Je li se Zagreb ovog ljeta najviše gradio još od Univerzijade, kako tvrdi gradonačelnik Tomašević?
Iznoseći na prošlotjednoj sjednici Gradske skupštine izvješće o radu u prvoj polovici tekuće godine, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević naveo je u prilog ocjeni kako se u Zagrebu događa investicijski bum, među ostalim, i tvrdnju kako je „ovo ljeto bilo toliko građevinskih radova koliko ih nije bilo od Univerzijade“.
Od Univerzijade, podsjetimo, prošlo je 37 godina, uz protok vremena u kojem je Zagreb u ljetnim mjesecima, čak i za vrijeme rata, redovito bio veće ili manje gradilište. Imajući u vidu da čak ni Tomaševićev prethodnik na čelu grada, pokojni Milan Bandić, inače sklon bombastičnim porukama, za redovitih ljetnih obnova cesta, trgova, ZET-ovih tračnica ili gradskih raskrižja nikada nije povukao paralelu s obnovom Zagreba uoči Univerzijade, spomenuta tvrdnja aktualnog zagrebačkog gradonačelnika svakako zaslužuje provjeru.
Prije svega, u Tomaševićevom pisanom ekspozeu u Gradskoj skupštini nema spomenute teze da se u Zagrebu nikada nije toliko gradilo od 1987. godine kao ovog ljeta. Očito ju je izrekao da bi pojačao dojam o iznesenim brojkama o investicijama u glavnom gradu u prvom polugodištu.
A što kažu brojke? Iz Tomaševićeva izvješća proizlazi da je u prvih šest mjeseci ove godine u zagrebačku infrastrukturu investirano milijardu i četiri milijuna eura. To je svakako iznos s kojim se ne može uspoređivati nijedno investicijsko polugodište metropole u posljednjih tridesetak godina. No, od spomenutog iznosa 804 milijuna eura su investicije u obnovu gradske infrastrukture stradale u potresu i druge investicije iz europskih fondova nositelj kojih nije isključivo grad Zagreb, već se tu pojavljuje i država, pa se to ne može pripisati u isključive zasluge sadašnje gradske uprave, što Tomašević izrijekom ni ne čini. Ipak, gradonačelnik iz dodatnog izvješća, uz ekspoze o radu u prvih šest mjeseci, u govoru gradskim zastupnicima, izdvaja podatak da je Zagreb 2023. godine povukao iz EU fondova 150 milijuna eura što je pet puta više od dosada rekordne 2019. godine kada je povučeno 30 milijuna eura.
Usporedbe uspješnosti gradskih administracija, Vlada ili ministarstava u povlačenju novca iz fondova EU nezahvalne su jer se projekti kandidiraju, pripremaju, financiraju (pod uvjetom da se odobri sufinanciranje iz Bruxellesa) i dovršavaju u dužem vremenskom periodu. Tako je i iz spomenutog gradonačelnikovog dodatnog izvješća o povlačenju novca iz EU fondova vidljivo da je od 330 projekata, među kojima su obnove škola i muzeja, zgrada gradskih institucija, ugradnje solarnih elektrana i uređenja centara za gospodarenje otpadom, za koje je odobreno sufinanciranje Unije, njih 13 prijavljeno 2018. godine, godinu dana kasnije daljnjih 38, a u 2020. godini, posljednjoj cjelovitoj godini mandata Milana Bandića, dodatnih 64.
Ni sama prijava ne događa se preko noći pa je pitanje koliko su se pojedini zagrebački projekti, prijavljeni, primjerice, za sufinanciranje EU u 2021. godine, pripremali prije toga. Dobar primjer je prijava metropole za sufinanciranje EU nabave 20 niskopodnih tramvaja ZET-a u vrijednosti 40 milijuna eura koja je odaslana 2022. godine i najveća je po vrijednosti među spomenutih 330 projekata. S druge strane, o podnošenju te prijave gradski dužnosnici govorili su još 2019. godine „slaveći“ pritok novca iz Europske unije za modernizaciju infrastrukture koju koristi ZET jer je kupnja novih tramvaja zacrtana usporedo s obnovom prometne infrastrukture, odnosno zamjene tračnica i elektroenergetske mreže za tramvaje.
Nesporno je da su za usporedbu investicijskih dosega gradskih vlasti od ulaganja sufinanciranih novcem EU puno podesnije „obične“ investicije iz gradskog proračuna. U spomenutom Tomaševićevom izvješću o radu govori se o velikom investicijskom ciklusu vrijednom oko 200 milijuna eura.
„Izgradnja Kulturno-društvenog centra i središnje gradske knjižnice u Paromlinu, obnova Doma sportova, izgradnja bazena Špansko, kao i brojnih objekata škola, vrtića, zdravstvenih i drugih ustanova, samo su neki od ključnih projekata kojima će se unaprijediti kvaliteta života u Gradu Zagrebu“, navodi gradonačelnik. Ipak, precizan iznos i opis investicija u prvih šest mjeseci gradska uprava će morati dati u izvješću o izvršenju gradskog proračuna za prvih šest mjeseci koje se još čeka.
Ako se pođe od iznosa od 200 milijuna eura gradskih investicija u prvom ovogodišnjem polugodištu, riječ je o značajno većem iznosu od, primjerice, istovrsnih pokazatelja u razdoblju prije koronavirusa. U 2019. godini ukupni budžet grada za investicije u javnu infrastrukturu (stanovi, zgrade javne namjene, ceste) bio je 145 milijuna eura, a u prvih šest mjeseci potrošeno je 49 milijuna eura (dostupno ovdje). I u prethodnim godinama „prolazno vrijeme“ u gradskim investicijama bilo je slično kao i 2019. godine. U 2018. godini, primjerice, od planiranog budžeta visine 144 milijuna eura upotrijebljeno je 38 milijuna eura (dostupno ovdje).
Konačnu „presudu“ ocjeni gradonačelnika Tomaševića da je Zagreb u prvoj polovici ove godine doživio građevinski bum ipak će dati izvješće Odjela za statističke i analitičke poslove Gradskog ureda za gospodarstvo o izvršenim građevinskim radovima u 2024. godini, koje je najavljeno za svibanj iduće godine. Premda su tu uračunate i privatne investicije, podatak o izvršenim građevinskim radovima svakako je relevantan za ovu temu jer se, primjerice, u objavljenim podacima može vidjeti razlika između gradnji stanova, gdje je privatni kapital pretežiti investitor, i građevinskih radova na infrastrukturi javne namjene gdje su investitori grad i država.
Budući su za početak radova, među ostalim, nužne narudžbe i izdane građevinske dozvole, od značaja su podaci spomenutog statističkog odjela da su u 2023. godine narudžbe građevinskih radova u Zagrebu dosegle 1,8 milijardi eura i u odnosu na 2022. godinu porasle za 8,6 posto, s tim da je lanjski rast narudžbi gledan po kvartalima bio najveći u posljednja četiri mjeseca i to za čak 62 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine. U vrijednosti lanjskih narudžbi zgrade i ostale građevine javne namjene pretežu nad stanovima u omjeru 60 prema 40 posto u korist javne infrastrukture što daje materijala za (pr)ocjene da je Zagreb ove godine veće gradilište nego u prethodnim godištima.
