu, njihovo se ponašanje može objasniti“, tvrdilo se u ovoj objavi. Međutim, navedeni znanstvenik dr. James Watson, inače svojevremeni dobitnik Nobelove nagrade, nikada nije tvrdio da su istraživanja pokazala kako stanovnici subsaharske Afrike imaju DNK koja sadrži do 15 posto majmunske DNK. O čemu se radi pročitajte u analizi naše Dore Pavković.

Bavili smo se i izvještajem neprofitne organizacije WHAT TO FIX koja dovodi u pitanje učinkovitost politike demonetizacije dezinformacija koju provodi kompanija Meta na svojim društvenim mrežama, Facebook i Instagram. Naime, Meta tvrdi kako kompanija onim korisnicima koji učestalo šire dezinformacije ograničava mogućnost svojih programa monetizacije, dakle oglašavanja sadržaja na Metinim platformama. No, istraživači koji potpisuju spomenuti izvještaj utvrdili su da to nije točno. Analizirali su 209 Facebook stranica čije su objave fact-checekri u okviru Metina programa provjere činjenica barem deset puta označili kao netočne. Veliki broj analiziranih Facebook stranica unatoč tome je barem jednom sudjelovalo u Metinu programu monetizacije, te su one ostvarivale financijske isplate od tvrtke. Cijelu priču pročitajte na ovoj poveznici. 

Posljednjih godina, u vremenskom periodu kada građanima stiže povrat poreza, bilježe se pokušaji prevara. Tako je bilo i ove godine, zbog čega je morala reagirati i sama Porezna uprava apelirajući na građane da ne daju svoje osobne podatke nepoznatim osobama, kao i to da Porezna uprava nikada ne traži podatke o kontrolnim brojevima bankovnih računa poreznih obveznika. Naime, prevaranti žrtvama šalju poruke u kojima se predstavljaju kao Porezna uprava tvrdeći da je poreznom obvezniku odobren povrat poreza, pri čemu se traži uplata, podmirenje duga ili dostava osobnih podataka. Na ovom mjestu objasnili smo kako prepoznati prevarantske poruke, što su uopće „phishing“ i „smishing“ poruke kojima se najčešće obavljaju ovakve prevare, kako one izgledaju, te koji su savjeti stručnjaka i same Porezne uprave.