Provjerili smo: Dragan Primorac iznio je potpuno netočnu informaciju o putovanjima Zorana Milanovića

HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac izjavio je u utorak u Rijeci kako Zoran Milanović više nema entuzijazma da bude predsjednik te da predsjednik mora biti činitelj stabilnosti, a u Hrvatskoj nikad od osamostaljenja nije bila lošija komunikacija između političkih opcija. Imamo Hrvatsku na koljenima, podijeljenu na sjever i jug, na naše i vaše, međunarodni ugled je ugrožen i zemlja je na marginama, kazao je, među ostalim, kako prenosi Hina. 

Rekao je da on želi biti predsjednik svih građana, i desnih i lijevih, a da je Milanović bio predsjednik samo nekih, a potom je, u kontekstu toga da je ugrožen međunarodni ugled Hrvatske, kazao i ovo: "Hrvatska mora biti otvorena svijetu, kao članica EU i euroatlantskih integracija, surađivati s Kinom i Indijom. U pet godina mandata Milanović je bio u devet ili deset službenih posjeta u inozemstvu, od kojih su najmanje četiri bili susreti s Miloradom Dodikom iz Republike Srpske. Ako je on odredio da će Hrvatskoj biti strateški partner Mile iz Laktaša, nije u pravu". 

Međutim, HDZ-ov kandidat Primorac iznio je potpuno netočnu informaciju o Milanovićevim putovanjima u inozemstvo. Nikola Jelić, glasnogovornik Ureda predsjednika Republike Hrvatske, poslao je na naš službeni upit informaciju u koje je sve zemlje putovao predsjednik RH Zoran Milanović u svom mandatu. Prema službenim zabilješkama, ispostavilo se, da je Milanović u proteklih gotovo pet godina bio na 46 službenih putovanja u inozemstvo. Lupa je, koristeći nezavisne medijske izvore, informacije Ministarstva vanjskih i europskih poslova ili službene podatke stranih država i dužnosnika, provjerila ponaosob svako od navedenih putovanja. 

Krenimo s 2020. godinom kada je Milanović ukupno bio na osam inozemnih putovanja - tri puta u Austriji, dvaput u Sloveniji te jednom u Njemačkoj, u Albaniji i Crnoj Gori. 

U ožujku te godine prvi je put u Austriji bio na poziv predsjednika Austrije Alexandera Van der Bellena (arhivirano ovdje). U srpnju je zajedno sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom, bio na tradicionalnom sastanku predsjednika triju zemalja Austrije, Slovenije i Hrvatske čiji je domaćin ovoga puta bio predsjednik Alexander Van der Bellen, (arhivirano ovdje), dok je u rujnu prisustvovao Austria World Forumu, četvrtom klimatskom sastanku na vrhu posvećenom podizanju svijesti o klimatskoj krizi (arhivirano ovdje).

Inače, za svoje prvo putovanje u predsjedničkom mandatu, 27. veljače 2020. godine, Milanović je izabrao Sloveniju, na poziv Boruta Pahora (arhivirano ovdje). Drugi put je tamo bio u svibnju iste godine (arhivirano ovdje).

U lipnju te godine, na poziv predsjednika Mila Đukanovića, boravio je u Crnoj Gori (arhivirano ovdje), u kolovozu u Albaniji gdje je razgovarao s albanskim predsjednikom Edi Ramom (arhivirano ovdje), dok je u Njemačku otputovao u rujnu 2020. godine na poziv njemačkog predsjednika Frank-Walter Steinmeiera (arhivirano ovdje). 

U drugoj godini mandata, dakle 2021. godine, Zoran Milanović je bio na 11 putovanja – u tri navrata u Sloveniji, dva puta u Italiji te po jednom u Vatikanu, Belgiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Slovačkoj. 

U svibnju je na Bledu sudjelovao na godišnjem sastanku Procesa Brdo-Brijuni (arhivirano ovdje), a u srpnju je povod posjeta Sloveniji bio trilateralni sastanak predsjednika Slovenije, Hrvatske i Austrije (arhivirano ovdje). Treći posjet Sloveniji, u listopadu 2021. godine, bio je odlazak u Ljubljanu, gdje je uz slovenskog predsjednika Boruta Pahora otkrio spomenik hrvatskom političaru, jezikoslovcu, ideologu, novinaru i književniku Ljudevitu Gaju (arhivirano ovdje).

U rujnu iste godine Milanović je boravio u Rimu zbog sastanka predsjednika država "Skupine Arraiolos" (arhivirano ovdje), dok je u listopadu bio u posjetu talijanskom predsjedniku Mattareli (arhivirano ovdje). 

U lipnju 2021. godine Milanović je bio u dva inozemna državna posjeta. Sudjelovao je na samitu NATO-a u Bruxellesu (arhivirano ovdje), te se u Bratislavi susreo sa slovačkom predsjednicom Zuzanom Čaputovom (arhivirano ovdje). U srpnju odlazi u radni posjet BiH, točnije u Mostar, Vitez, Tomislavgrad i Livno (arhivirano ovdje), a u rujnu boravi u službenom posjetu SAD-u (arhivirano ovdje).

U studenom je Milanović bio u audijenciji kod Pape Franje u Vatikanu (arhivirano ovdje), a u prosincu posjećuje Kosovo na poziv predsjednice Kosova Vjose Osmani-Sadriu (arhivirano ovdje).

Zoran Milanović je i 2022. godine 11 puta službeno putovao u inozemstvo. Tri puta je bio u posjetu BiH, dvaput Švicarskoj te jednom Malti, Španjolskoj, Belgiji, Čileu, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i Kataru.

Početkom travnja je bio u Mostaru na obilježavanju 30. godišnjice osnutka Hrvatskog vijeća obrane (arhivirano ovdje), a potom je potkraj tog mjeseca sudjelovao na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Livna u prigodi obilježavanja 30. obljetnice obrane Livna i livanjskog kraja (arhivirano ovdje). Tijekom trećeg posjeta BiH u studenom te godine prisustvovao je obilježavanju 28. godišnjice oslobođenja Kupresa (arhivirano ovdje).

Također, u travnju 2022. godine, Milanović se susreo s predsjednikom Švicarske Konfederacije Ignaziom Cassisom na čiji je poziv i stigao u tu zemlju (arhivirano ovdje). Mjesec kasnije u istoj se zemlji susreo s generalnim direktorom Svjetske zdravstvene organizacije Tedrosom Adhanom Ghebreyesusom te sudjelovao na otvorenju Visoke razine 75. zasjedanja Svjetske zdravstvene skupštine (arhivirano ovdje).

Krajem ožujka Milanović je sudjelovao na izvanrednom sastanku šefova država i vlada NATO-a u Bruxellesu (arhivirano ovdje). U lipnju je boravio u Madridu na sastanku na vrhu NATO-a (arhivirano ovdje) te u Sjevernoj Makedoniji sudjelovao na međunarodnoj konferenciji Prespa forum za dijalog (arhivirano ovdje), a mjesec kasnije je na Malti razgovarao s najvišim malteškim dužnosnicima (arhivirano ovdje). U rujnu je u Kranju prisustvovao sastanku Procesa Brdo-Brijuni, inicijative koju su pokrenuli Slovenija i Hrvatska (arhivirano ovdje).

U prosincu je Zoran Milanović bio na dva dulja puta. Na poziv čileanskog predsjednika Gabriela Borića posjetio je Čile (arhivirano ovdje), dok je u Kataru bio na utakmici Svjetskog prvenstva u nogometu između Hrvatske i Belgije (arhivirano ovdje). 

U 2023. godini bilo je deset službenih predsjedničkih putovanja u inozemstvo - SAD, Kanada, Mađarska, Portugal, Litva, Bugarska, Egipat, Albanija i Sjeverna Makedonija koju je posjetio u dva navrata. 

U Mađarskoj je boravio u siječnju 2023. godine na poziv mađarske predsjednice Katalin Novak, a susreo se i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom (arhivirano ovdje). Mjesec kasnije odlazi u državnički posjet Egiptu (arhivirano ovdje).

Na poziv bugarskog predsjednika Rumena Radeva, u svibnju je boravio u Bugarskoj (arhivirano ovdje), u lipnju u Sjevernoj Makedoniji gdje se susreo s makedonskim predsjednikom Stevom Pendarovskim (arhivirano ovdje), dok je u srpnju u Litvi na NATO samitu (arhivirano ovdje). 

Od 16. do 24. rujna radilo se o radnom posjetu Kanadi i SAD-u. U New Yorku je govorio na zasjedanju Opće skupštine UN-a (arhivirano ovdje), dok je u Kanadi posjetio hrvatsku zajednicu i razgovarao s kanadskim poduzetnicima (arhivirano ovdje). 

U listopadu je bio u Portugalu na sastanku šefova država skupine Arraiolos. (arhivirano ovdje) te u Albaniji u dvodnevnom posjetu gdje se susreo s predsjednikom Republike Albanije Bajramom Begajom (arhivirano ovdje).

Službene posjete za 2023. godinu zaključio je u studenom odlaskom u Sjevernu Makedoniju gdje je prisustvovao neformalnom sastanku šefova država i vlada članica NATO-a jugoistočne Europe i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga (arhivirano ovdje).

U posljednjoj, 2024. godini predsjednik Milanović je bio na šest putovanja: SAD, Brazil, Slovenija, Poljska, Crna Gora i BiH. 

Prvi službeni posjet ove godine dogodio se u travnju, kada su se predsjednici Sloveniji susjednih zemalja, među njima i Milanović, okupili u Brdu kod Kranja kako bi obilježili 20. godišnjicu slovenskog članstva u Europskoj uniji (arhivirano ovdje).

Mjesec kasnije bilježimo Milanovićev službeni posjet Tuzli gdje je bio na čelu delegacije koja je odala počast i položila vijence na spomen obilježju 115. brigade HVO-a Zrinski u prigradskom naselju Husino (arhivirano ovdje). 

U lipnju putuje u Brazil na poziv predsjednika Brazila Lula da Silve (arhivirano ovdje), dok u srpnju sudjeluje na samitu NATO-a u Washingtonu, kasnije i u drugim američkim gradovima (arhivirano ovdje).

U listopadu pronalazimo dva predsjednička inozemna posjeta - u Poljsku na sastanak šefova država Arraiolos grupe, a tijekom boravka u Poljskoj je posjetio i memorijalni Državni muzej Auschwitz-Birkenau (arhivirano ovdje). Drugo listopadsko službeno putovanje bilo je u Crnu Goru na sastanak Procesa Brdo-Brijuni (arhivirano ovdje). 

Zaključno, Milanović je tijekom predsjedničkog mandata imao ukupno 46 službenih posjeta inozemstvu, stoga netočnom ocjenjujemo tvrdnju predsjedničkog kandidata Dragana Primorca u kojoj kaže kako je u pet godina mandata Milanović bio „u devet ili deset službenih posjeta u inozemstvu“. Spomenimo da ni drugi dio Primorčeve tvrdnje da se od „devet ili deset službenih posjeta u inozemstvu“, najmanje četiri bila „susreti s Miloradom Dodikom iz Republike Srpske“. Naime, u svom mandatu Milanović nije imao nijedan službeni inozemni susret s Dodikom. U rujnu 2020. godine na Milanovićev poziv Dodik je posjetio Zagreb (arhivirano ovdje), također u listopadu 2021. godine (arhivirano ovdje), dok su u srpnju 2023. godine njih dvojica imala radni sastanak na Hvaru (arhivirano ovdje).