Ne nasjedajte: Lažne poruke o povratu poreza ponovno kruže

I ove godine s aktualizacijom povrata poreza građanima, bilježe se brojni pokušaji prevara kolanjem takozvanih „phishing“ i „smishing“ poruka u kojima se pošiljatelji lažno predstavljaju kao Porezna uprava. Na porast prevarantskih aktivnosti, u srijedu 29. srpnja, upozorila je i sama Porezna uprava na svojoj službenoj internetskoj stranici. 

„Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke“, poručili su iz Porezne uprave.

Napominju, kako građani trebaju posebno obratiti pozornost na domenu s koje im stiže ovakva prevarantska elektronička pošta. 

„Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i web adresa https://porezna-uprava.gov.hr/ i one ne sadrže dodatne znakove ni slova“, navode iz Porezne uprave. 

Također su u svom priopćenju informirali građane kako su im za sad pristigle prijave o lažnoj domeni https://porezna-uprava.info i e-mail adresi Noreply TaxGov (noreply.taxgov@meetgovtax.com). No, ističu kako su moguće i druge lažne web i e-mail adrese.

Dodatne informacije o ovakvim slučajevima Porezna uprava je objavila u posebnom odjeljku svoje web stranice, na kojem se konstatira da sve češće bilježe prijave mailova u kojima pošiljatelj, lažno se predstavljajući kao Ministarstvo financija ili Porezna uprava i tvrdeći da je poreznom obvezniku odobren povrat poreza, traži uplatu ili dostavu osobnih podataka koji mu omogućuju financijsku krađu. 

„Različite adrese s kojih pristižu lažni mailovi su slične stvarnima ili aludiraju na Poreznu upravu pa osoba koja primi takvu poruku istoj treba pristupiti s posebnim oprezom. Također, mailovi mogu sadržavati i QR kodove sa šiframa koje primatelj nikako ne treba skenirati. Lažni mailovi su često gramatički netočni pa i to može biti dodatni poziv na oprez“, navodi se. 

Osim uobičajenih pokušaja prevara putem elektroničke pošte u Poreznoj upravi primjećuju da se lažne poruke i lažne stranice šire i društvenim mrežama. 

„Napominjemo, Porezna uprava nikada ne traži podatke o kontrolnim brojevima bankovnih računa poreznih obveznika!“, stoji u objašnjenju. 

Pored toga navode i pokušaje prevare preko SMS poruka u kojima se od poreznih obveznika traži podmirenje poreznog duga, ističući da Porezna uprava ne dostavlja obavijesti o poreznom dugu slanjem SMS poruka, te apelirajući na građane da ne vrše uplate na račune navedene u takvim SMS porukama. 

Uz to pozivaju građane da, ukoliko smatraju kako su već postali žrtve phishing poruka, prevaru prijave Ministarstvu unutarnjih poslova. Inače, i samo Ministarstvo unutarnjih poslova redovno upozorava na internetske oblike prevara.

„Podsjećamo, za pristup službenim aplikacijama Porezne uprave vrši se prijava putem NIAS sustava koji upravlja elektroničkim identitetima u nacionalnom sustavu autentifikacije krajnjih korisnika na e-usluge javnog sektora (putem sustava eGrađani). Jednokratne lozinke niti OIB-ove Porezna uprava ne koristi kao valjano sredstvo aplikativne autentifikacije poreznog obveznika te u tom slučaju valja posumnjati u prijevaru“, kažu u Poreznoj upravi. 

Naime, ranije prevare ovog tipa žrtvama su slale navodne „privremene lozinke“ koje bi, prema naputcima prevaranata, trebalo unijeti na lažne stranice koje su dizajnirane tako da imitiraju službene stranice Porezne uprave, s ciljem da se u njih unesu traženi podaci pomoću kojih prevaranti mogu financijski oštetiti žrtve. Podaci koji prevaranti traže su, u pravilu, broj kartice, datum njenog isteka i CVC broj s njene poleđine. 

Ovakve prevare obično se pojavljuju u periodu godine kada se obrađuju povrati poreza za građane, o čemu smo na Lupi pisali već ranije.

Ovako je izgledala jedna od poruka tog tipa: „Poštovani klijenti, želimo vas obavijestiti da je vaš povrat poreza spreman na isplatu. Kako biste primili svoj povrat, molimo vas da skenirate QR kod ili kliknete na poveznicu u nastavku i slijedite sljedeće korake, koristeći privremenu lozinku 450277“.

Uz poruke je moguće da žrtve dobiju i navodni obračun povrata poreza koji može zavarati informatički slabije pismene građane, pogotovo one starije dobi. 

Termin phishing, inače, odnosi se na pokušaj krađe osjetljivih podataka, kao što su korisnička imena, lozinke, brojevi kreditnih kartica, ili informacije o bankovnim računima, u svrhu korištenja ili prodaje tih ukradenih podataka. Prevarant se predstavlja kao pouzdan izvor koji ima primamljiv zahtjev ili ponudu s namjerom da prevari žrtvu. Naziv dolazi od engleske riječi fishing (pecanje) u smislu "pecanja" informacija (poput ribara koji koristi mamac da ulovi ribu). Od žrtve se traži da "ažurira" ili "potvrdi" svoje račune, čime nenamjerno i nesvjesno otkriva povjerljive informacije, koje se mogu zloupotrijebiti za izravnu prevaru ili za počinjenje krađe identiteta. 

Encyclopædia Britannica phishing opisuje kao postupak slanja e-mailova koji se predstavljaju kao da dolaze od legitimnog ili respektabilnog izvora s ciljem dobivanja osobnih ili financijskih podataka.

Više o phishingu možete saznati na ovoj poveznici. 

Smishing je, pak, vrsta kibernetičke prevare kojom se istom metodom korisnike pokušava potaknuti da podijele osjetljive podatke, a termin dolazi od kombinacije riječi SMS i phishing.

O drugim metodama i oblicima prevara te savjetima kako ih prepoznati možete čitati u Lupinom Mrežnom leksikonu.