Milanović je iznio netočnu informaciju da Plenković ne dopušta Saboru donošenje odluke o vojnim misijama
„Plenković ne dopušta da Sabor donese odluke o drugim (vojnim) misijama, maltretira i Sabor i te ljude, obećava neko buduće glasanje kad te ljude valjda kupi, onim parama od Beroša. (...) Hrvatski vojnici čekaju da idu u Litvu, a mi slušamo o sto tisuća europskih vojnika u Ukrajini. To se neće dogoditi nikada, Hrvatska vojska tamo neće ići“, tako je na pitanje odlaska hrvatskih vojnika u misiju u Ukrajinu odgovorio predsjednik Zoran Milanović. Ovu izjavu Milanović je dao u Petrijancu, u Varaždinskoj županiji, gdje je 19. prosinca prisustvovao svečanom obilježavanju 240. godišnjice osnutka Pučke škole u Petrijancu.
No, hrvatski predsjednik i jedan od osmero predsjedničkih kandidata na izborima koji se održavaju sljedećeg tjedna, iznio je netočnu informaciju. Naime, Hrvatski sabor još je 6. prosinca potvrdio dvanaest odluka o slanju hrvatskih vojnika u međunarodne misije, a na čekanju je ostala samo jedna odluka, ona o slanju časnika u NATO aktivnost za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU), o čemu su izvijestili i mediji.
Podsjetimo, zbog vojne misije NSATU predsjednik Zoran Milanović već duže je vrijeme u sukobu s izvršnom vlašću, odnosno s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem. Kao vrhovni zapovjednik vojske Milanović nije želio staviti svoj potpis na odluku o odlasku hrvatskih vojnika u tu misiju. Na službenim stranicama predsjednika države u listopadu je objavljeno njegovo oštro protivljenje sudjelovanju hrvatskih vojnih snaga u toj misiji. Predsjednik Milanović iznio je mišljenje da misija NSATU direktno uvlači NATO pakt u rusko-ukrajinski sukob, što smatra neprihvatljivim.
Prilikom posjete Crnoj Gori, točnije prilikom boravka u Tivtu, Milanović je ovako govorio: „Uvlačenje NATO-a, dakle dvije i pol godine nakon početka ruskog upada u Ukrajini – jer do sada NATO kao institucija nije bio prisutan formalno-pravno u Ukrajini ni na koji način – u taj sukob jer je netko sada odlučio da se to dogodi. Ja kažem, slobodno. Ali, dok sam ja predsjednik Hrvatske i vrhovni zapovjednik, dok tako misli ogromna većina hrvatskih ljudi – a tu mi ne možete reći da obmanjujem javnost, ljudi su nakon dvije godine informirani – ja to neću potpisati. Dakle, ja svoju suglasnost, privolu, naredbu neću donijeti. Ukoliko postoji nekakva većina kakvu Ustav propisuje u Hrvatskom saboru, pozivam ih da preuzmu tu odgovornost, ali ja neću reći samo naprijed jer ja to ne želim ohrabrivati, ali ću to prihvatiti."
O Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) saborski zastupnici raspravljali su na saborskoj sjednici od 22. listopada ove godine. U pitanju je bila rasprava o objedinjenim točkama, koje su - osim NSATU - uključivale još dvanaest prijedloga odluka koje se tiču rasporeda hrvatskih vojnika u inozemstvu.
Kako je ranije i najavio, predsjednik Milanović nije dao prethodnu suglasnost za misiju NSATU, a bez suglasnosti vrhovnog zapovjednika odluka o slanju vojnika u tu misiju nije mogla biti donesena. Kako su točke bile objedinjene, na čekanju je ostalo i drugih dvanaest misija o kojima su zastupnici trebali glasati.
Prijedlozi odluka o misijama Hrvatske vojske stoga su razdvojeni, misija NSATU stavljena je na čekanje, a o ostalih dvanaest misija saborski su zastupnici glasali na sjednici od 6. studenog. Svi prijedlozi usvojeni su jednoglasno. U pitanju je sudjelovanje vojnika u sklopu aktivnosti NATO prednjih kopnenih snaga (dostupno ovdje), u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu (dostupno ovdje), u NATO misiji u Iraku (dostupno ovdje), u operaciji "Sea Guardian" u Sredozemlju (dostupno ovdje), u aktivnosti stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 (dostupno ovdje), u operaciji koalicijskih snaga "Inherent Resolve" (dostupno ovdje), u operaciji Europske unije EUNAVFOR - ATALANTA (dostupno ovdje), u operaciji Europske unije EUNAVFOR MED IRINI (dostupno ovdje), u operacije potpore miru Ujedinjenih naroda (dostupno ovdje), u okviru modela snaga NATO-a u 2025. i 2026. godini (dostupno ovdje), u okviru kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije u 2025. i 2026. godini (dostupno ovdje) te sudjelovanje vojnika na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, pod vodstvom NATO-a (dostupno ovdje).
Predsjednik Zoran Milanović, dakle, previdio je da su saborski zastupnici 6. prosinca donijeli odluku o dvanaest misija Hrvatske vojske izvan granica države te je u Petrijancu govorio u nesuglasju s činjenicama. Primijetili su to i njegovi politički protivnici, rivali u predizbornoj utrci, te se predsjednički kandidat Hrvatske demokratske zajednice Dragan Primorac osvrnuo na Milanovićeve netočne informacije na svom službenom Facebook profilu nazvavši ih „novom laži iz kuhinje Zorana Milanovića“.
„Predsjednik formalno ima dvije ključne ovlasti – vojsku i vanjsku politiku. Milanović bi se trebao informirati bar o tome što se u ta dva resora događa prije nego lupi glupost kao danas“, poentirao je Primorac istog dana ustvrdivši kako je Milanović očito prespavao vijesti, a o Primorčevoj poruci su izvijestili i mediji (primjerice ovdje).
