Što je sve netočno u veličanju uspjeha Mire Bulja u Sinju

Predsjednički kandidat i saborski zastupnik Mosta, Miro Bulj, nerijetko koristi medijske istupe kako bi naglasio svoje uspjehe na čelu Sinja gdje, od ljeta 2021. godine, obnaša dužnost gradonačelnika. Na službenoj stranici predsjedničkog kandidata tako stoji kako „Sinj, maleni grad s velikim srcem, pod vodstvom gradonačelnika Mire Bulja iz Mosta, postiže izvanredne rezultate”. Službena stranica predsjedničkog kandidata daje i poveznicu na tekst u kojem Bulj daje konkretnije podatke. Ovog ljeta novinarki Slobodne Dalmacije poručuje: „Nema prepreke koja će nas zaustaviti, iako nas koče sa svih razina vlasti, ne daju nam raditi! Kakav bi tek rezultat imali da nas puste da obavljamo neometano naš posao. Jer Sinj ima itekakvu perspektivu”. Slično je ponovio i u tekstu koji je jučer napisao za portal Index, koji je svim predsjedničkim kandidatima i kandidatkinjama ponudio da uoči izbora za ovaj portal napišu tekst u kojem bi građanima objasnili zašto bi trebali glasati upravo za njih.

Krajem prošlog mjeseca Bulj je na sinjskoj tržnici počeo prikupljati potpise za kandidaturu pri čemu je, kako prenosi N1, „podsjetio da u Sinju prvi put nakon dugo vremena imaju više rođenih nego umrlih, a uz to se dosta gradi, zbog čega je u posljednje tri godine izdano oko 300 građevinskih dozvola, što se ranije nije događalo ni u razdoblju od deset godina”.

Prema informacijama koje je Lupa dobila od Državnog zavoda za statistiku, zadnji objavljeni podaci (o građevinskim dozvolama) odnose se na 2022. godinu, a podaci za 2023. godinu objavljuju se u veljači 2025. godine. Teško je, dakle, sa sigurnošću reći koliko je građevinskih dozvola lani izdano u Sinju i da li je taj broj „oko 300 u posljednje tri godine”. No, prema dostupnim podacima, Sinj je 2022. godine izdao 39, a 2021. godine 46 građevinskih dozvola. 

Ukoliko pak pogledamo višegodišnji trend, ustanovit ćemo kako je u Sinju od 2013. do 2019. godine, u prosjeku, godišnje izdavano 10,71 građevinskih dozvola dok se taj prosjek drastično podiže između 2020. i 2022. godine, pa je ukupni prosjek 20,6. Vidljivo je da u razdoblju između 2020. i 2022. godine grad izdaje četverostruko više građevinskih dozvola (43,66). Obzirom da trend obuhvaća samo polovicu Buljevog mandata, a počinje godinu i pol prije nego što stupa na funkciju gradonačelnika, razumno je pretpostaviti kako Bulj dobro održava trend, ali ga očito nije inicirao.

U desetogodišnjem razdoblju za koje postoje podaci (2013-2022), Sinj je izdao 206 građevinskih dozvola pa je Bulj vjerojatno u pravu kada kaže da u deset godina nije izdano 300 građevinskih dozvola. Iako nam nisu dostupni podaci koji bi mogli dati točnu konačnu računicu o tome koliko je dozvola izdano u posljednje tri godine, ukoliko slijedimo trend od 2020. godine (po kojem grad godišnje izdaje 43,66 dozvola), možemo pretpostaviti kako je u posljednje tri godine u Sinju izdano oko 130 građevinskih dozvola.

Bulj se u svojim javnim istupima nerijetko bavi i demografijom o čemu svjedoči i plaćeni oglas, također objavljen ovog ljeta u Slobodnoj Dalmaciji, naslovljen „Iz demografskog sloma, Buljovim mjerama eto Sinjana u prirodnom prirastu”.

„Radimo non-stop, a najvažnije je da imamo prirodni prirast stanovništva, više rođenih nego umrlih. Demografija je najbitnija, i naš sinjski model treba kopirati te tako mijenjati loše trendove u cijeloj Hrvatskoj. Dobar smo primjer budući da smo među pet gradova u cijelog državi, sa prirastom stanovništva. Ostaju nam mladi, biraju Sinj kao svoju destinaciju i mjesto gdje žele živjeti sa obitelji, najperspektivniji smo grad u državi”, istaknuo je Bulj u spomenutom plaćenom članku.

Pregledom podataka Državnog zavoda za statistiku, Sinj je uistinu 2023. godine bio peti hrvatski grad po visini prirasta stanovništva. Tada je zabilježeno sedam živorođenih više nego umrlih. Međutim, samo godinu ranije, 2022. godine, u Sinju je prirodni prirast bio negativan (-26). Isto vrijedi i za prvu godinu Buljevog mandata, kada je 2021. godine grad zabilježio 19 umrlih više nego živorođenih. Valja napomenuti kako u posljednje četiri godine samo Solin, Dugo Selo i Metković bilježe kontinuirani prirodni prirast dok je to kod Sinja iznimka.

Kako prenosi Index, sličnu tvrdnju novinarima je iznio i saborski zastupnik iz redova Mosta, Nikola Grmoja, koji je početkom studenog izjavio da je „jedini gradonačelnik koji ima konkretne demografske rezultate Miro Bulj. Prvi put nakon 30 godina u Sinju imate demografski rast, rast zaposlenosti”. Međutim, prema dostupnim podacima DZS-a, Sinj je u posljednjih deset godina pozitivni prirodni prirast imao i 2015. godine kada je umrlih bilo 15 manje nego novorođenih.

Ukoliko pogledamo statističke podatke o zaposlenosti, u odjeljku „Gradovi i općine u statistici”, tablica 4 otkriva najnovije podatke o broju zaposlenih na dan 31. ožujka 2023. godine po kojima Sinj spada točno u hrvatski prosjek po broju zaposlenih. Naime, prosječan hrvatski grad ili općina imaju 18,16 posto zaposlenog stanovništva. S 4.021 zaposlenim na 23.452 stanovnika zabilježenih na posljednjem popisu, Sinj bilježi točno 18,29 posto zaposlenih.

Kada je riječ o mladima, Bulj u već spomenutom plaćenom oglasu Slobodnoj Dalmaciji navodi kako mladi „biraju Sinj kao svoju destinaciju i mjesto gdje žele živjeti” dodajući kako se radi o najperspektivnijem gradu u državi.

Državni zavod za statistiku bilježi unutarnje migracije stanovništva te prati broj doseljenih iz drugih gradova. Pri tom, mladima možemo smatrati sve građane starosti između 20 i 39 godina. 

Očekivano, prema apsolutnim brojkama, najveći gradovi poput Zagreba imaju i najviše doseljenih mladih. U glavni grad lani se iz drugih hrvatskih gradova doselila čak 5.001 osoba starosti između 20 i 39 godina. Daleko iza Zagreba su Split (797), Rijeka (791), Osijek (699), Velika Gorica (601) dok je Sinj 33. na listi sa 116 mladih koji su lani za život odabrali ovaj grad.

Prema procjenama broja stanovnika DZS-a, Sinj je na dan 31. prosinac 2023. godine imao 23.562 stanovnika što ga smješta na 22. mjesto po veličini u zemlji te je jasno kako je nerealno očekivati da se uspoređuje s najvećim gradovima u apsolutnim brojkama. Stoga je možda relevantniji podatak broj doseljenih mladih na tisuću stanovnika.

Međutim, grad veći od deset tisuća stanovnika koji privlači najviše mladih, odnosno onaj s najvećim brojem doseljenih mladih na tisuću stanovnika, nije Sinj već Dugo Selo s 14,50. Slijede Podstrana (13,90), Viškovo (11,99), Brdovec (11,98) i Solin (11,65). Po ovom kriteriju, Sinj je tek na 51. mjestu u zemlji s 4,92 doseljenih mladih na tisuću stanovnika. Time se smjestio između Gospića i Đakova. Daleko ispod državnog prosjeka od 6,88 mladih doseljenih na tisuću stanovnika.

U spomenutom sponzoriranom članku objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji, gradonačelnik Sinja je ustvrdio kako su „Zatekli 28 vrtićkih skupina koje su mogle primiti oko 600 djece“, a danas ih ima „43 sa 918 upisane djece”.

Tablica 8 u odjeljku „Gradovi i općine” statistike u nizu Državnog zavoda za statistiku (dostupno ovdje) bilježi broj djece u dječjim vrtićima po gradovima i općinama. 

Prema službenim podacima DZS-a, kada je Miro Bulj 2021. godine u Sinju preuzeo vlast, zatekao je 957 djece u vrtićima. Od tada je svake godine broj upisane djece bio niži da bi se prošle školske godine, s 953 upisane djece, taj broj približio razini na kojoj je i bio kada je Bulj preuzeo vlast u gradu. Ukrštavanjem podataka s procijenjenim brojem stanovnika možemo pak utvrditi koliko je djece upisano u vrtiće na tisuću stanovnika. Prema ovom parametru, u prošlu školsku godinu upisano je neznatno manje djece nego 2020./2021. kada je Bulj došao na vlast. 

Međutim, ukoliko pogledamo nacionalni kontekst, Sinj s 40,45 djece upisane u vrtić na tisuću stanovnika daleko zaostaje za ostatkom Hrvatske. Prema prošlogodišnjem izvještaju portala Gradonačelnik kojeg sam Bulj promovira na vlastitoj stranici, najuspješniji grad po ovom pitanju bio je Čakovec sa 69,2 vrtićke djece na tisuću stanovnika. Sinj je s 36,48 te godine bio daleko iza desetoplasiranog Ludbrega koji u vrtiće upisuje 47,7 djece na tisuću stanovnika.

Iako smo to službenim putem zatražili još prije dvadesetak dana, do zaključenja teksta od Grada Sinja nismo dobili podatke o veličini grupa vrtićke djece. Međutim, evidentno je kako se broj zaposlenih povećava što je u skladu s Buljevim izjavama. Naime, desetogodišnji prosjek zaposlenih je 104,82 dok se u prošloj školskoj godini ta brojka popela na 134. Sukladno tome, smanjuje se i broj djece po zaposlenom te je s desetogodišnjeg prosjeka od 8,11 lani pao na 7,11.

Opet, u nacionalnom kontekstu, Sinj i u ovoj kategoriji zaostaje s uistinu najuspješnijim gradovima i općinama. Prema spomenutom istraživanju portala Gradonačelnik, Komiža je lani predvodila listu sa samo 3,29 djece po zaposlenom dok je Sinj lani imao 7,65, a ozbiljno zaostaje i za desetoplasiranim Siskom s 4,38.

U Slobodnoj Dalmaciji Bulj je već govorio o velikom broju obrta koji su otvoreni u Sinju za njegova mandata. U nedavnom obraćanju novinarima, Bulj je to ponovio istaknuvši „da je Sinj prošle godine u Hrvatskoj bio drugi, a u Dalmaciji prvi s najviše otvorenih obrta”.

Prema podacima koje nam je dostavio Državni zavod za statistiku (dostupno ovdje), prošle godine najviše obrta je registrirano u Zagrebu (3.968), dok je Sinj sa 141 novoregistriranim obrtom 15 grad u državi. Ispred Sinja, samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji su Split (740) i Kaštela (217). 

Prema informacijama Ministarstva gospodarstva koje nam je dostavilo najnovije podatke ažurirane do 3. prosinca ove godine (dostupno ovdje), Sinj je u Splitsko-dalmatinskoj županiji tek sedmi sa 69 novoregistrirana obrta. 

Obzirom na broj stanovnika, jasno je kako Sinj ne može konkurirati većim gradovima u apsolutnoj brojci zbog čega je možda bolje promatrati broj novoregistriranih obrta na tisuću stanovnika. Lani su u Sinju registrirana 2,93 nova obrta na tisuću stanovnika što ovaj grad stavlja na 39. mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, daleko ispod godišnjeg prosjeka od 4,87. Za usporedbu, Split je 28. sa 4,56 dok Tučepi, Baška Voda, Okrug i Hvar predvode listu sa preko deset novoregistriranih obrta na tisuću stanovnika.

Međutim, osim novoregistriranih obrta, Ministarstvo gospodarstva prati i broj zatvorenih obrta čime možemo dobiti neto broj obrta na tisuću stanovnika kako bismo vidjeli koji gradovi i općine splitsko-dalmatinske županije obrtnicima uistinu daju najveće šanse.

Kroz pet proteklih godina, u županiji je tako prosječno preživljavalo 8,86 obrta na tisuću stanovnika. Sinj je sa 7,43, u ovom razdoblju, na 29. mjestu od 55 gradova i općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok je Split 21. sa 10,66. Gradovi i općine ove županije koji u posljednjih pet godina zadržavaju najviše obrtnika zapravo su Okrug, Nerežišća i Hvar, svi sa preko 20 preživjelih obrta na tisuću stanovnika. 

Za kraj spomenimo i kako je u tekstu koji je jučer napisao za Index, Bulj govorio i o tome da predsjednik Republike prema Ustavu može inicirati raspisivanje referenduma. Međutim, kako smo već ranije pisali, to nije točno jer predsjednik može raspisati referendum, ali ga zapravo on ne pokreće. Za raspisivanje mu je potreban prijedlog te supotpis predsjednika Vlade. Ovo, je jasno navedeno u 87. članku Ustava: „Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske“.