U proračunu je uistinu rekordno izdvajanje za sport, ali sami sportaši i sportski savezi u tome će tek minimalno participirati
Predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković, prigodom obilježavanja 60 godina parasporta u Republici Hrvatskoj, u utorak 19. studenog, primio je u Banskim dvorima predsjednika Međunarodnog paraolimpijskog odbora Andrewa Parsonsa, predsjednika Hrvatskog paraolimpijskog odbora Ratka Kovačića te paraolimpijce, osvajače medalja na Paraolimpijskim igrama u Parizu. Tom prilikom premijer je naglasio da nikada više sredstava u povijesti Hrvatske nije bilo predviđeno za sport, pa tako i za parasport, kao što će to biti u Proračunu RH za 2025. godinu (arhivirano ovdje).
Povećanje ulaganja u sport bila je u posljednjih godinu dana česta tema istupa, kako Andreja Plenkovića (na primjer ovdje), tako i bivše ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac (arhivirano ovdje). Iz Prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu vidljivo je da su na stavci Razvoj športa (str. 458, šifra 3920 Posebnog dijela proračuna (dostupno ovdje) za 2025. godinu planirana izdvajanja za sport u iznosu od 159.933.728 eura, što je znatno povećanje u odnosu na 2024. (113.173.463 eura), a naročito na 2023. godinu (85.769.375 eura).
Treba reći da su na početku Plenkovićevog prvog mandata proračunska izdvajanja za sport iznosila 191.675.546 kuna ili 25.522.709 eura (dostupno ovdje). Gledano u postocima u odnosu na ukupan iznos državnog proračuna 2016. godinu je to bilo svega 0,135 posto, u 2024. je to poraslo na 0,296, da bi taj postotak u prijedlogu proračuna za 2025. godinu došao do 0,365 posto ukupnog proračuna od 43.777.366.047 eura.
Vlada ističe da je riječ o povećanju od čak 41 posto u apsolutnom iznosu u odnosu na ovu godinu, što je istaknuto i na posebnoj grafici prilikom predstavljanja proračuna za 2025. godinu. No, kako izgleda struktura tih 159.933.728 eura?
Za Program javnih potreba u sportu, dakle za izravne dotacije Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, Hrvatskom sportskom savezu gluhih, Hrvatskom akademskom sportskom savezu i Hrvatskom školskom sportskom savezu predviđeno je 64.558.996 eura, što je povećanje od 7,9 posto u odnosu na ovogodišnjih 59.831.220 eura.
Najveći dio tog novca pripast će Hrvatskom olimpijskom odboru, koji servisira sve nacionalne sportske saveze, brojne programe za sportaše raznih kategorija, pripreme, natjecanja, trenere, odlaske sportašica i sportaša na multisportske priredbe i ostale potrebe sporta i sportaša na nacionalnoj razini.
Prošle godine je, tako, od spomenutih 59.831.220 eura HOO-u pripalo 42.900.000 eura (dostupno ovdje). U sličnom postotku dijelit će se i sredstva za 2025. godinu namijenjena nacionalnim sportskim udrugama.
Izdvajanje za velike sportske manifestacije (5.576.999 eura) neće se bitno mijenjati u odnosu na 2024. godinu (5.554.854 eura), baš kao ni za poticanje lokalnog sporta i sportskih natjecanja sa 2.604.811 na 2.880.396 eura) dok su sredstva za poticanje programa razvoja sporta županijskih sportskih zajednica porasla s 4.334.407 na 7.577.283 eura, odnosno za 75 posto.
Sportske stipendije za kategorizirane sportaše ostaju, pak, u cent iste - 4.150.000 eura. Zbog toga je Vijeće HOO-a na prošloj sjednici prihvatilo zahtjev Komisije sportaša o zajedničkom prijedlogu prema resornom ministarstvu za povećanjem iznosa nacionalne sportske stipendije (arhivirano ovdje).
Najveće povećanje u odnosu na prošlu, ali i na sve prethodne godine odnosi se na sportske objekte. Tako se sredstva za sufinanciranje izgradnje i građevinskih zahvata na sportskoj infrastrukturi povećavaju s ovogodišnjih 11.940.231 na 20.006.636 eura, dok će se za sportske građevine od nacionalnog interesa, a to su nogometni stadioni u Zagrebu i Splitu, u 2025. godini izdvojiti 14.000.000 eura, što je ogromno povećanje. O tome je državni tajnik sporta Josip Pavić govorio i u ožujku ove godine (vidi ovdje ili ovdje).
Neosporno je, dakle, da će izdvajanje države za sport u 2025. godini i u apsolutnom i u postotnom iznosu biti daleko najveće u povijesti Republike Hrvatske. No, sami sportaši i sportski savezi će u tom povećanju tek minimalno participirati. Glavni dobitnik rekordnog izdvajanja za sport iz proračuna RH bit će sportska infrastruktura, koja je, treba reći, uistinu jedan od najvećih problema hrvatskog sporta.
Nadalje, prihodi iz državnog proračuna namijenjeni sportu malo se ili nimalo odnose na klubove, u kojima se, zapravo, stvaraju sportašice i sportaši. Oni su prepušteni lokalnoj sportskoj zajednici, sponzorima ili vlasnicima, ukoliko je klub privatiziran. Kako to izgleda najbolje se vidi na primjeru RK Podravka Vegeta iz Koprivnice, najboljeg hrvatskog ženskog rukometnog kluba. Koprivnički klub je lani imao ukupne prihode od 1,3 milijuna eura, pri čemu je od glavnih sponzora, uglavnom Podravke, lani u klub stiglo 1,07 milijuna eura. Zajednica sportskih udruga Koprivnice i Hrvatski rukometni savez uplatili su klubu po 74.000 eura.
Cjelovito rješenje financiranja sportskih klubova i dalje je na čekanju. Mnogi će se složiti da je stimuliranje privatnog kapitala poreznim olakšicama da ulaže u sport nužnost, a u tom smjeru ide i prijedlog Udruženja sportskih klubova Hrvatske gospodarske komore. O tome će konačnu odluku dati vlada i Ministarstvo financija.