I Tomašević se, poput Plenkovića, pohvalio rekordnim ulaganjima u sport. No, i u ovom slučaju povećanja su „nabildana“ ogromnim izdvajanjima za sportske objekte.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević predstavio je prošlog tjedna na konferenciji za medije projekt rekonstrukcije nogometnog stadiona u Kranjčevićevoj koja bi trebala započeti početkom 2025. godine i biti završena do jeseni 2026. godine. Stadion će, prema najavi, imati kapacitet oko 11.500 mjesta kako bi se na njemu mogle igrati međunarodne utakmice Dinama i nogometne reprezentacije dok traje rušenje maksimirskog stadiona i izgradnja novog.

„Vrijednost gradnje je 35 milijuna eura bez PDV-a, s njim oko 44 milijuna eura. U potpunosti financiran projekt iz gradskog proračuna. Nakon imovinsko-pravnih odnosa, ovo je drugi bitan korak prema izgradnji stadiona u Maksimiru", rekao je Tomašević.

Na početku konferencije zagrebački je gradonačelnik rekao i sljedeće: "Kad smo došli, 2021., proračun za sportove u Zagrebu bio je 59 milijuna eura. Za 2025. mi ga dižemo na 147 milijuna eura, što je gotovo trostruko povećanje za vrijeme našeg mandata za ulaganje u sport. Ne moram reći da je to rekord". To se može čuti i na video snimci konferencije (dostupno na ovoj poveznici od 1:30).

Gledajući proračun Grada Zagreba za 2021. godinu (dostupno ovdje) na stranici 109 može se pronaći podatak da je Gradski ured za sport i mlade te godine raspolagao s 523.848.000 kuna. Ako se od toga odbije 60.230.000 kuna za Opće programe odgoja i obrazovanja, 149.256.000 kuna s kojima je raspolagala Ustanova upravljanje sportskim objektima i 25.276.000 kuna za troškove Javne uprave i administracije, te kada se potom preostali iznos pretvori iz kuna u eure dobije se upravo 59 milijuna eura koje je spomenuo Tomašević.

U proračunu za 2025. godinu Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade raspolagat će s 931.959.090 eura (dostupno ovdje na stranici 34). No, u tom golemom resoru na sport se odnose samo stavke Sportski programi s 53.462.800 eura (str. 37) i Ustanova upravljanje sportskim objektima sa 44.205.000 eura (str. 48). Da bi se došlo do Tomaševićevog iznosa od 147 milijuna eura ulaganja u sport potrebno je zaviriti još i u Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove. Tamo pod stavkom Kapitalni projekt k121205 Sportski objekti stoji iznos od 34.610.000 eura (str. 50). Ipak, iznos koji je zagrebački gradonačelnik pripisao ukupnim ulaganjima u sport potpun je tek kada se pogleda grafičku prezentaciju proračuna Grada Zagreba za 2025. godinu (dostupno ovdje). 

U toj se prezentaciji (str. 5), među deset strateških projekata navode i Dom sportova, za čiju će se obnovu u 2025. godini izdvojiti 20 milijuna eura, bazen Špansko (16,2 milijuna) i stadion Kranjčevićeva (11 milijuna). Dodamo li tome još i sjedežnicu skijališta Sljeme (6 milijuna), klizalište Velesajam (3,3 milijuna), KC Dražen Petrović (2 milijuna) i SC Šalata (500.000) sa stranice 26, jasno je da se na sportske objekte, koji su, baš kao i na razini države, možda i najveći problem sporta, odnosi čak 59 milijuna od onih 147 milijuna namijenjenih sportu koje je Tomašević spomenuo.

Zagrebački gradonačelnik tu je, dakle, „kopirao“ premijera Andreja Plenkovića koji je veliko povećanje za izdvajanja za sport iz državnog proračuna također „nabildao“ ulaganjima u sportsku infrastrukturu o čemu smo nedavno pisali na Lupi.

Naime, premijer Plenković je prigodom obilježavanja 60 godina parasporta u Republici Hrvatskoj, 19. studenog, u Banskim dvorima primio predsjednika Međunarodnog paraolimpijskog odbora Andrewa Parsonsa, predsjednika Hrvatskog paraolimpijskog odbora Ratka Kovačića i paraolimpijce, osvajače medalja na Paraolimpijskim igrama u Parizu te je naglasio da nikada više sredstava u povijesti Hrvatske nije bilo predviđeno za sport, pa tako i za parasport, kao što će to biti u Proračunu RH za 2025. godinu. Neosporno je da će izdvajanje države za sport u 2025. godini, i u apsolutnom i u postotnom iznosu, zaista biti daleko najveće u povijesti Republike Hrvatske, međutim sami sportaši i sportski savezi će u tom povećanju tek minimalno participirati jer će glavni dobitnik rekordnog izdvajanja za sport biti sportska infrastruktura.

Sasvim je, dakle, slična i ova situacija u Gradu Zagrebu. 

Kada govorimo o novcu kojim Grad Zagreb financira 1.100 sportskih klubova i 60.000 registriranih sportaša i trenera, kao i troškove korištenja svih sportskih objekata koje klubovi koriste, realizacija ide kroz Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba. Detaljna raspodjela tih sredstava vidljiva je na primjeru Programa za 2024. godinu (prije rebalansa). U prijedlogu gradskog proračuna za 2025. godinu za to je predviđeno 30.043.800 eura i Tomašević je u pravu kada kaže da je to 50 postotno povećanje u odnosu na 2021. godinu kada je stranka Možemo! Preuzela vlast u Zagrebu.

Kao što je vidljivo na stranici 38 prijedloga gradskog proračuna za 2025. godinu, 5.000.000 eura je namijenjeno podršci vrhunskom sportu, što su sredstva za klubove od gradskog značaja (njih ukupno deset s tim da u odbojci imamo mušku i žensku postavu u jednom klubu), te za vrhunske sportaše 1. i 2. kategorije iz olimpijskih sportova, parasporta i sporta gluhih. Taj je iznos skoro milijun eura veći negoli je bio ove godine.

Velikim sportskim priredbama je u proračunu za sljedeću godinu namijenjeno 3.400.000 eura, 3.818.000 korištenju sportskih objekata, a čak 9.056.600 eura ide na otplatu kredita i troškove održavanja dvorane Arena. Podsjetimo, ugovor o zakupu multifunkcionalne dvorane Arena između Laništa d.o.o. (tvrtka kćer Ingre) i Zagrebačkog holdinga d.o.o. potpisan je 14. lipnja 2007. godine. Godišnja zakupnina ugovorena je u startu na iznos od 7.200.000 Eura + PDV, a ugovor je potpisan na 28 godina, nakon čega objekt Arene prelazi u vlasništvo Grada Zagreba i Republike Hrvatske. 

Drugim riječima, objekt koji je u funkciji zagrebačkog sporta u vrlo rijetkim prilikama, koštat će zagrebački proračun ukupno više od 250 milijuna eura, što su također sredstva koja se pripisuju izdvajanjima za sport. No, sporta je u Areni, kako smo spomenuli, vrlo malo, jer se dvorana koristi uglavnom samo za utakmice RK Zagreba u Ligi prvaka, dok je u ostalim terminima popunjavaju koncerti, sajmovi i slični događaji.

Kada je riječ o prihodima samih sportaša, treba spomenuti i odluku čelnih ljudi Sportskog saveza Grada Zagreba iz 2023. godine, kada su smanjene stipendije sportašima 1. kategorije, a potpuno ukinute onima 2. i 3. kategorije, nakon što je temeljem Zakona o sportu, Republika Hrvatska počela dodjeljivati mjesečne nacionalne stipendije najboljim hrvatskim sportašicama i sportašima tih kategorija. Zbog toga je, o čemu smo već pisali, Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora prihvatilo tri zahtjeva Komisije sportaša o zamolbi Sportskom savezu Grada Zagreba za ponovno uvođenje, nedavno ukinutih, gradskih stipendija kategoriziranim sportašima.

Da zaključimo, od 147 milijuna eura za sport predviđenih u proračunu Grada Zagreba za 2025. godinu tek manji će dio doći do samih sportašica i sportaša.