Ljudi se masovno dive viralnom videu koji veliča Kolindu Grabar Kitarović, no gotovo ništa u videu nije točno

Ovih dana na Facebook stranici Kanayo O Kanayo koju prati više od dva milijuna korisnika ove društvene mreže, objavljen je video o bivšoj predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović (arhivirano ovdje, dostupno ovdje). Kanayo O Kanayo, inače, nigerijski je glumac, bivši političar i odvjetnik koji je 2006. godine osvojio nagradu Afričke filmske akademije za najboljeg glumca (vidi ovdje).

Tekst koji prati objavljeni video preveli smo engleskog originala i glasi ovako:

„Povijest će je pamtiti. Ne kao kraljicu, ne kao celebrity, nego kao ženu koja je pokrenula svoju zemlju. Prodala je predsjednički avion i trideset i pet luksuznih mercedesa koje su koristili ministri. I svaki je dolar pospremila u državnu blagajnu. Odbila je prodavati javna poduzeća, svoju je plaću snizila za 30 posto tako da bude kao prosječna plaća u državi, ukinula je bonuse za ministre i diplomate, zatvorila nepotrebna veleposlanstva u inozemstvu, ukidala sve što je suvišno. Putovala je regularnim avionskim linijama, u ekonomskoj klasi. A kad su ljudi željeli kredite od Svjetske banke, ona je rekla: 'Nećemo se zaduživati, pa makar nas to koštalo života. Možemo se zadužiti jedino kako bi gradili, a ne da preživimo.' Ukinula je poreze obiteljima s malim prihodima, uništila je korupciju na svakoj razini. Preokrenula je zemlju koja je bila u građanskom ratu u jednu od zemalja s najbržim rastom na svijetu. Povijest će njezino ime upisati zlatnim slovima. Jer istinsko vodstvo ne treba luksuz.“

Video ima pet milijuna pregleda i 160.000 lajkova, podijeljen je više od 43.000 puta i ima više od 5.000 komentara. Korisnici Facebooka iz raznih dijelova svijeta mahom ironično pišu kako su čelnici njihovih zemalja „pogledali snimku i napustili razgovor“, uvjereni da svjedoče stvarnom primjeru uspješne političke reforme. Međutim, gotovo nijedna iznesena tvrdnja u ovom videu nije točna. Zapravo je točno jedino da je Kolinda Grabar Kitarović relativno često putovala komercijalnim letovima. 

Poznato je, Kolinda Grabar Kitarović postala je hrvatska predsjednica od 19. veljače 2015. godine – tijesnom pobjedom u drugom krugu nad Ivom Josipovićem i obnašala je tu dužnost do 18. veljače 2020. godine kada je, isto tako u drugom krugu, izgubila od Zorana Milanovića. 

Za svog mandata nije prodala predsjednički avion, a niti je ministrima u Vladi RH oduzela službene mercedese, niti je za to imala ovlasti. Treba podsjetiti na dosta ograničene ovlasti koje po Ustavu RH ima hrvatski predsjednik/ca. Te su ovlasti definirane člancima od 94. pa do 106. Ustava. Kad je riječ o „predsjedničkom avionu“, to je zapravo avion Vlade RH kojim se mogu koristi „tijela državne vlasti Republike Hrvatske u domaćem i međunarodnom civilnom zračnom prometu“. Dakle, i predsjednik/ca Republike. A o kupnji Vladinih službenih automobila odlučuje Vlada, ne predsjednik. 

Nadalje, predsjednik/ca nema ovlasti prodavati javna poduzeća. Zakon o pravnim osobama Republike Hrvatske uređuje upravljanje njima, a u vlasništvu su Vlade. Također, Kolinda Grabar Kitarović nije svoju plaću snizila za 30 posto. Njezina je plaća u pet godina mandata narasla s 22.720 na 24.376 kuna, u vrijeme prije rapidne inflacije. Nije smanjivala plaće ni ministrima, ni diplomatima, jer i da je to htjela, nije imala ovlasti za takvo što, jer rad veleposlanstva u inozemstvu uređuje Zakon o vanjskim poslovima. Iako imenovanja i opoziv veleposlanika RH u nekoj zemlji potpisuje predsjednik/ca Republike, ovlasti za zatvaranje veleposlanstva u nekoj zemlji pripada Vladi RH, pa ih ona nije ni mogla zatvoriti. Inače, nije zabilježeno da je u petogodišnjem razdoblju, dok je ona bila predsjednica, zatvoreno neko hrvatsko veleposlanstvo. Grabar Kitarović je zajedno s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem obavila jednu veću zamjenu veleposlanika u ljeto 2018. godine, ali se veleposlanstva nisu ukidala.

U pet godina mandata, Grabar Kitarović zaista jest putovala i komercijalnim letovima, katkad i ekonomskom klasom. Na primjer, u prvih devet mjeseci predsjednikovanja 2015. godine, na 23 leta u inozemstvo samo je triput koristila državni avion (vidi ovdje). I u „četverodnevni radni posjet“ Sjedinjenim Američkim Državama, u prosincu 2017. godine, putovala je komercijalnim letom. A ekonomskom klasom komercijalnog aviona na finale Svjetskog prvenstva u nogometu 15. srpnja 2018. godine u Moskvu, kada je Hrvatska izgubila od Francuske 4-2.

Predsjednik/ca nema ovlasti da se u ime države zadužuje bilo u inozemstvu, bilo kod kuće. Isto tako nema mogućnost da ukida poreze obiteljima sa skromnim prihodima. Sve su to ovlasti Vlade RH. 

Krajem ožujka 2015. godine, prema podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug Hrvatske bio je 49,34 milijardi eura i time u BDP-u dosegnuo razinu od 114,5 posto. Bruto inozemni dug na kraju 2019. godine iznosio je 40,9 milijardi eura, što čini 75,7 posto BDP-a. Dakle, u pet godina mandata Grabar Kitarović, inozemni dug se zaista osjetno smanjio – za 17,1 posto, ali to je bio mnogo više rezultat politika vlada Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića. 

Prema nekim statistikama na ljestvici od 168 zemalja po Indeksu percepcije korupcije Hrvatska je 2015. godine bila na 50. mjestu s 51 bodom. Na kraju mandata predsjednice Grabar Kitarović, na ljestvici od 180 zemalja, Hrvatska se, prema istom Indeksu, nalazila na 63. mjestu s 47 bodova. Percepcija korupcije se, dakle, za njezinog mandata, pogoršala.

Bruto društveni proizvod po stanovniku u Hrvatskoj 2015. godine bio je 80.555 kuna, što znači 10.697 eura, a BDP po stanovniku 2020. godine 12.464 eura. BDP po stanovniku Hrvatske je u tih pet godina, dakle, porastao 16,5 posto. Na primjer, u istom petogodišnjem razdoblju kineski BDP po stanovniku je u juanima rastao 44,04 posto, u američkim dolarima 30,07 posto.

Zaključno, video koji veliča bivšu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović iznosi cijeli niz netočnih i zavaravajućih tvrdnji. Ovakvi se sadržaji lako šire među korisnicima iz drugih zemalja, koji ne poznaju hrvatski politički sustav pa im priča o „skromnoj predsjednici koja je promijenila zemlju“ zvuči uvjerljivo. Emotivni ton i motiv poštenog vođe koji se odriče luksuza dodatno pojačavaju dojam autentičnosti i doprinose viralnosti ove dezinformacije.

*Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti