Analiza dezinformacijskih kampanja usmjerenih protiv Zohrana Mamdanija

Nedavna pobjeda kandidata američke Demokratske stranke, Zohrana Mamdanija, na izborima za gradonačelnika New Yorka izazvala je veliku pozornost javnosti, pogotovo jer je pobjeda došla unatoč brojnim dezinformacijama koje su kružile o Mamdaniju – od kojih je neke širio i sam američki predsjednik Donald Trump, koji ga je, primjerice, nazivao komunistom. Mamdani je optuživan i da planira uvesti muslimanski vjerski zakon – šerijat – u Ameriku, te da je antisemit. Mnogi, uključujući i trenutnog gradonačelnika New Yorka Erica Adamsa (Mamdani još nije preuzeo dužnost) optuživali su Mamdanija i da želi legalizirati ili dekriminalizirati seksualni rad. Na ovom mjestu ćemo se pozabaviti nekim od dezinformacija koje su kružile o Mamdaniju.

Zohran Mamdani je rođen u Ugandi, preselio se u SAD kada je imao sedam godina, a državljanin SAD-a postao je 2018. godine. Lokalni izbori za gradonačelnika najvećeg grada u Sjedinjenim Državama 4. studenog su suprotstavili Mamdanija, kao demokratskog kandidata, neovisnom kandidatu i bivšem guverneru Andrewu Cuomu te republikanskom kandidatu Curtisu Sliwi. Na koncu, Mamdani je uvjerljivo pobijedio, osvojivši više od 50 posto glasova, te time postao prvi muslimanski gradonačelnik New Yorka. 

Slovenski filozof i intelektualac Slavoj Žižek u svojoj analizi piše da se Mamdani, uz Bernieja Sandersa, prometnuo u jednog od predvodnika demokratsko-socijalističke struje unutar američke Demokratske stranke. Ova struja jasno stoji nasuprot demokratskom establišmentu, a prema Žižeku, Mamdani je dokazao da i "radikalna ljevica danas može mobilizirati mase i biti uspješna na izborima, a ne samo populistička desnica koju predstavlja Donald Trump". 

Brojne ličnosti s američke desnice, uključujući i samoga predsjednika Trumpa, Mamdanija su nazivali komunistom. Primjerice, Trump je u objavi na društvenoj mreži Truth Social „zaprijetio“ ovim riječima: „Ako komunistički kandidat Zohran Mamdani pobijedi na izborima za gradonačelnika New Yorka, vrlo je malo vjerojatno da ću svom voljenom prvom domu doprinositi saveznim sredstvima, osim u onoj najmanjoj mjeri koja je zakonom propisana“.

Mamdani je u brojnim intervjuima sebe opisao kao „demokratskog socijalista“ te isticao da se bori za pravedniju raspodjelu bogatstva. Spomenuti demokratski socijalizam Enciklopedija Britannica definira kao „političku ideologiju koja se zalaže za uspostavu demokratski vođenog i decentraliziranog oblika socijalističke ekonomije“, objašnjavajući kako „moderni demokratski socijalisti dijele cilj ukidanja kapitalizma, a ne njegovog poboljšavanja državnom regulacijom (kako preferiraju socijaldemokrati) te također daju prednost demokraciji kao cilju, a ne samo kao sredstvu“.

Prema Britannici, jedan od ciljeva za koje se demokratski socijalisti zalažu je i demokratska kontrola, odnosno samoupravljanje radnika na radnom mjestu. Ključno, navodi se, demokratski socijalisti odbacuju marksizam-lenjinizam kao legitiman oblik socijalizma.

Najpoznatiji predstavnik demokratskog socijalizma u SAD-u prije nego što je na scenu stupio Mamdani bio je – i još uvijek je – Bernie Sanders, koji je znatno popularizirao ovu ideologiju, kako u svojoj zemlji, tako i u svijetu. 

Mamdani se ne zalaže ni za jedno od temeljnih načela komunizma – državnu kontrolu svih industrija i ukidanje privatnog vlasništva i ekonomije temeljene na profitu (vidi ovdje i ovdje). Politolozi se slažu da je etiketa „komunist“ za Mamdanija netočna. Profesorica na političkom odjelu Sveučilišta Stanford, Anna Grzymala-Busse, izjavila je za njemački medijski servis Deutsche Welle kako je Mamdani „u osnovi posvećen demokratskom procesu – slušanju birača i natjecanju na izborima kao načinu dolaska na vlast“ te dodala da on „ne želi nacionalizirati ekonomiju, već očuvati demokraciju“. 

Grzymala-Busse je također objasnila kontekst u pozadini upotrebe pojma „komunist“ kao političkog oružja u Sjedinjenim Državama. 

„Komunizam se koristi kao oružje zato što je tijekom Hladnog rata Sovjetski Savez bio neprijatelj SAD-a, a čitava retorika o dobrim Amerikancima nasuprot bezbožnim komunistima dominirala je javnim diskursom. Crvena panika (The Red Scare), makartizam, istrage FBI-ja – sve je to bilo u ime iskorjenjivanja neprijateljske ideologije. Nije iznenađujuće da ta riječ mnogima znači ‘loše’ i da je jednostavan način kako ocrniti svakoga tko zagovara politike preraspodjele bogatstva“, pojasnila je profesorica sa Stanforda. 

U jednoj objavi na društvenim mrežama tvrdilo se da Mamdani želi pretvoriti New York u „raj za muslimane kojim vladaju džihadisti“ i kako „želi da šerijatsko pravo postane temeljno načelo vlasti“. Prema američkom Centru za proučavanje organizirane mržnje, između 24. lipnja i 31. listopada zabilježeno je najmanje 2.868 objava na društvenim mrežama od strane 2.132 korisnika koji su spominjali šerijat ili islamsku teokraciju u vezi s Mamdanijevom kampanjom. Takvih asocijacija nisu se libili ni neki političari. Zastupnica Republikanske stranke Nancy Mace u e-mailu u kojem je napala Mamdanija između ostaloga je tvrdila: „Njujorčani – isti ljudi koji su izravno pogođeni 11. rujna – glasali su za čovjeka koji donosi šerijatsko pravo u Ameriku“. 

Inače, šerijat (sharia) je vjerski pravni sustav koji proizlazi iz islama, a uređuje različite aspekte života – uključujući vjerske prakse, svakodnevni život i financijske poslove.

Međutim, ne postoji nikakav dokaz da Mamdani zaista želi uvesti šerijat. Profesor Nathan J. Brown sa Sveučilišta George Washington za PolitiFact, američku neprofitnu fact-checking organizaciju koja provjerava točnost političkih izjava i javnih tvrdnji, izjavio je da nije upoznat ni s jednom Mamdanijevom izjavom ili djelovanjem koje bi upućivalo na takvo nešto. 

Čak se i neki konzervativni komentatori, poput Timothyja P. Carneyja i Sadananda Dhumea iz American Enterprise instituta (konzervativnog think-tanka), koji imaju rezerve prema nekim Mamdanijevim stavovima, slažu kako je tvrdnja da Mamdani želi uvesti šerijat, ili da je radikalni islamist, potpuno neutemeljena. 

Dhume je za PolitiFact rekao da su Mamdanijeva podrška pravima LGBT osoba i dekriminalizaciji seksualnog rada, među ostalim, „suprotnost šerijatskom pravu, kako ga razumiju oni koji ga žele nametnuti“. Dodao je i da je ova vrsta napada „taktika zastrašivanja usmjerena na neinformirane birače, koja poistovjećuje to što je netko musliman sa zagovaranjem islamizma“.

Tijekom Mamdanijeve kampanje nije se pojavila nikakva naznaka da bi, ako dođe na vlast, provodio mjere kakve obično uvode islamističke vlade u muslimanskim zemljama koje se oslanjaju na principe šerijatskog prava – poput zabrane alkohola, obveznog nošenja hidžaba za učenice ili kriminaliziranja ili društvenog isključivanja identiteta i ekspresija koje nisu heteronormativne (vidi ovdje). Upravo suprotno, više puta je javno i eksplicitno podržao prava LGBT osoba, (vidi ovdje i ovdje) čak štoviše, uključio je iste u vlastiti politički program – izdao je detaljan prijedlog u kojem iznosi svoj stav o pitanjima koja utječu na LGBT zajednicu (arhivirano ovdje, dostupno ovdje). Mamdani je obećao da će financirati zdravstvenu skrb koja potvrđuje rodni identitet za transrodne osobe, te učiniti New York „sigurnim gradom“ za LGBT zajednicu. 

Prema tradicionalnom šerijatu, za nekolicinu specifičnih zločina kazna je unaprijed određena: smrt za napuštanje vjere, amputacija ruke za krađu i amputacija ruke i noge za razbojništvo na cesti, smrt kamenovanjem za izvanbračne spolne odnose (zinā) ako je počinitelj u braku, te 100 udaraca bičem ako nije u braku, i tako dalje. Suvišno je i spominjati da Mamdani nikada nije zagovarao niti jednu od ovih kazni koje šerijat propisuje. 

Brojni akteri, uglavnom s političke desnice u SAD-u, optužili su Mamdanija da je antisemit. Tako, primjerice, republikanska židovska koalicija (RJC), koja sebe opisuje kao “republikanski glas u židovskoj zajednici i glas američkih Židova u Republikanskoj stranci”, u objavi na X-u opisuje Mamdanija kao „zagriženog antisemita“ koji će značiti „posvemašnju katastrofu“ za židovske stanovnike New Yorka.

Deutsche Welle proveo je fact-check optužbi o antisemitizmu i pronašao brojne činjenice koje ih opovrgavaju. Primjerice, Mamdani je surađivao sa židovskim političarima, a 2018. godine bio je voditelj kampanje židovskog političara Rossa Barkana u utrci za Senat savezne države New York, te je dobio podršku drugih židovskih kolega (vidi ovdje). Tijekom kampanje javno se izjašnjavao protiv antisemitizma. U intervjuu za progresivne židovske novine Forward rekao je da je „apsolutno njegova dužnost osuditi“ svaki slučaj antisemitizma. Više je puta poručivao da u New Yorku – i u svijetu – „nema mjesta za antisemitizam“ (vidi ovdje i ovdje). Progresivne židovske grupe i organizacije (npr. članovi i volonteri iz skupina kao što su Jewish Voice for Peace, Jews for Zohran i Jews for Racial and Economic Justice) javno su podržale i volontirale za njegovu kampanju (vidi ovdje i ovdje). Također, uži krug Mamdanijeve kampanje uključuje više Židova ili osoba sa židovskim porijeklom. 

Mamdani je neko vrijeme odbijao osuditi izraz „globaliziraj intifadu“ („globalize the intifada“), zbog čega se našao na meti brojnih kritika. Izraz se odnosi na civilne pobune Palestinaca protiv Izraela. Dok kritičari tvrde da ta fraza poziva na nasilje protiv Židova, Mamdani je u jednom intervjuu rekao da ona izražava želju za jednakošću i ljudskim pravima za Palestince. Naveo je i da to nije izraz koji on osobno koristi, ali je bio nevoljan osuditi ga jer se bojao da bi to moglo dovesti do ograničavanja slobode govora (vidi ovdje). Mamdani je, međutim, postupno ublažavao svoje stajalište, te kasnije na sastanku s poslovnim čelnicima izjavio da će odvraćati od upotrebe ovog izraza te da ga sam neće koristiti. 

Prema Deutsche Welleu, Mamdanijevi stavovi o Izraelu i sukobu na Bliskom istoku, poput njegove izjave kako „vjeruje da Izrael ima pravo postojati ... kao država jednakih prava“, bez izričitog definiranja Izraela kao „židovske države“, te njegove dugogodišnje podrške pokretu BDS (Boycott, Divestment, Sanctions), koji se zalaže za ekonomski pritisak na Izrael, ne mogu se nedvosmisleno definirati kao antisemitski, budući da ne postoji jedinstveno shvaćanje što točno predstavlja antisemitizam u kontekstu kritike izraelske politike. Dodajmo i da je mnoštvo uvjerljivih argumenata u prilog tvrdnji da anticionizam nije antisemitizam (vidi ovdje, ovdje, ovdje ili ovdje).

Mnogi, uključujući trenutnog gradonačelnika New Yorka i demokrata Erica Adamsa, optužili su Mamdanija da želi legalizirati ili dekriminalizirati seksualni rad. Pojedine grupe su upozoravale da bi takve politike mogle značiti rast prostitucije i trgovine ljudima u New Yorku. 

Činjenična provjera ovih tvrdnji pokazala je kako je Mamdani često bio neodređen u vezi sa svojim stavom o seksualnom radu. Kada su ga pitali o tome, potvrdio je da podržava dekriminalizaciju seksualnog rada – ali ne i za legalizaciju.

U intervjuu za NBC New York izjavio je: „Nikada nisam pozivao na legalizaciju prostitucije. (…) Moja politika zapravo je boriti se protiv trgovanja ljudima, imati nultu toleranciju prema nasilju nad ženama i slijediti preporuke državnih odvjetnika koje imamo ovdje u New Yorku (…) No moram napomenuti i da procesuiranje žena zbog prostitucije zapravo dovodi do manje sigurnosti“.

I na televiziji Fox 5 NY govorio je o ovoj temi: „Kada pogledamo nalaze Svjetske zdravstvene organizacije ili radne skupine Ujedinjenih naroda za sigurnost djevojaka i žena, vidimo da upravo dekriminalizacija pruža najveću sigurnost za seksualne radnice“.

Prema Deutsche Welleu, jasno je da Mamdani razlikuje dekriminalizaciju od legalizacije te navode da „za njega dekriminalizacija znači uklanjanje kaznenih sankcija za seksualni rad između odraslih osoba koje pristaju na to – dakle, više ne bi bilo uhićenja ni kaznenih progona seksualnih radnica, a potencijalno ni njihovih klijenata“. 

Mamdanijev prijedlog, prema njegovim riječima, ne nastoji povećati prostituciju ni trgovanje ljudima, nego upravo suprotno, a njegove tvrdnje podupiru međunarodne organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Ujedinjenih naroda (UN). Primjerice, smjernice UN-a iz 2023. godine potvrđuju njegova stajališta i naglašavaju da kriminalizacija seksualnog rada ozbiljno narušava ljudska prava osoba koje ga obavljaju, uključujući pravo na zdravlje, sigurnost i rad. Predlažu da države razmotre „potpunu dekriminalizaciju dobrovoljnog seksualnog rada odraslih kao najperspektivniji put za zaštitu njihovih ljudskih prava“. 

„Rastući konsenzus među međunarodnim tijelima za ljudska prava i drugim institucijama o potpunoj dekriminalizaciji dobrovoljnog seksualnog rada odraslih (…) Radna skupina iz perspektive ljudskih prava predlaže potpunu dekriminalizaciju dobrovoljnog seksualnog rada odraslih , jer ona pruža najveću mogućnost za rješavanje sustavne diskriminacije i nasilja te nekažnjivosti za kršenja prava seksualnih radnica i radnika“, navodi se u smjernicama.

Unatoč brojnim dezinformacijama i politički motiviranim optužbama koje su ga pratile tijekom kampanje, dostupne činjenice pokazuju da Zohran Mamdani ne zagovara komunizam, uvođenje šerijatskog prava, antisemitizam niti porast prostitucije. Analize stručnjaka, kao i njegova javna djelovanja, dosljedno potvrđuju suprotno – predan je demokratskim procesima, ljudskim pravima te suradnji s različitim zajednicama, uključujući i židovsku. Optužbe o ekstremizmu pokazale su se neutemeljenima, a Mamdanijev slučaj ujedno ilustrira kako dezinformacije mogu oblikovati političku percepciju, ali i koliko je važno utemeljiti javnu raspravu na provjerenim činjenicama.

* Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Pod lupom"