Što znači prijedlog Domovinskog pokreta o reviziji državljanstva i može li se ono uopće oduzeti?
Domovinski pokret objavio je 1. lipnja „Deklaraciju Domovinskog pokreta: Uspostava hrvatske izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine“ kojom je zatražio da se deklaracijom hitno pokrene inicijativa za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH, koja „neće i ne mora biti u teritorijalnom kontinuitetu“, i da se unutar vladajuće koalicije hitno postigne dogovor o konkretnim koracima koje Hrvatska treba poduzeti.
„Da budemo sasvim jasni: ukoliko i ovaj pomirljivi i konstruktivni prijedlog ne bude prihvaćen ili se kroz dijalog ne nađu druga, Hrvatima i hrvatskoj strani prihvatljiva, sustavna i dugoročna rješenja – sasvim je jasno da hrvatska strana ima svako pravo na vraćanje statusa 'pro ante' – prije sporazuma – a to bi značilo povratak hrvatske republike Herceg-Bosne kao sastavnice Sjedinjenih Država BiH, u čemu će tada imati našu punu potporu!“, ističe se u tom prijedlogu Deklaracije.
Predsjednik Vlade RH i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković istog je dana prokomentirao tu objavu Domovinskog pokreta. Rekao je tada, među ostalim, da za promjenu u BiH nisu dovoljni samo Hrvatska i Hrvati, da je „ovo jedan politički napor za vidljivost DP-a na temu BiH“ i da „ima ozbiljne rezerve na njihov stil“.
Vrlo brzo javili su se i još neki političari iz redova HDZ-a pa je tako ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman ocijenio da „sada nije najbolje vrijeme za razgovor o izbornom zakonu u BiH“.
Nakon što su lideri Domovinskog pokreta 17. lipnja bili najavili, a potom i naprasno otkazali press konferenciju, kako su objasnili, nastavili su razgovore s HDZ-om, a onda, u kasno poslijepodne tog dana, ipak objavili svoj prijedlog saborske „Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH“. Tom se Rezolucijom, među ostalim, traži uspostava zasebne izborne jedinice za Hrvate u Federaciji BiH, ne prijeti se više s povratkom Hrvatske republike Herceg Bosne, ali se poziva Vladu RH „da provede sveobuhvatnu reviziju zakonitosti postupaka stjecanja hrvatskog državljanstva u slučajevima u kojima postoje osnovane sumnje na nepravilnosti“.
U tom prijedlogu Rezolucije dalje piše: „To se odnosi na osobe s prebivalištem u BiH, uključujući i slučajeve pojedinaca koji sustavno potiču na izborni inženjering, preglasavanje i narušavanje političkog položaja hrvatskog naroda. Traži se i poništenje nezakonito stečenog statusa hrvatskog državljanstva u slučajevima zlouporabe zakonskih osnova“.
No, taj je prijedlog Domovinskog pokreta teško uskladiv s hrvatskim Ustavom i zakonom, jer je formuliran tako da reviziju državljanstva izričito dovodi u vezu s politički označenim osobama i ponašanjima, a ne s neutralno postavljenom provjerom zakonitosti stjecanja državljanstva. Na taj način moglo bi se, primjerice, targetirati osobe s hrvatskim državljanstvom i prebivalištem u BiH koje ne dijele političke stavove Domovinskog pokreta ili članova vladajuće koalicije, i to zadiranjem u njihov državljanski status. Takvo bi načelo u budućnosti moglo otvoriti prostor i za pokušaje dovođenja u pitanje već stečenog državljanstva političkih protivnika i neistomišljenika – građana Hrvatske.
Ovakav politički impuls već se konkretizirao u prijedlozima na društvenim mrežama, gdje se takav princip već pokušava provesti u konkretne mete, što pokazuje i objava na društvenoj mreži X od 19. lipnja, u kojoj profil imena Platforma HB, GlasHrvataBiH eksplicitno zaziva „reviziju državljanstva“ poznatom glumcu Emiru Hadžihafizbegoviću (arhivirano ovdje).
„REVIZIJA DRŽAVLJANSTVA! Na preporuku Ministarstva kulture RH po članu 12. hrvatskog Ustava, BiH glumcu Emiru Hadžihafizbegoviću dodijeljeno je 2013 g. hrvatsko državljanstvo, kao građaninu od interesa za državu RH. Rješenje je potpisao tadašnji ministar policije RH Ranko Ostojić“, stoji u ovom statusu koji je popraćen fotografijom Hadžihafizbegovića u majici na kojoj se nalazi „Devet heroja BiH“, boraca Armije BiH zbog čega se i traži revizija. Status je popraćen i mnogim uvredljivim komentarima.
Što se ovog pitanja tiče, u članku 9 Ustava Republike Hrvatske stoji: „Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom. Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka o izručenju ili predaji donesena u skladu s međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije“.
Nadalje, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu prestanak državljanstva je, po članku 17., moguć otpustom, odricanjem ili po međunarodnim ugovorima. Nijedan od sljedećih članaka tog zakona, držeći se slova Ustava RH, ne omogućava otpust iz hrvatskog državljanstva nijednog hrvatskog državljanina zbog njegovih političkih stavova, pa ni, kako u Domovinskom pokretu to detaljnije i konkretnije formuliraju, zbog „sustavnog poticanja na izborni inženjering, preglasavanje i narušavanje političkog položaja hrvatskog naroda“.
Zaključno, Domovinski pokret miješa reviziju zakonitosti stjecanja državljanstva s politički označenim ponašanjem pojedinaca, čime sugerira da politička lojalnost ili etnopolitičko svrstavanje mogu biti okidač za sankcioniranje statusa državljanstva, što je ustavnopravno problematično.
