„Crni petak“ nije dobio naziv po danu kada su se prodavali robovi po sniženoj cijeni
Svake godine koncem mjeseca studenog društvenim mrežama nanovo se pronosi dezinformacija o tome kako je nastao "Black friday", odnosno "Crni petak", dan kad trgovci nude značajne popuste na robu u svojim trgovinama, a kupci hrle u robne kuće u potrazi za jeftinijim proizvodima. Neosnovana teorija kaže da je termin skovan u sjećanje na vrijeme robovlasništva, na dan u tjednu kad su se najjeftinije prodavali robovi. Teorija je vrlo raširena i na društvenim mrežama se može naći u različitim oblicima. Crni petak, podsjetimo, tradicionalno se organizira posljednjeg petka u studenom, nakon Dana zahvalnosti, praznika koji se u Sjedinjenim Američkim Državama obilježava posljednjeg četvrtka u prosincu.
„Nakon sezone branja pamuka robovi su se prodavali uz popuste. I to je bilo u petak. Crni petak, tj. Black friday je dobio ime po tom petku i po boji kože od robova. I zato ne kupujem ništa na popust taj petak“, navodi se u jednoj verziji (arhivirano ovdje).
U drugim varijantama korisnici društvenih mreža pišu: "Sutra je crni petak. Poslije sezone branja pamuka izmučeni robovi su prodavani po sniženoj cijeni, uvijek petkom. Tako je i sutrašnji dan dobio ime. Po boji kože robova ili po boji duše prodavača." (arhivirano ovdje); "Crni petak - nemoj kupovati taj dan!! Nemoj davati nikakve popuste na taj dan!! Bojkotuj crni petak. Taj dan je nastao kada su crnci bili robovi i kada su petkom izvođeni na pijacu na prodaju. Na moju sreću nikad se nisam zadesila u šopingu na taj dan jer ne volim gužve. Kasnije kad sam saznala odakle potiče crni petak još više mi nije palo na pamet da učestvujem u tom danu. Nemoj ni ti. Hvala ti." (arhivirano ovdje).
U jednoj od teorija mjesto radnje prodaje robova se smješta u Tanzaniju.
"Naime, jedan od najvažnijih centara za prodaju roblja bila je jedna od najvećih 'pijaca' robova u današnjoj Tanzanji. Utorak je bio 'prodajni dan'. Medjutim robovi koji nisu prodati u utorak, prodavani su u petak, po drastično nižim cenama. 'Trgovci' su morali kući, dok im je svaki dodatni trošak, poput hrane, smeštaja za robove, neki porez, smatran kao veliki gubitak. Zato je za te 'trgovce' taj petak bio jako 'crn' u njihovom poslovanju. Robovi se nikada nisu vraćali sa trgovcima, ma odakle oni došli", stoji u objavi na Facebooku (arhivirano ovdje).
Takvih i sličnih tvrdnji (ovdje ili ovdje) na društvenim mrežama može se naći na desetke, a one se nerijetko znaju pojaviti i na portalima, kao što je primjer portala RT Balkan (arhivirano ovdje) ili portala Nova.rs (arhivirano ovdje).
Niti jedna od tvrdnji da je “Crni petak” na bilo koji način vezan uz trgovinu robljem nema uporišta u stvarnosti. U posljednjih desetak i više godina teorija je demantirana u brojnim tekstovima, a portali specijalizirani za činjeničnu provjeru se njome bave otkako je o tome prvi tekst 2013. godine objavio najstariji fact-checking portal Snopes.
O neutemeljenosti tvrdnje da je “Crni petak” zapravo dan kad su na tržnicama prodavali robove pisali su još i AFP, PolitFact, talijanski portal Pagella Politica, kao i fact-checking portali s našeg govornog područja, kao što su Faktograf i Raskrinkavanje, odnosno mainstream portali poput 24sata.
Prva zabilježena upotreba izraza "Crni petak", kako piše portal History, nije se odnosila na blagdansku kupovinu nakon Dana zahvalnosti, već na financijsku krizu, točnije na krah američkog tržišta zlata 24. rujna 1869. godine.
„Dvojica ozloglašenih, nemilosrdnih financijera s Wall Streeta, Jay Gould i Jim Fisk, udružili su snage kako bi kupili što više nacionalnog zlata, nadajući se da će cijenu podići u nebo i prodati ga uz nevjerojatnu zaradu. Tog petka u rujnu, zavjera se konačno raspala, što je izazvalo slobodan pad burze i dovelo do bankrota svih, od baruna s Wall Streeta do farmera“, piše History.
Jedna od tvrdnji o nastanku "Crnog petka" povezana je s blagdanskom kupovinom nakon Dana zahvalnosti, kad su, navodno, nakon cijele godine poslovanja s gubitkom - u crvenom - trgovine napokon ostvarivale profit, ušle su “u crno".
Ipak, najlogičnija teorija - barem prema portalu History, a navode je također i drugi izvori koji se bave ovom temom - jest ona vezana uz događanja u saveznoj američkoj državi Pennsylvaniji. Naime, pedesetih godina prošlog stoljeća policija u Philadelphiji koristila je izraz "Crni petak" opisujući kaos koji bi nastao kada bi horde kupaca iz predgrađa i turista preplavile grad uoči velike nogometne utakmice između vojske i mornarice, koja se svake godine održavala u subotu nakon Dana zahvalnosti. Metež na ulicama i trgovinama bio je kao stvoren za krađe i druge vidove sitnog kriminala, ali trgovcima - koji su od policije prihvatili izraz "Crni petak" - taj je dan donosio veliki promet i zarade veće od uobičajenih. Osamdesetih godina prošlog stoljeća "Crni petak" kao odličan dan za zaradu prihvatili su trgovci diljem Sjedinjenih Američkih Država.
Za teoriju da je "Crni petak" zapravo bio dan kad su trgovci jeftinije prodavali robove nema niti jednog dokaza ili valjanog argumenta, ali ona se uporno iz godine u godinu provlači društvenim mrežama i veliki je broj ljudi prihvaća kao točnu. Primjerice, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Željko Šain, u nedavnoj izjavi koju prenosi portal PressMedia, kaže kako smatra da "ima istine u onoj teoriji da su na taj dan robovi bili najjeftiniji, pa su se i najviše prodavali". To, pak, govori o tvrdokornosti lažnih vijesti, odnosno potvrđuje da je lažne vijesti, netočne informacije i mitove, vrlo teško suzbiti jednom kad se ukorijene u javnom prostoru.
