Širenje lažnih vijesti o napadu na časnu sestru kulminira kampanjom protiv institucija

Policijska uprava Zagrebačka izvijestila je 2. prosinca javnost da je okončano „opsežno kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja svih činjenica i okolnosti“ ozljeđivanja žene, koja je prijavila da je 28. studenog na ulici napadnuta nožem od strane nepoznatog počinitelja.

„Nakon prikupljenih operativnih saznanja koja su upućivala na moguću neistinitost prijave, policijski službenici utvrdili su kako je žena lažno prijavila kazneno djelo s ciljem dovođenja policije u zabludu, iako je bila upoznata da lažnim prijavljivanjem čini kazneno djelo. Istraživanjem je utvrđeno da je sama sebi nanijela ozljedu nožem, koji je prethodno kupila u trgovini na području Zagreba, što je tijekom postupanja i potvrđeno. S obzirom na utvrđeno, policijski službenici će redovnim putem podnijeti kaznenu prijavu protiv 35-godišnjakinje nadležnom Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela lažnog prijavljivanja kaznenog djela iz članka 304. stavka 1. Kaznenog zakona. Nakon što je utvrđeno da se radi o samoozljeđivanju, policijski službenici pozvali su hitnu medicinsku pomoć Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba. Temeljem odluke liječnice, 35-godišnjakinja je prevezena u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu radi pružanja potrebne medicinske skrbi“, navedeno je u policijskom priopćenju. 

U dnu policijskog priopćenja, onog kojim je otkriveno što se zapravo dogodilo, stajala je i sljedeća napomena: „S obzirom na činjenicu da su u pojedinim medijima objavljeni neprovjereni i netočni navodi o napadu nepoznate muške osobe na časnu sestru, ovim putem naglašavamo kako su se kriminalističkim istraživanjem pokazali netočnima. Kako u konkretnom slučaju nisu ostvarena obilježja počinjenja kaznenog djela počinjenog na štetu 35-godišnjakinje, ovom prilikom u cijelosti demantiramo takve navode pojedinih medija.“

Policijska istraga i njezin zaključak odnose se na naširoko razglašeni incident, navodni napad nožem na časnu sestru u Zagrebu, koji je u Hrvatskoj pokrenuo lavinu dezinformacija čija su krajnja meta migranti i strani radnici. Slučaj ukazuje na cijeli niz problema s kojima se Hrvatska i druge zemlje suočavaju u vremenu masovnih komunikacija, od zaoštravanja društvenih tenzija lažnim i neprovjerenim vijestima do zabrinjavajuće i neometane kampanje širenja nepovjerenja u državne institucije.

O navodnom napadu na časnu sestru javnost je prve (dez)informacije doznala putem društvenih mreža. Vijest je na svom Facebook profilu, kojeg prati preko 30.000 korisnika ove društvene mreže, objavio samozvani „slobodni novinar“ Marin Vlahović.

„Upravo sam saznao od izvora kojem vjerujem da je u bolnici u Zagrebu zaprimljena časna sestra s ubodnom ranom, koju je navodno napao migrant koji je uzvikivao vjerske povike. Informaciju ne bih objavio da nije došla od neslužbenog izvora koji me nikada nije prevario. Kada budem znao više i to ću objaviti“, objavio je Vlahović na svom profilu 28. prosinca (arhivirano ovdje). 

Potom je svoje pratitelje informirao da je njegove informacije prenio portal Zagreb.info: „Zagrebinfo je najbrže reagirao!“ (arhivirano ovdje) Nekoliko sati kasnije objavio je: „Mogu potvrditi kako je moj prethodni status apsolutno točan i da je danas popodne časnu sestru, koja se nalazi izvan životne opasnosti, napala nepoznata osoba na ulici i probola nožem. Prema istom izvoru, navodno se radi o migrantu. Zasad ne bih objavio više informacija, jer mi uistinu nije namjera izazivanje bilo kakvih dodatnih tenzija u društvu, ali isto tako, smatram da javnost mora biti informirana o takvim događajima i očekujem da drugi mediji i policija, uskoro objave dodatne informacije.“ (arhivirano ovdje).

Uslijedio je zatim još jedan post: „Napisati ću još samo ovo. Prema informacijama koje sam dobio o napadu nožem na časnu sestru u Zagrebu, postoji ozbiljna sumnja da je taj napad motiviran mržnjom, jer prema mojim saznanjima, napadač je navodno uzvikivao riječi iz kojih se može zaključiti da je migrant i(li) stranac, odnosno islamski fundamentalist, kojem časna sestra nije slučajna meta. Ponavljam, ovo je neslužbena i nepotvrđena informacija i stoga molim sve da ostanu suzdržani, jer je tek sada započela policijska istraga.“

U pitanju su bile netočne i neprovjerene informacije, ali mnogi korisnici društvenih mreža, kao i brojni internet portali u Hrvatskoj i Sloveniji (vidi ovdje i ovdje), stali su ih prenositi bez ikakvog kritičkog odmaka. 

Dezinformacija je iz sata u sat zaprimala novi oblik: počinitelj je najprije bio nepoznat, potom je „utvrđeno“ da je pri napadu uzvikivao „Allahu ekber“, utvrđena je i njegov dob - 26 godina. Objavljen je i identitet navodno napadnute časne sestre (vidi ovdje i ovdje), a njezina fotografija u dresu hrvatske nogometne reprezentacije dodatno je doprinijela viralnosti objava koje su sadržavale lažne vijesti. 

Lažnu vijest prihvatili su i političari, tvrdnju da je časnu sestru u Zagrebu nožem napao migrant iskoristio je gradonačelnik Splita Tomislav Šuta, koji je putem društvenih mreža poručio: „Jučer je u tišini prošla vijest o napadu na časnu sestru Mariju Zrno koja je izbodena u Zagrebu. Žalosno je da je izostala reakcija Grada Zagreba, udruga za zaštitu ženskih prava i ostalih aktivista. Ne želim stvarati razdor, ali činjenica je da je Hrvatska katolička zemlja, i bez obzira je li na vlasti katolik ili ateist, red je i ljudska veličina stati uz čovjeka u potrebi te pokazati solidarnost i empatiju. Stoga, kao gradonačelnik Splita i predstavnik svih Splićanki i Splićana, izražavam podršku sestri Mariji te joj od srca želim što brži oporavak“ (arhivirano ovdje). 

Ujedno, splitski gradonačelnik je i jedan od rijetkih aktera širenja lažne vijesti koji je zbog svog sudjelovanja u dezinformacijskom tsunamiju izrazio žaljenje. 

Vijest su širile i osobe iz krila Crkve. Don Vinko Puljić na svom Facebook profilu pozvao je na „snažnu Crkvu“.

„Časna sestra Marija Tajana Zrno izbodena je nožem usred Zagreba od strane jednoga od onih koji su nam došli satirati kulturu i tradiciju. Marija Tajana je kriva jer je časna sestra i nosila je križ oko vrata. U vremenima koja dolaze treba nam snažna Crkva više nego ikada“, napisao je Puljić (arhivirano ovdje).

Lažna vijest o časnoj sestri koju je u Zagrebu nožem napao migrant proširila se i na engleskom govornom području (primjerice ovdje, ovdje ili ovdje). Dok se dezinformacija nezaustavljivo širila, policija je već u samom startu istrage posumnjala u prijavu časne sestre. Iz istrage je u javnost najprije procurila informacija da bi u slučaju časne sestre mogla biti riječ o samoozljeđivanju. Naposljetku je istragom i utvrđeno da časna sestra nije napadnuta, da je ozlijedila sama sebe nožem koji je prethodno kupila u trgovini te da pati od psihičkih tegoba, zbog kojih je na koncu hospitalizirana. 

Međutim, ono što je sada uočljivo, a karakteristično za širenje lažnih vijesti, informacija o nepostojećem napadu migranta na časnu sestru nije se zaustavila policijskim priopćenjem. Naprotiv, zaključak policijske istrage uzrokovao je kampanju kojoj ovog puta nisu na meti migranti, nego državne institucije, konkretno policija.

Jedan od istaknutih širitelja lažne vijesti da je časnu sestru nožem napao migrant – stanoviti Ivan Pokupec, vjeroučitelj koji je veliki broj pratitelja na mrežama skupio takozvanim antisistemskim stavovima – ovako je to formulirao nakon što je policija izvijestila o čemu se zapravo radilo: „DA, i dalje vjerujem izjavi sestre Marije Tajane Zrno, DA, i dalje vjerujem svemu što o njoj govore njena obitelj, prijatelji, roditelji njenih učenika, NE, apsolutno ne vjerujem službenoj verziji, institucijama plavog ogranka SKH, ni anacionalnim, soroševskim i pro-jugočetničkim dnovinarima, NE, apsolutno me ne interesira mišljenje lažnih profila, botova i ovaca s imbexa i 24časa o tome što bih ja trebao misliti ili učiniti. Eventualno ću screenshotati njihove uvrede i prijetnje kako bih im se naknadno mogao smijati i/ili ih tužiti, kada sve izađe na vidjelo. A izaći će. Apsolutno sam dosljedan sebi. I neapologetično sam protiv vas. Seko, drž' mi se! Uz tebe sam dok te/nas batinaju sa svih strana.“ (arhivirano ovdje). 

Vlahović koji je prvi u optjecaj pustio lažnu vijest također je ostao dosljedan. Na svom Facebook profilu napisao je: „Napadaju me pojedini frustrirani i neslobodni novinari, sluge represivnog aparata, a svi su redom pisali da je časna sestra napadnuta, čak i bez 'navodno', što sam stavio već u prvoj vijesti. Dakle, laž je da su znali kako je riječ o psihičkoj bolesnici, jer to i nije istina. Apsolutno ništa krivo nisam napisao. Vjerovao sam prijavi časne sestre, a imam razloga da joj vjerujem i dalje. Lako je sada pisati 'istinu', jer ženu su zatvorili i ona više ne može govoriti i braniti se, ali drugo od većine medija, nisam ni očekivao.“

Na Facebook stranici „Hrvatski kanal“ o časnoj sestri sad pišu u svjetlu – prisilnih hospitalizacija. Osoba koja se predstavlja kao Vohrić Ivan, bivši kriminalistički službenik MUP-a, piše ovako: „Kao bivši kriminalistički službenik, godinama sam promatrao kako sustav funkcionira iznutra. Vidio sam profesionalnost i poštenje velikog broja djelatnika, ali i konstrukcije, pritiske, diskreditacije te uklanjanje pojedinaca koji su u određenom trenutku postali 'nepogodni'. U ovom tekstu ne optužujem nikoga, niti nudim teoriju zavjere. Koristim isključivo svoje ustavno pravo na slobodu izražavanja kako bih postavio pitanja i povezao činjenice — da bi svaki čitatelj sam procijenio što je, zapravo, istina u slučaju časne sestre Marije Zrno.“ 

Podsjetimo, na kraju policijskog priopćenja, onog kojim je otkriveno što se zapravo dogodilo, stajala je napomena „S obzirom na činjenicu da su u pojedinim medijima objavljeni neprovjereni i netočni navodi o napadu nepoznate muške osobe na časnu sestru, ovim putem naglašavamo kako su se kriminalističkim istraživanjem pokazali netočnima. Kako u konkretnom slučaju nisu ostvarena obilježja počinjenja kaznenog djela počinjenog na štetu 35-godišnjakinje, ovom prilikom u cijelosti demantiramo takve navode pojedinih medija.“ Ipak, lažna vijest o napadu na časnu sestru nije zaključena policijskim priopćenjem, nego je dobila oblik kampanje širenja nepovjerenja u službene institucije. Na državi ostaje da nađe način kako će na takve pojave odgovoriti.