Ivana Kekin i Marija Selak Raspudić u debati upozorile na opasnost lažnih vijesti i zloupotrebe umjetne inteligencije

Predsjednička kandidatkinja stranke Možemo! Ivana Kekin smatra da je nužno unaprijediti regulaciju koja se tiče širenja lažnih vijesti putem interneta, naročito putem društvenih mreža, dok nezavisna predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić kao veliki izazov vidi zloupotrebu umjetne inteligencije, odnosno adresiranje odgovornosti za proizvodnju i distribuiranje problematičnog video i audio materijala kreiranog uz pomoć umjetne inteligencije. 

Ove dvije kandidatkinje govorile su pred oko 250 studenata i studentica političkih znanosti, na debati kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske u organizaciji Gonga, Fakulteta političkih znanosti i Diplomatskog kluba FPZG-a. Na debatu su pozvani svi kandidati za predsjednika koje podržavaju političke stranke, ali nitko se osim nezavisne kandidatkinje Selak Raspudić i kandidatkinje stranke Možemo! Kekin nije odazvao. 

Velika posjećenost debate jasno je ukazivala da među mladima postoji interes za ove teme. A središnja tema debate bile su lažne vijesti. Događaj je, naime, organiziran u okviru projekta "FPZG FACT CHECK: jačanje sustava i procedure provjere točnosti informacija i mehanizama izobrazbe novih provjeravatelja informacija na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu". Projekt zajedno provode Fakultet političkih znanosti i Gong, a financira ga Europska unija kroz program "Next Generation EU". U okviru projekta nastala je i stranica Fakta Politika, na kojoj studenti i studentice, uz mentorstvo svojih profesora i profesorica, objavljuju članke provjerenih tvrdnji. 

U samom uvodu, zamjenica izvršne direktorice GONG-a, Svjetlana Knežević, istaknula je da smo u ovoj izbornoj godini "već imali primjer pokušaja manipulacije biračima i biračicama". 

„Takav je recimo bio slučaj organiziranih lažnih profila, takozvani lažni angažman koji se pojavio na Facebook stranici vladajuće stranke. Mi smo to analizirale, raskrinkale i prijavile između ostalog i Meti, vlasniku Facebooka, koja je zatim provela svoju samostalnu istragu i potvrdila ono što je GONG inicijalno primijetio. Meta je uklonila 150 lažnih profila i povezala ih s ogrankom mladeži vladajuće stranke. Takve manipulacije, dakle, danas se najviše događaju online, što je logično jer kampanje u najvećoj mjeri jesu prebačene u digitalnu sferu. Međutim, građani ne smiju biti usamljeni u pokušajima da razaznaju što je istinita tvrdnja, a što pokušaj manipulacije njihovim ponašanjima, a u konačnici i njihovim odlukama“, rekla je Knežević te napomenula kako smatra izuzetno važnim da se shvatiti medijske sadržaje i kritički ih promatra, kao i sadržaje na društvenim mrežama.

Na pitanje jesu li kandidatkinje i same bile izložene manipulacijama, Marija Selak Raspudić ukazala je na video iz kampanje svoje sugovornice i protukandidatkinje Ivane Kekin. 

„Da, bila sam izložena dezinformacijama, ali stvar bih postavila drugačije. Puno je lakše razlikovati informaciju od dezinformacije, jer će za dezinformaciju netko reći: ovo je laž! Teže je razlikovati informacije od poluinformacija, koje služe za manipulaciju i daleko su opasnije. U virtualnom svijetu vrlo često imate skraćeni sadržaj, koji vas može natjerati, ako se njime manipulira, da donesete pogrešan zaključak. Obzirom da je kraj mene gospođa Kekin, neću uzeti tuđe video snimke za primjer, nego ću uzeti direktan primjer osobe koja je pored mene. Jedan video iz kampanje Ivane Kekin govori o tome kako će ministar Vili Beroš, koji je trenutno pod istragom, dobiti šest plus šest - a to je ona privilegija koju imaju saborski zastupnici - i da mu se to neće ukinuti. Mogli ste u tom videu čuti da je stranka Možemo dala prijedlog da se to spriječi, a da su to određeni zastupnici odbili. Video je, prema mojoj interpretaciji, završavao na huškački način, riječima: recite im što vi mislite o njima! A stvarna istina je da je taj prijedlog stranke Možemo odbila podržati većina oporbe, ne ja ili neko drugi, nego i članovi SDP-a i tako dalje. Stvarna istina je da tu nije riječ o zakonu, jer se zakoni raspravljaju, mijenjaju i izglasavaju, nego je riječ o zaključku. Moje je mišljenje da se zakoni ne donose zaključcima, nego u demokratskoj raspravi i ja sam taj prijedlog smatrala manjkavim. Očito ga je takvim smatrala i većina oporbe. Čemu taj video služi? Ako ćete kao studenti politologije pozornije promotriti, onda ćete moći zaključiti da služi difamaciji, ne svih tih saborskih zastupnika koji su protiv toga, nego mene osobno, jer kad se na kraju videa izmjenjuju fotografije zastupnika oporbe koji nisu podržali prijedlog, moja se glava tamo prikazuje zadnja i najveća je u tom videu. Dakle, nećete vidjeti glave SDP-ovaca, nego ćete vidjeti veliku moju glavu. Što je vaš zaključak nakon toga? Selakica želi da Beroš uživa u privilegijama. Iz moje perspektive to je manipulativan video koji vas navodi na pogrešne zaključke i nije jedini koji sam u posljednje vrijeme vidjela o sebi u javnom prostoru“, rekla je Marija Selak Raspudić. Video o kojem je govorila arhiviran je ovdje.

Saborska zastupnica Kekin odgovorila je odmah da svoj video ne smatra manipulativnim. Pojasnila je da je zaključak bio saborski alat koji je oporba mogla iskoristiti u tom trenutku te da se zaključak odnosi na obavezivanje Vlade da predloži konkretan zakon koji bi riješio problem „šest plus šest“ u određenim slučajevima. 

„Kad se glasa o nekoj točki, a u ovom slučaju bio je to opoziv vlade, može se predložiti neki zaključak. Predložili smo zaključak kojim obavezujemo Vladu da predloži zakon kojim bi se ljudima poput Vilija Beroša, koji su optuženi da su krali iz državnog proračuna, onemogućilo da još šest plus šest mjeseci primaju cijelu plaću, odnosno polovicu plaće. Dakle, da je saborska oporba uz dio većine to izglasala, to bi obvezalo Vladu da u narednih mjesec dana svi mi zajedno moramo glasati o zakonu kojim Beroš ne bi dobio privilegiju šest plus šest. Smatrala sam da je bitno da se zna tko od predsjedničkih kandidata to ne podržava, jer su nam sad predsjednički izbori. Mislim da je to važno“, odgovorila je Kekin. 

Predsjednička kandidatkinja stranke Možemo! potom je iznijela da je i sama bila žrtva difamacijske kampanje. Naime, na društvenim mrežama objavljen je video u kojem se govori da Kekin ima skrivenu vilu u Istri. U pitanju je kuća za odmor, koju je Kekin upisala u svoju imovinsku karticu. O tome je pisao Faktograf, prvi hrvatski portal specijaliziran za provjeru činjenica.

„Izišao je dramatičan video (dostupno ovdje) u kojem se otkriva da suprug i ja imamo tajnu vilu od dva milijuna eura i da je imamo zato što smo se nakrali. Istina je da je vila kuća za odmor koja je u mojim imovinskim karticama. Istina je da stoji 400.000 eura te da imamo kredit od 180.000 eura. U tom je videu i adresa moje kuće, a ja živim s dvoje djece doma. Obratila sam se policiji. Rekli su da oni - iako razumiju problem i huškačku narav takvog videa - mogu samo zamoliti Tik Tok da taj video makne, a Tik Tok će to napraviti ili neće napraviti. Policija na to nema ikakvog utjecaja. Da je objavljeno da Ivana Kekin maltretira i jede malu djecu, oni bi rekli - ista je stvar. Riječ je o kleveti koja se goni po privatnoj tužbi, a za to što je netko objavio moju adresu, ako želim mogu tražiti policijsku zaštitu 24/7“, rekla je Kekin.

Na pitanje Dragana Nikolića, moderatora debate, o rješenju za manipulacije, predsjednička kandidatkinja Selak Raspudić rekla je da je uvijek prije za manje, nego za više pravila. 

„Uvijek bih išla prema prostoru slobode. Nikad neće moći postojati zakon koji će nadomjestiti naš osjećaj za moralnost. Mene te dezinformacije i botovi koji pokušavaju stvoriti mišljenje o nekom ipak manje brinu od onih informacija i profila koji su navodno neovisni, a pozadinski se koriste za promociju nekih politika i osoba. To se ne može kontrolirati. Moramo razviti vlastitu svijest i znati razgraničiti pravu vijest od lažne vijesti i još važnije pravu vijest od manipulativne vijesti“, odgovorila je Selak Raspudić na postavljeno pitanje. Kasnije je napomenula kako podrazumijeva regulativu koja sprječava širenje laži i govora mržnje, jer takva regulativa - rekla je - već postoji. 

Kandidatkinja Kekin, pak, upozorila je da lažne vijesti ne treba shvaćati olako, niti se građanima može prepustiti da sami zaključuju u uvjetima kad im se kao informacije na temelju kojih trebaju donijeti zaključak serviraju laži.

„Dva dana prije Brexita građanima Velike Britanije došlo je više od 46.000 lažnih vijesti iz Rusije, kojima se agitiralo za napuštanje EU. Ako imamo takvu količinu lažnih vijesti, što znači poziv građaninu da sam odluči? Gledala sam deep fake video snimki migranata koji napadaju britanske žene. Te video snimke izgledaju jako stvarno. Ne znam kako osoba - da je ne znam koliko medijski pismena - može razlikovati da li je to stvaran video ili je to deep fake. Ista je stvar sad bila u Slovačkoj. Kandidat je izgubio izbore zato što je dan prije predizborne šutnje izišao deep fake video u kojem on dogovara kupnju glasova od romske manjine. Čovjek je izgubio izbore. Na američkim izborima 2016. godine, to je dokazano, čovjek je doslovce pustio lažnu vijest i video te vijesti, da u jednoj tvorničkoj hali postoje biračke kutije sa glasovima sa Hillary Clinton. I ta vijest je prošla po cijeloj Americi. On je poslije pričao o tome, kako je došao na ideju kako je to smislio, kako je to pustio u javni prostor. Ne možemo se voditi samo time da ljudi imaju vlastitu odgovornost. Nužno nam treba regulacija koja će omogućiti građanima da ih se ne zloupotrebljava i da se njima ne manipulira“, upozorila je Kekin.

Kod pitanja opasnosti od primjene umjetne inteligencije kandidatkinja Selak Raspudić je rekla da je to jedan od najvećih izazova koji je pred nama.

„Ja sam predložila rezoluciju o umjetnoj inteligenciji. To je i dalje ostao jedini dokument u Hrvatskom saboru koji se bavi umjetnom inteligencijom i to govorim da pokažem koliko zapravo kaskamo sa ovim temama, koje se tiču ne naše budućnosti, nego naše stvarnosti“, napomenula je Selak Raspudić. Istaknula je potom problem koji joj se, kaže, čini puno opasnijim, a pritom ne misli samo na politiku: "To je da se umjetna inteligencija koristi za generiranje pornografskog sadržaja u kojem su akteri maloljetnici. Koristi se za generiranje, a potom i distribuciju sadržaja koji je pitanje maloljetničke pornografije. Tu nemamo regulaciju i to je ono što hitno treba adresirati - Koga kazniti, tko je odgovoran? To su izazovi našeg vremena koji su doista ogromni". 

Cijeli video debate predsjedničkih kandidatkinja možete pogledati na ovoj poveznici.