Za zacrtane poteze koje, ako postane predsjednik, planira Miro Bulj, predsjednik RH uopće nema ovlasti

„Narode moj, pokrenuo sam web na kojem se možete prijaviti za volontiranje i financijski pomoći našoj borbi za Hrvatsku koju ćemo vratiti istinskim vrijednostima. Ciljevi su: zaustavljanje ilegalnih migracija, ograničenje uvoza strane radne snage, obračun sa rodnom ideologijom, ukidanje poreza na nekretnine uz uvođenje Zakona o porijeklu imovine“, obznanio je predsjednički kandidat Mosta Miro Bulj na društvenoj mreži X (arhivirano ovdje). „Web“ o kojem Bulj govori je njegova internetska stranica https://predsjednikiznaroda.com (arhivirano ovdje).

Dodatno je Bulj na X-u objasnio da „predsjednik ima ogromni legitimitet i medijski prostor, a osim toga prema Ustavu može inicirati raspisivanje referenduma“, dok na spomenutoj web-stranici navodi pet referenduma koje će pokrenuti ako/kad postane predsjednik Hrvatske. 

Prvi među njima je referendum „za zaštitu državne granice, hrvatskih radnika i našeg identiteta“.

„Kao predsjednik, pokrenut ću referendum za slanje vojske na kritične točke državne granice, kako bismo zaustavili ilegalne migracije te ću ovim referendumom inicirati ograničenje uvoza strane radne snage kako bi se zaustavio proces zamjene stanovništva“, poručuje Mostov predsjednički kandidat.

Drugi je referendum „o ukidanju poreza na nekretnine i uvođenju zakona o porijeklu imovine“. 

Bulj piše da će „ovim referendumom inicirati ukidanje poreza na nekretnine, koji je udar na naše male iznajmljivače, a umjesto njega predložiti uvođenje zakona o porijeklu imovine“. Dodaje da „ako treba, neka se država namiri od onih koji su je krali, a ne od malih ljudi“.

Zatim, treći referendum tiče se „zabrane javnog financiranja organizacija i medija koji blate Domovinski rat“. 

„Ovim referendumom potaknut ću zabranu javnog financiranja udruga i medija koji blate Domovinski rat i tako negiraju Deklaraciju o Domovinskom ratu“, ističe Bulj uz fotografiju Milorada Pupovca, predsjednika Samostalne Demokratske Srpske Stranke u pozadini koje se ističe logotip tjednika Novosti kojeg izdaje Srpsko narodno vijeće.

Također, namjerava pokrenuti i referendum o „ograničenju mandata manjinskih zastupnika“. 

„Ovim referendumom ćemo ograničiti mandat manjinskih zastupnika na način da ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu jer se na drugačiji način biraju u Sabor i to sa jako malim brojem glasova, a imaju presudan utjecaj na formiranje Vlade“, piše.

I, na koncu, peti je referendum o „zabrani rodne ideologije“. 

Ovako objašnjava tu potrebu: „Ovim referendumom ću pokrenuti zabranu promocije rodne ideologije školama i vrtićima i onemogućiti tzv. rodnu tranziciju djeci jer je to nepovratan proces koji uništava živote mladih diljem svijeta“. 

Međutim, stvarne ovlasti predsjednika republike su, prema Ustavu Republike Hrvatske, prilično ograničene. Predsjednik RH, prema članku 7. odlučuje o tome hoće li dati suglasnost o prijedlozima Vlade RH da oružane snage država saveznica mogu prijeći granicu i ući u RH (stavak 3.), zatim da Republika Hrvatska može pružiti pomoć državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih (stavak 4.) te da oružane snage RH mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica (stavak 5.). 

Odluku iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Ukoliko predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka, Hrvatski sabor odluku donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.

Jednako tako, predsjednik Republike daje ili ne daje suglasnost Vladi RH da hrvatska vojska može prijeći državne granice radi vježbe i obuke u okviru međunarodnih organizacija, ili radi pružanja humanitarne pomoći. 

No, ciljeve koje navodi Miro Bulj ne može svojom politikom ostvariti hrvatski predsjednik. Ni za zaustavljanje ilegalnih migracija, ni za ograničenje uvoza strane radne snage i obračun sa rodnom ideologijom, niti za ukidanje poreza na nekretnine uz uvođenje Zakona o porijeklu imovine, predsjednik RH nema ovlasti. Istina, predsjednik koji je neposredno izabran ima „ogromni legitimitet i medijski prostor“, ali nema te ovlasti koje je namjerio imati Bulj, ukoliko bi bio izabran za predsjednika.

Prema članku 99. Ustava „Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija“.

Osim suradnje u oblikovanju i provođenju vanjske politike, najvažnija funkcija predsjednika je da je „vrhovni zapovjednik oružanih snaga Republike Hrvatske“, da „imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom“, a „na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zaključuje mir“ (članak 100. Ustava RH). 

U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države Predsjednik Republike može, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje (članak 100. Ustava RH).

Za vrijeme trajanja ratnog stanja, također, može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, on ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom uređuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje. Može i uz supotpis predsjednika Vlade donositi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju neposredne ugroženosti, jedinstvenosti ili opstojnosti države (članak 101. Ustava RH).

Nadalje, prema članku 103. predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Još jedna od ovlasti je ona da Predsjednik Republike raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, raspisuje referendum u skladu s Ustavom, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom (članak 98. Ustava RH).

U predsjedničke ovlasti spada i mogućnost raspuštanja Hrvatskog sabora (uz supotpis predsjednika Vlade i nakon konzultacija sa strankama), ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun (članak 104. Ustava RH).

Miro Bulj piše da predsjednik Republike „prema Ustavu može inicirati raspisivanje referenduma“. To nije točno jer predsjednik može raspisati referendum, ali ga zapravo on ne pokreće. Za raspisivanje mu je potreban prijedlog te supotpis predsjednika Vlade. Ovo, među ostalim, piše u 87. članku Ustava: „Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske“. Na referendumu se, inače, odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu, a donesena odluka je obvezujuća.

Ista formulacija o mogućnosti da raspiše državni referendum nalazi se i u Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

Na koncu, vrijedi istaknuti da nijedan dosadašnji predsjednik/ca Hrvatske nije ni pokretao niti raspisao referendum. Otkako je Hrvatska samostalna država održana su dva državna referenduma: Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, održan 22. siječnja 2012. godine i Referendum o ustavnoj definiciji braka 1. prosinca 2013. godine.