Povećava li se uistinu upotreba hladnog i vatrenog oružja u Ujedinjenom Kraljevstvu?
„U UK je oružje zabranjeno pa to ne sprječava porast nasilja kako s hladnim tako i s vatrenim oružjem”, ustvrdio je član predsjedništva Hrvatskih suverenista Davorin Karačić u svojoj objavi na društvenoj mreži „X” od 5. rujna (arhivirano ovdje). Uz status, Karačić je objavio i temu na koju se referira - govor potpredsjednice Sjedinjenih Američkih Država i kandidatkinje na predstojećim predsjedničkim izborima, Kamale Harris, koja je poručila da se mora „okončati epidemija oružanog nasilja u našoj zemlji jednom zauvijek“.
Istup suverenista i zagrebačkog odvjetnika prilika je da provjerimo je li uistinu u Ujedinjenom Kraljevstvu nasilje hladnim i vatrenim oružjem u porastu. Za početak, valja naglasiti kako statistike bilo kakvog nasilja u Ujedinjenom Kraljevstvu ne postoje. Kako objašnjava tamošnji Vrhovni sud „obzirom da je država sastavljena od nekoliko odvojenih jurisdikcija, Ujedinjeno Kraljevstvo nema jedan unificiran pravni sustav. Umjesto toga, postoji jedan pravni sustav za Englesku i Wales, drugi za Škotsku i treći za Sjevernu Irsku” (dostupno ovdje). Shodno tome, isti je slučaj i za čuvare javnog reda. Naime, u Ujedinjenom Kraljevstvu ne postoji zajednička provedba zakona već je organizirana kao i pravni sustav - odvojeno (dostupno ovdje). Upravo iz ovog razloga ne postoje niti statistike koje bi mogle potvrditi ili opovrgnuti tvrdnju kako je nasilje hladnim i vatrenim oružjem u UK porastu.
Međutim, postoje statistike pojedinih jurisdikcija poput posljednjeg Izvještaja o kriminalu u Engleskoj i Walesu koji izdaje Ured nacionalne statistike (dostupno ovdje). Prema ovom izvještaju, policija u Engleskoj i Walesu uistinu bilježi rast kriminalnih djela uz upotrebu noža i drugih oštrih predmeta i to po stopi od četiri posto u odnosu na prošlu godinu.
Kada se promatra broj ubojstava, podatak je sličan u odnosu na prethodnu godinu (583 u prethodnom razdoblju dok je u posljednjem zabilježeno 581 ubojstvo) što predstavlja 9.7 ubojstava na milijun stanovnika. Valja napomenuti kako u Ujedinjenom Kraljevstvu policija statistike ne bilježi po kalendarskoj godini već u razdobljima od 12 mjeseci od ožujka prethodne do ožujka tekuće godine.
U posljednja dva desetljeća primjetan je trend pada ubojstava, a skokovi na grafu, kako objašnjava policija, uglavnom predstavljaju masovna ubojstva. Tako su, na primjer, 2003. godine u statistiku uračunate 173 žrtve notornog ubojice Harolda Shipmana, 2005. godine 52 žrtve napada u Londonu, 2016. godine policija je (administrativno) ubilježila 96 žrtava nesreće na stadionu Hillsborough gdje su, zbog policijskog nemara, 1989. godine stradali navijači Liverpoola. Godinu kasnije zabilježeno je 35 žrtava u tri teroristička napada u Westminsteru, Londonu i Manchesteru, a 2019. godine je 39 žrtava trgovine ljudima pronađeno u kombiju u Essexu.
Unatoč trendu smanjenja ubojstava, treba navesti i kako (opet) ubojstva uz upotrebu noža, ili drugog oštrog predmeta, u Engleskoj i Wallesu – rastu. Naime, do ožujka prošle godine 41 posto ubojstava dogodio se upravo uz upotrebu hladnog oružja dok je godinu kasnije taj udio 43 posto. Policija u Engleskoj i Wallesu bilježi i broj prekršaja uz upotrebu noža pa tako napominju kako je i u ožujku ove godine zabilježeno povećanje ovih nedjela od četiri posto u odnosu na prošlu godinu. Primjetno je i povećanje broja pljački uz upotrebu noža i to od 13 posto u odnosu na godinu ranije.
„Unatoč tome, kriminalna djela uz upotrebu noža još uvijek su na nižim razinama u odnosu na pretpandemijsko razdoblje”, upozoravaju iz Ministarstva unutarnjih poslova dodajući kako zbog greške u IT sustavu u ovogodišnje izviješće nisu mogli uvrstiti kriminalne radnje uz upotrebu noža iz Manchestera.
„Zločini počinjeni nožem i dalje su koncentrirani u gradskim područjima diljem Engleske i Walesa. Londonska policija bilježi da je gotovo 30 posto kriminalnih djela počinjeno nožem. U usporedbi s ožujkom 2023. godine, prijestupi nožem ili oštrim predmetima zabilježili su porast od 16 posto. Razine za londonsku policiju bile su dva posto više u usporedbi s pretpandemijskom 2020. godinom”, navodi se.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova napominju i kako bilježe „pad prekršaja 'posjedovanja predmeta s oštricom ili šiljkom' za tri posto u ožujku 2024. godine u usporedbi s ožujkom 2023. godine” što objašnjavaju ciljanim policijskim akcijama u borbi protiv kriminala s upotrebom noža.
Nedjela povezana s vatrenim oružjem također su u porastu i to od šest posto u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. Međutim, i oni su generalno u silaznom trendu i predstavljaju tek 43 posto ukupnih nedjela s vatrenim oružjem zabilježenih rekordne 2006. godine. Nadalje, policija pod vatrena oružja broji široki asortiman od imitacija preko pištolja do sačmarica. Posljednji trendovi porasta upravo se odnose na imitacije oružja i zračnih pištolja. Naime, nedjela u kojima su počinitelji koristili imitacije vatrenog oružja porasla su 24 posto u odnosu na lanjsku godinu te su i jedino oružje čija je uporaba u porastu. Prave sačmarice, na primjer, u posljednjem su razdoblju korištene u 30 posto slučajeva manje nego u prethodnom periodu.
Što se tiče Engleske i Walesa, možemo dakle reći kako je član predsjedništva Hrvatskih suverenista Davorin Karačić donekle u pravu. Nasilje počinjeno hladnim oružjem uistinu je u porastu. Međutim, izostavljanje činjenice kako su ovi prekršaji bitno niži u odnosu na pretpandemijsko razdoblje, ostavlja dojam kako je riječ o do sada nezabilježenom nasilju uz upotrebu hladnog oružja. Isti je slučaj i kada spominje nasilje uz upotrebu vatrenog oružja. Engleska i Wales uistinu bilježe porast na godišnjoj razini. Međutim, najveći dio tog porasta odnosi se na upotrebu imitacije oružja te zračne pištolje. Kao i u slučaju s hladnim oružjem, i vatreno oružje koristi se manje nego što je to bilo u pretpandemijskom razdoblju.
Škotska statistika nešto je starija te posljednje reprezentativne podatke imamo za 2021./2022. godinu (dostupno ovdje). Nažalost, službena statistika daje informaciju za razdoblje „lockdowna“ što ga čini nereprezentativnim. Ono što se može reći je tek da je, kao i u Engleskoj, statistički najvjerojatnije da će počinitelj sa sobom ponijeti zračni pištolj koji se koristio u 30 posto svih slučajeva u kojima je vatreno oružje zabilježeno u razdoblju 2021./2022. godine. Drugo vatreno oružje „omiljeno“ među škotskim kriminalcima bile su pak replike oružja sa 16 posto učešća.
Općenito, trendovi nasilnih zločina u Škotskoj pali su za 58 posto od perioda 2008./2009. godine. Kada je riječ o ubojstvima, prema podacima od prošle godine (dostupno ovdje) oštri predmeti su najčešći uzrok smrti s preko pedeset posto slučajeva.
„Ubojstvo vatrenim oružjem relativno je rijetko u Škotskoj. Prema posljednjim statistikama u razdoblju od 2022 do 2023. godine zabilježene su svega tri žrtve. U periodu od 2013. do 2023. godine zabilježeno je 17 žrtava pucnjave što predstavlja tri posto svih ubijenih”, objašnjavaju u škotskoj policiji.
„U Škotskoj je broj ubojstava dugoročno pao, ali je ostao relativno stabilan između 2012. i 2021. godine (s između 59 i 66 žrtava svake godine) prije nego što je pao na, u to vrijeme, rekordno nisku razinu od 53 ubojstva u 2021/2022. godini”, upozoravaju škotski statističari.
I u slučaju Škotske možemo, dakle, reći kako Karačić iznosi podatke izvan konteksta.
Podaci o kriminalitetu u Sjevernoj Irskoj (dostupno ovdje) slijede slične trendove.
„Nasilje s fizičkim posljedicama pokazalo je opći pad sve do travnja 2021. godine. Period od travnja do lipnja 2021. godine bilježi nagli porast, dok razdoblja do posljednjeg tromjesečja (siječanj-ožujak 2024. godine) bilježi najnižu razinu u zadnje tri godine. Od početka 2021./2022. godine razine nasilja bez ozljeda općenito su više od onih viđenih u prethodnom razdoblju. Najnoviji je kvartal, međutim, najniži u posljednje tri godine”, napominju iz sjevernoirske Agencije za statistiku koja obrađuje podatke tamošnje policije.
Kada je riječ o upotrebi noževa, u posljednjih pet godina primjećuje se lagani pad u svim kategorijama nasilnih zločina u kojima su počinitelji koristili nož ili oštri predmet te je ove godine policija obradila najmanji broj slučajeva (689) u posljednjih pet godina. U odnosu na prošlogodišnje razdoblje, u ubojstvima su počinitelji koristili noževe upola manje (osam puta u razdoblju 2022./2023. u usporedbi s četiri slučaja 2023./2024.). Po istoj stopi pada upotreba noževa i u slučajevima pokušaja ubojstva (12 naprema 24 u prethodnom razdoblju). Ipak, u slučajevima pljačke noževi su pak sve učestaliji.
Upotreba noža ili oštrog predmeta u pojedinim kaznenim djelima (Izvor: Police Service of Northern Ireland)
Prema podacima policije (dostupno ovdje), upotreba vatrenog oružja bilježi silazni trend još od 2001. godine kada je zabilježeno 358 slučajeva pucnjave. Prije svega riječ je o posljedicama međureligijskih sukoba između protestanata i katolika te o pobunama koje su trajale mjesecima. Za usporedbu, u posljednjem razdoblju za koje postoje podaci zabilježeno je tek 20 slučajeva upotrebe vatrenog oružja.
Zbog specifične političke situacije i stoljetne borbe sjevernoirskih separatista, pucnjave i ubojstva u Sjevernoj Irskoj uglavnom su vezana za terorističke napade suprotstavljenih strana kao i reakcije organa reda. Kako napominje sjevernoirska policija, u periodu od ožujka 2021. do ožujka 2022. godine „zabilježeno je 20 incidenata s pucnjavom, što je otprilike polovica broja zabilježenog u ranijih12 mjeseci (41) i najmanji broj od početka evidencije 1969. godine”.
Možemo, dakle, zaključiti kako je u Sjevernoj Irskoj trend korištenja i hladnog i vatrenog oružja u padu, baš kao i posljedice.
U anketi koji je u travnju ove godine proveo engleski dnevnik The Times, gotovo 69 posto stanovnika Engleske smatra kako je kriminal u porastu (dostupno ovdje) stoga ne čudi da i član predsjedništva Hrvatskih suverenista Davorin Karačić misli isto. Napokon, takav stav podudara se s narativom „broken Britain” (dostupno ovdje).
Međutim, riječ je o kompleksnoj temi u kojoj korištenje paušalnih ocjena ne pridonosi kvaliteti javne rasprave. Koliko je problem višeslojan govori i sam podatak kako Ujedinjeno Kraljevstvo nema jedinstvene statistike o stanju kriminaliteta. Nadalje, statistički podaci, uključujući one koje prikuplja policija, ne odaju kompletnu sliku jer se brojni zločini jednostavno ne prijavljuju. Za potpuniju sliku, policijska izvješća se nerijetko moraju preklapati s podacima dobivenim iz zdravstvenog sustava, kao i reprezentativnim istraživanjima s građanima koji pak imaju drugih nedostataka.
No, službeni podaci koji postoje, ne slažu se u potpunosti s narativom koji u javnosti ostavlja dojam kako prolazimo možda i najnasilnije razdoblje u novijoj povijesti. Zbog čega je to tako pokušao je odgovoriti jedan od najboljih kriminologa i glavni znanstvenik u londonskoj policiji Lawrence Sherman.
„Već je dugo poznato kako postoji vrlo mala korelacija između toga koliko se sigurno ljudi osjećaju i toga da li se broj teških zločina povećava ili opada. Naime, drugi faktori kreiraju našu percepciju. Smatrate li da je stabilnost vašeg radnog mjesta veća ili manja nego što je bila? Mislite li da nastavnici u školama imaju manje ili više poštovanja nego ranije? Da li vas je brzina kojom se svijet mijenja ostavio dojma da ste danas manje sigurni?”, odgovorio je Sherman novinarima The Timesa.
