Hibridni rat
Prema stručnjaku za sigurnosna pitanja, Željku Cvrtili, hibridni (specijalni) rat je poseban oblik rata koji se često vodi u vrijeme kada država agresor i napadnuta država najčešće nisu službeno u ratu.
„Cilj hibridnog rata je podrivanje i/ili rušenje vlasti napadnute države, destabiliziranje vlasti, provociranje nezadovoljstva stanovništva, stvaranje građanskih nemira, ili prisiljavanje države koja je izabrana za metu na razne ustupke ili donošenje odluka na svoju štetu, a u korist agresora, odnosno postizanje zacrtanih ciljeva uglavnom na štetu resursa napadnute države“, objašnjava Cvrtila.
BBC u članku posvećenom hibridnim ratovima citira stručnjaka Arsalana Bilala koji kaže da je hibridni rat vrlo složen i da se može voditi bez vojnih sukoba, zbog čega je granica između rata i mira „izbljedjela“. Metode koje se koriste u hibridnom ratu nisu samo one vezane uz konvencionalno ratovanje, nego i „plasiranje dezinformacija, sankcije, mediji i društvene mreže“. Dakle, radi se o kombinaciji konvencionalnih i nekonvencionalnih elemenata ratovanja.
Tokom hibridnih ratova plasiraju se netočne informacije kako bi se narušila veza države (institucija) i njenih građana, i stvoriio vakuum između njih, čime se priprema teren za „kaos i nemire", objašnjava Bilal.
Pojam hibridnog rata je 2007. godine prvi definirao Frank Hoffman, bivši pukovnik američkih marinaca, a termin se počeo masovnije koristiti poslije invazije Rusije na poluotok Krim 2014. godine.
„Rusi su za tu operaciju koristili specijalne jedinice, utjecali su na izborne procese i služili su se ekonomskom iznudom“, navodi se u članku BBC-ja.
Stručnjak za sigurnosna pitanja Vlade Radulović za BBC objašnjava i kako se može reći da je svaki suvremeni rat hibridni i kako se nijedan sukob u budućnosti neće moći voditi samo oružjem, te da su civilno stanovništvo i „nevojne prijetnje“ najčešće mete hibridnih operacija.
