Kako se u Srbiji uoči izbora vodi dezinformacijski rat

Europska mreža organizacija za provjeru činjenične točnosti (EFCSN) prošli je tjedan organizirala online okrugli stol posvećen predstojećim izborima u Srbiji. Predstavnici fact checking organizacija AFP Srbije, FakeNews Tragača, RasKRIKavanja i Istinomera podijelili su svoja zapažanja o stanju informacijskog integriteta u Srbiji uoči izbora, koji se održavaju 25. listopada u ozračju sve veće polarizacije, demokratskog nazadovanja i pogoršanja stanja vladavine prava. Za fact-checkere uvjeti rada u takvom su kontekstu sve teži.

Mina Pejaković, fact-checkerica AFP Srbije, upozorila je na dramatičnu promjenu u ulozi umjetne inteligencije u širenju dezinformacija. 

„U aktualnoj izbornoj kampanji gotovo 90 posto dezinformacija koje smo provjeravali bilo je povezano s umjetnom inteligencijom“, navodi Pejaković.

Taj se trend, prema njenim riječima, počeo razvijati još prije raspisivanja izbora, usporedno sa studentskim prosvjedima, a intenzivirao se nakon što su izbori raspisani. Novi primjeri manipulacija, kaže, pojavljuju se gotovo svakodnevno.

Pejaković je ukazala na obrazac širenja dezinformacija iz krugova vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), koje potom preuzimaju provladini mediji i korisnici društvenih mreža. Izdvojila je nekoliko načina na koje se umjetna inteligencija koristi. Prvi je proizvodnja sadržaja koji podupiru narative vlasti, često uz govor mržnje. Kao primjer navela je sliku dvojice mladića predstavljenih kao studenti koji nose majice s natpisom „Pumpaj”, poznatim sloganom studentskih prosvjeda. Uz sliku se tvrdilo da su mladići otišli u Hrvatsku na koncert Marka Perkovića Thompsona. Objave su ih prikazivale kao neprijatelje Srbije koji žele uništiti vlastitu zemlju, a u komentarima su ih vrijeđali i nazivali ustašama. Premda je na toj slici bilo moguće golim okom uočiti znakove generiranja umjetnom inteligencijom, Pejaković je naglasila da u aktualnoj kampanji tehnička kvaliteta takvih sadržaja nije presudna. Njihova je svrha širenje šireg narativa prema kojem su studenti neprijatelji srpskog naroda.

Druga skupina manipulacija odnosi se na pokušaje da se umjetno proizvedenim sadržajem potkrijepe tvrdnje koje vlast već dugo ponavlja. Među njima je i tvrdnja kako studentski pokret financiraju strane sile, ponajprije Hrvatska i Albanija, koje se u provladinim narativima često prikazuju kao neprijatelji Srbije.

Pejaković je navela primjer slike na kojoj studenti, ispod svog izbornog plakata, drže ruke tako da navodno oblikuju simbol albanskog dvoglavog orla. U tom je slučaju tvrdnja već postojala u javnom prostoru, a umjetna inteligencija iskorištena je za proizvodnju lažnog vizualnog „dokaza”.

„U AFP-u takve sadržaje provjeravamo praćenjem njihova prvog pojavljivanja, obrnutom pretragom slika i analizom vizualnih nepravilnosti, poput deformiranih ruku, besmislenih natpisa i neprirodnih lica”, objašnjava.

Pejaković je istodobno upozorila na to da se dezinformacije koje dolaze od strane studentskog pokreta i njegovih pristaša ne mogu automatski izjednačiti s onima koje dolaze iz krugova SNS-a. Prema AFP-ovom praćenju, takvi su slučajevi bili znatno rjeđi i uglavnom su bili pojedinačni, a ne dio organizirane kampanje.

Kao takav primjer spomenula je sadržaje kojima se pokušavalo prikazati potporu javnih osoba studentima. Jedan je bio lažna slika tenisača Novaka Đokovića kako ispisuje broj tri, odnosno broj studentske izborne liste. U drugom se slučaju stvarna snimka Đokovića kako piše na kineskom pogrešno tumačila kao poruka „studenti pobjeđuju“.

Ovakvi sadržaji također zahtijevaju provjeru, istaknula je Pejaković, ali njihovi motivi i razmjeri širenja bitno se razlikuju od organiziranih kampanja kojima se šire mržnja i diskreditiraju politički protivnici.

Ivan Subotić iz organizacije FakeNews Tragač predstavio je rezultate projekta brzog odgovora na predizborne dezinformacije. Projekt funkcionira tako da se manipulativni sadržaji provjeravaju unutar 24 do 48 sati od pojavljivanja u medijima ili na društvenim mrežama. Praćenje je započelo 9. rujna, nakon raspisivanja izbora. Do trenutka izlaganja u redakciji su zabilježili 44 slučaja dezinformacija.

Najzastupljenije su bile teme nacionalnog identiteta. Provladini mediji i računi na društvenim mrežama bliski vlasti pripisivali su kandidatima studentske liste izjave koje nisu dali. Među takvim slučajevima bile su tvrdnje da će prvi kandidat na listi, Ilija Srdanović, priznati Kosovo ako dođe na vlast te da će studentska lista uvesti sankcije Rusiji. Potonje se koristilo kao sredstvo diskreditacije jer se, prema Subotićevu objašnjenju, većina građana Srbije protivi takvim sankcijama.

Širile su se i tvrdnje kako se studentski pokret protivi ćirilici ili da je prohrvatski i proalbanski. Uz pitanja nacionalnog identiteta, mete manipulacija bili su program i kandidati studentske liste, ekonomske teme, izborni postupci te sukobi unutar oporbe. Što se tiče najčešće manipulativne tehnike to bi bilo izvrtanje citata i lažno pripisivanje izjava. Društvena mreža X bila je najčešći izvor dezinformacija među praćenim društvenim platformama.

Subotić je upozorio i na račune koji bi se predstavljali kao pristaše studentske liste, ali bi objavili da povlače podršku kada bi se, primjerice, na studentskim prosvjedima spomenule neke kontroverzne teme poput genocida u Srebrenici. 

„Takvi primjeri upućuju na pokušaje utjecaja na javno mnijenje i stvaranja privida protivljenja studentskom pokretu“, dodao je.

U nekim su slučajevima dezinformacije koje su se najprije pojavile na društvenim mrežama poslije preuzimali tradicionalni mediji, osobito kada bi sadržaj ostvario značajniji doseg na platformama poput X-a ili TikToka.

Studentska lista bila je najčešća meta dezinformacija: prema rezultatima praćenja, na nju su se odnosila 34 od ukupno 44 zabilježena slučaja, odnosno približno 74 posto.

Imali smo prilike čuti i Bojana Eleka iz RasKRIKavanja fact-checking projekta istraživačkog portala KRIK, koji je istraživačke novinare, fact-checkere i tim za društvene mreže privremeno okupio u zajedničku redakciju u kojoj prate zbivanja uoči izbora.

Elek ističe širi politički kontekst u kojem se odvijaju izborna kampanja i dezinformacijske operacije. Ocijenio je da je u Srbiji došlo do ozbiljnog urušavanja vladavine prava, da podjela vlasti ne funkcionira kako bi trebala te da regulatorne i neovisne institucije ne obavljaju svoje zadaće na odgovarajući način. Dotaknuo se i kampanje diskreditiranja već spomenutog Ilije Srdanovića o kojemu su se širile tvrdnje da je crnogorski separatist, da je nekoć bio član vladajuće stranke, da tuče žene i da je prijetio svojim studentima.

Kao dodatni problem Elek je naveo pokušaje političkog utjecaja na neovisne komercijalne medije uoči izbora. Posebno je istaknuo United Media, kompaniju koja je upravljala medijima N1 i Nova S, rijetke preostale neovisne komercijalne medijske kuće u Srbiji. Prema njegovim riječima, postojao je politički pritisak koji je dolazio izravno od predsjednika Srbije, a bio je usmjeren na nove vlasnike kako bi se neutralizirao utjecaj tih medija. U kompaniji su se dogodile promjene u vlasništvu, uredničkoj strukturi i regulatornom okruženju. Elek je izdvojio i imenovanje novih urednika koje su novi vlasnici predstavili novinarima uoči izbora. Novinare koji su se tome usprotivili opisao je kao „posljednju obranu neovisnog novinarstva u zemlji“. Upozorio je i na strah da bi cilj takvih poteza mogao biti onemogućavanje kritičkog izvještavanja na sam dan izbora.

Uz pritiske na medije, Elek je spomenuo i koordinirane napade botova na društvenim mrežama usmjerene protiv neovisnih novinara i novinarskih organizacija, koje je ocijenio mogućim oblikom društvenog inženjeringa.

Milijana Rogač iz Istinomera, medija koji se bavi provjerom činjenica i razotkrivanjem propagande, opisala je kako se političke poruke pretvaraju u sustavnu kampanju diskreditiranja protivnika vlasti. Podsjetila je da je Aleksandar Vučić, donedavni predsjednik Srbije, prije dvije godine obećao napisati knjigu o „obojenoj revoluciji” do kraja lipnja 2025. godine. Knjiga još nije bila objavljena, ali je Vučić nastavio koristiti taj pojam. U nedavnom intervjuu za Russia Today ponovno je ustvrdio da je studentska izborna lista dio „obojene revolucije” čiji je cilj oslabiti Srbiju.

U prvoj fazi izborne kampanje internetski portali objavljivali su prosječno sedam tekstova dnevno u kojima su oporbeni akteri prikazivani kao sudionici „obojene revolucije”. Nakon što su objavljena imena kandidata studentske liste, Srdanović je u samo četiri dana na internetskim portalima diskreditiran u 247 tekstova. Rogač je taj primjer predstavila kao pokazatelj svakodnevnog informacijskog okruženja u kojem građani Srbije prate političke događaje.

U raspravi o ruskom utjecaju na srpski informacijski prostor Rogač je upozorila da je riječ o složenom odnosu koji se ne može razumjeti isključivo kroz digitalne operacije i prikrivene pokušaje manipulacije informacijama. Analizirala je slučaj ruske propagandne mreže Rybar u Crnoj Gori, gdje je nekoliko osoba uhićeno i protjerano, nakon čega su otišle u Beograd, a potom prema Moskvi. Spomenula je i deklariranu podršku tijekom kampanje Vladimira Putina Vučiću. Prema Rogač, takva podrška Rusije srpskim političkim akterima pojavljivala se i uoči nekih drugih izbora u Srbiji. Zato ruski utjecaj treba promatrati kroz više kanala: političke aktere, tradicionalne medije i digitalni prostor. Upravo ta isprepletenost, smatra, otežava prepoznavanje i dokazivanje pojedinih oblika vanjskog utjecaja.

Govornici su upozorili da bi se dezinformacijske kampanje mogle nastaviti i nakon izbornog dana, osobito ako rezultati izazovu političke napetosti. Rogač je rekla da je na internetu primijetila početne, još slabo raširene tvrdnje prema kojima se navodno pripremaju operacije pod lažnom zastavom. U tim se objavama sugeriralo da oporba i kritičari vlasti organiziraju takve incidente.

Elek je u tom kontekstu podsjetio na jednu od Vučićevih izjava, prema kojoj će pobijediti s razlikom od 500.000 glasova, osim ako se ne umiješaju strane obavještajne službe ili on sam ne bude ubijen. Prema Elekovu tumačenju, takva retorika može pridonijeti pripremanju terena za osporavanje izbornih rezultata, kakvi god oni bili.

Na pitanje kako studentski pokret uspijeva doprijeti do građana unatoč ograničenoj zastupljenosti u velikim medijima, Pejaković je istaknula važnost izravne komunikacije.

Studenti su, objasnila je, tijekom prosvjeda obilazili sela i razgovarali s građanima od vrata do vrata. Prije velikih prosvjeda pješačili su iz drugih gradova prema Beogradu, primjerice iz Novog Sada i Niša, pritom prolazeći kroz naselja i razgovarajući s ljudima o svojim zahtjevima i razlozima prosvjeda.

„Takvu su komunikaciju nastavili i tijekom lokalnih izbora, kada su obilazili kućanstva. Istodobno su aktivni na društvenim mrežama: fakulteti imaju vlastite službene račune, a studentski pokret ima i zajednički račun na kojem objavljuju informacije. Tijekom izborne kampanje počeli su održavati i konferencije za medije”, objašnjava Pejaković.

Na kraju rasprave govornici su prokomentirali i moguće mjere Europske unije za poboljšanje stanja u srpskom informacijskom prostoru i suzbijanje dezinformacija.

Elek je pozitivno ocijenio odluke europskih dužnosnika Marte Kos i Ursule von der Leyen da otkažu posjete Srbiji uoči izbora. Istaknuo je i da Europska pučka stranka (EPP) na ovim izborima po prvi put nije podržala Vučića. Međutim, dodao je i da mnogi smatraju kako su potrebne dodatne mjere, uključujući mjere protiv policijskih dužnosnika koji su vršili nasilje nad prosvjednicima.

U javnosti se spominje i mogućnost obustave pristupnih pregovora ili reformske agende iz koje Srbija može povući 1,6 milijardi eura. Elek je, međutim, upozorio da je srpska vlada već de facto zaustavila pristupne pregovore, pa bi pozivi Europskoj uniji da ih obustavi imali ograničen učinak. Prema njegovu mišljenju, Europska unija snosi dio odgovornosti zbog ranije politike u regiji, koju su kritičari opisali kao podržavanje autoritarnih režima i žrtvovanje demokracije u ime stabilnosti. Pritom je naglasio da su zahtjevi studentskog pokreta i građana koji prosvjeduju zapravo u skladu s vrijednostima koje Europska unija deklarativno zastupa.