Rabbit hole (Zečja rupa)

Cambridge Dictionary i Merriam-Webster Dictionary suvremeno značenje „zečje rupe“ definiraju kao “situaciju u kojoj postanete toliko zainteresirani za temu ili aktivnost da ne možete prestati pokušavati doznati više o njoj”, odnosno kao “komplicirano, bizarno ili teško stanje ili situaciju zamišljenu kao rupa u koju netko pada ili se spušta, posebno: situacija u kojoj potraga za nečim (kao što je odgovor ili rješenje) vodi do drugih pitanja, problema ili potraga”.
Izraz „pasti u zečju rupu“ potječe iz klasika dječje književnosti, „Alise u Zemlji čudesa“, engleskog pisca Lewisa Carrolla. U toj knjizi, objavljenoj 1865. godine, Alisa slijedi zeca u rupu i završava u nepoznatom i neobičnom svijetu: Zemlji čudesa. U tom izvornom, “čistom” Carrollovskom značenju, “pasti u zečju rupu” znači naići na bizaran, apsurdan i dezorijentirajući alternativni svijet.
Kako piše časopis New Yorker, u ovom značenju fraza se zadržala tokom sljedećeg stoljeća i pol. Međutim, u našem tisućljeću, u kontekstu velikog broja lako dostupnih informacija i “niša” na internetu, poprimila je novo značenje. Taj izraz danas upotrebljavamo u kontekstima kao što su ovi: "Zaustavite me prije nego što padnem u zečju rupu euro popa iz ranih 90-ih.” ili “Upao sam u zečju rupu potrage za novim brdskim biciklima”. Dakle, aludiramo na to da smo se zainteresirali za nešto do točke distrakcije – najčešće slučajno i obično do stupnja koji predmet interesa možda i ne zaslužuje.
Danas, kada ljudi kažu da su „pali u zečju rupu“, obično misle da su se upustili u predugo istraživanje ili čitanje o nekoj temi na internetu. Teorije zavjere također mogu biti svojevrsne zečje rupe.
Kako piše izvanredni profesor na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Hajrudin Hromadžić, zahvaljujući "životu na internetu", to jest konstantnom pristupu i serviranom obilju različitih sadržaja na mreži, čestim stanjima dezorijentacije, gubitku osjećaja za vrijeme i kognitivno-psihičkoj potopljenosti u "svijet s onu stranu kompjutorskog ekrana", zečja se rupa – zahvaljujući metaforičkom potencijalu svog ishodišnog konteksta – primjereno nametnula kao adekvatan označitelj za paletu korisničkih iskustava.
„Ta su iskustva mnogima dobro poznata. To su one (pre)česte situacije kada "surfing putovanje" mrežom započne na jednoj korisnički odabranoj internetskoj točki, a završi možda nakon nekoliko sati na mrežnim lokacijama i sadržajima koje prije toga ni izbliza nismo mogli anticipirati“, objašnjava Hromadžić ovaj fenomen modernog društva.
Online platforme često su dizajnirane tako da potiču ponašanje karakteristično za "zečju rupu". Internet nam je omogućio otkrivanje nečega zanimljivog, što se razvija u beskonačno istraživanje, gubitak osjećaja za vrijeme i fokus na sve specifičniji sadržaj.