Što smo sve imali „pod Lupom“ u rujnu?

Početkom listopada donosimo vam kratki pregled svega što je Lupa „fact-checkirala“ prošlog mjeseca.

Naša novinarka Dora Pavković istražila je vijest o "najglupljim" državama, odnosno rang listu zemalja poredanih po prosječnom IQ-u stanovništva prema kojoj Nepalci imaju najmanji IQ na svijetu. To bi značilo da prosječan stanovnik Nepala ima, kako bi se zastarjelim i nekorektnim izrazom reklo, “retardaciju”, a stručan termin je intelektualna subnormalnost ili invaliditet. Ta se informacija u posljednje dvije godine pojavljuje u stranim i domaćim medijima, a neki je plasiraju tek sada, gotovo dvije godine od njenog prvotnog objavljivanja, dakle, u trenutku kada je tema stranih radnika u Hrvatskoj u fokusu javnosti. U velikoj analizi, uz pomoć renomiranih svjetskih stručnjaka za ovu temu i znanstvene literature, Lupa je utvrdila kako informacija dolazi iz vrlo upitnog izvora. Riječ je o radu izrazito kontroverznog znanstvenika, samozvanog “znanstvenog rasiste”, koji je za svoje procjene koristio problematičnu metodologiju, nereprezentativne uzorke i koji dokazano ima krajnje rasističku političku agendu.

Na internet stranicama udruge Hrvatski ratnik u rujnu je objavljen tekst s bombastičnim naslovom: "Amerikanci optužuju Plenkovića za pranje novca i financiranje terorizma!", a tekst je distribuiran i putem korisničkih profila i grupa na društvenoj mreži Facebook. Među ostalim, tvrdi se i kako su o tim „optužbama“ hrvatski mediji šutjeli. Da navedeni tekst sadrži brojne netočnosti i proizvoljne zaključke, koji nemaju uporišta u stvarnosti, baš kao što uporište u stvarnosti nema niti oprema teksta, utvrdio je Lupin suradnik Ladislav Tomičić.

U rujnu je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević iznio izvješće o radu u prvoj polovici tekuće godine. Tom je prilikom, ilustrirajući ocjenu da se u Zagrebu događa investicijski bum, među ostalim, ustvrdio kako je „ovo ljeto bilo toliko građevinskih radova koliko ih nije bilo od Univerzijade“. Odlučili smo provjeriti koliko je utemeljena ova izjava gradonačelnika Tomaševića i donijeli detaljnu analizu.

Utvrdili smo i kako video koji je na svom Facebook profilu objavio hrvatski književnik Zdravko Gavran, a u kojem se nalazi govor nizozemske političke komentatorice Eve Vlaardingerbroek, sadrži niz netočnih tvrdnji vezanih za broj migranata u nekim zapadnoeuropskim gradovima. Gavran je objavu komentirao sljedećim riječima: „Zamjena stanovništva u Europi planirana ili nužna sama po sebi? Ili je po srijedi kombinacija jednoga i drugoga? (That's the question!)”, a njegova je objava viđena gotovo dva milijuna puta uz 16.000 lajkova.

Lupin novinar Mladen Barbarić provjerio je točnost objave koja se širila društvenim mrežama, a kojom se dovodi u pitanje korisnost datiranja materijala ugljikovim izotopom uz navod kako je ova metoda „tek ubijenog tuljana proglasila starim 1.300 godina”. Tvrdnja je u hrvatsku sferu interneta stigla s engleskog govornog područja gdje se, posebice u kreacionizmu, vrlo često koristi kao argument protiv teorije evolucije što se može iščitati i iz komentara u objavi na Facebooku.

Zanimljivom povijesnom temom u rujnu se bavio naš stručni suradnik, povjesničar Stefan Gužvica. Naime, posljednjih godina u internetskom i medijskom prostoru prisutne su neutemeljene „optužbe“ da je Žarko Zrenjanin, narodni heroj iz Drugog svjetskog rata, "silovatelj", „seksualni napasnik“ i „pedofil“. Najčešće su ih, iz političkih razloga, širili portali desne političke orijentacije, nekritički prenoseći, ne čak ni istorijske izvore sumnjive provenijencije, nego – anonimne poruke i komentare s internet foruma i društvenih mreža. Gužvica je provjerio sve dostupne povijesne izvore te u velikoj analizi utvrdio odakle i kako su počele neistinite optužbe na račun Žarka Zrenjanina. 

Već godinama tvornica slatkiša Zvečevo iz Požege svoju čokoladu Mikado reklamira uz tvrdnju - "Prvi na svijetu spojili smo nespojivo - rižu i čokoladu!". Ista tvrdnja o tome da je Mikado „prva čokolada s rižom na svijetu“ ponavlja se i na službenoj Facebook stranici Zvečeva, povodom promocije nove ambalaže čokolade Mikado. Naš suradnik Ladislav Tomičić provjerio je jesu li u Zvečevu uistinu prvi „spojili nespojivo“ – čokoladu i rižu.

U rujnu se u hrvatskoj javnosti povela rasprava o liječniku zaposlenom u osječkoj bolnici, Zlatku Topolovcu, koji je prvostupanjskom presudom u veljači ove godine nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu od četiri godine zbog silovanja pacijentice. Resorno ministarstvo i Hrvatska liječnička komora na kritike javnosti ogorčene jer je osuđeni liječnik još uvijek zaposlen u bolnici odgovarali su da (zasad) nemaju osnove da Topolovca udalje s posla, a Lupin suradnik Zdenko Duka istražio je temu je li se ginekologa nepravomoćno osuđenog za silovanje pacijentice ipak moglo udaljiti s posla.

Sredinom rujna brojni su mediji senzacionalistički i bez konteksta prenijeli vijest o nestašici Plivinog antibiotika Klavocin bid 875 mg + 125 mg. Takva se vijest vrlo brzo proširila i na regionalne medije stvarajući paniku među građanima. Iako Pliva očito ima problema s proizvodnjom ovog lijeka, utvrdili smo da se ne radi o nikakvoj nestašici jer postoji šest drugih proizvođača koji imaju odobrenje za generički lijek istog ili ekvivalentnog učinka. Pored toga postoji i pet drugih lijekova nešto manje mase, koji imaju istu kombinaciju djelatnih tvari. Također, osim antibiotika Klavocin bid 875 mg + 125 mg Pliva proizvodi i još četiri lijeka iz „obitelji Klavocin“ – Klavocin 500 mg, Klavocin bid 400 mg + 57 mg, Klavocin DT i Klavocin 1000 mg – a ova farmaceutska kompanija za sada nije obavijestila HALMED da postoje ikakve okolnosti koje mogu dovesti do nestašice tih lijekova.

Prošlog mjeseca je video snimka sukoba stranih radnika sa zagrebačkim tinejdžerima „preplavila“ društvene mreže. „Poduzetnik, marketinški stručnjak, projektant i savjetnik, geostrateški analitičar, vlasnik Apart Hotela, grafičar, fotograf, designer, dressman, DJ, visual DJ”, kako se na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru, predstavlja Robert Špehar objavio je poduži komentar uz ovaj video. Njegov komentar i prateći video prikupio je preko 90.000 pregleda, te 144 dijeljenja i 364 pozitivnih reakcija. O čemu se zapravo radilo objasnio je zagrebački pomoćnik načelnika za javni red i sigurnost Tomislav Krtinić rekavši da je postavljanjem snimke na društvene mreže došlo do pogrešne percepcije građana te da se ovdje „ne radi se o napadu stranih radnika na naše državljane nego o njihovom pokušaju zadržavanja osoba za koje smatraju da su počinitelji nekih ranijih djela“.

Jedna od vijesti mjeseca u Hrvatskoj bila je i odluka rejting agencije Standard & Poor's (S&P) kojom se Hrvatskoj podiže kreditni rejting iz ocjene BB+ u povoljniji A-. Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković iskoristio je ovu odluku da održi konferenciju za medije i iznese čitav niz pohvala na račun vlastitog i rada Vlade kojoj je sada na čelu, kao i prethodnih Vlada koje je vodio. Premijer je ustvrdio i kako je ova odluka o kreditnom rejtingu povijesna za Hrvatsku. To je bio povod da istražimo što je zapravo rejting agencije Standard & Poor's, kako on funkcionira i gdje je tu Hrvatska u odnosu na druge članice Europske unije. Provjerili smo i je li se premijer služio točnim podacima i je li na tiskovnoj konferenciji podatke koji nisu išli u prilog njegovim tezama zaobišao ili prešutio.

„U UK je oružje zabranjeno pa to ne sprječava porast nasilja kako s hladnim tako i s vatrenim oružjem”, ustvrdio je član predsjedništva Hrvatskih suverenista Davorin Karačić referirajući se na govor potpredsjednice Sjedinjenih Američkih Država i kandidatkinje na predstojećim predsjedničkim izborima, Kamale Harris, koja je poručila da se mora „okončati epidemija oružanog nasilja u našoj zemlji jednom zauvijek“. Istup suverenista odlučili smo iskoristiti kako bismo konzultirali dostupne podatke i provjerili je li uistinu u Ujedinjenom Kraljevstvu nasilje hladnim i vatrenim oružjem u porastu.

U rujnu je u javnosti dosta pažnje izazvala rasprava oko uvođenja obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj, a ta je tema postala i prvorazredno političko pitanje. Ministar obrane Anušić izjavio je „ne želimo da to bude tema koja će biti tumačena kao nekakav udar od strane Ministarstva obrane ili uplitanje naše u izmjene zakona pa da bi sada u ovoj predizbornoj kampanji to bila primarna tema. Sačekat ćemo da prođu ovi izbori. Tko god od idućeg mandata bude sjedio na Pantovčaku, taj zakon će ići u proceduru“, rekao je Anušić. Gotovo istovremeno predsjednik Republike Zoran Milanović uputio je predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću dopis kojim mu predlaže hitno sazivanje sjednice Vijeća za obranu, a u javnosti se počelo nagađati može li vlada bez predsjednika Milanovića ozakoniti obavezno služenje vojnog roka. Tu je temu analizirao naš suradnik Zdenko Duka.