U viralnom videu koji je objavio hrvatski književnik, a koji je pogledan gotovo dva milijuna puta, iznosi se niz netočnih podataka o strancima
Hrvatski književnik Zdravko Gavran na svom je Facebook profilu objavio video nizozemske političke komentatorice Eve Vlaardingerbroek s nizom netočnih tvrdnji u vezi broja migranata u nekim zapadnoeuropskim gradovima.
Gavran je objavu (arhivirano ovdje) komentirao sljedećim riječima: „Zamjena stanovništva u Europi planirana ili nužna sama po sebi? Ili je po srijedi kombinacija jednoga i drugoga? (That's the question!)”.
Samo na Gavranovom zidu objava je dobila preko 16.000 lajkova uz više od 3.000 komentara te je viđena gotovo dva milijuna puta.
Nizozemska pravnica i politička komentatorica Eva Vlaardingerbroek gostovala je ovog proljeća na 4. Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC) u Budimpešti (arhivirano ovdje i dostupno ovdje). U svom obraćanju, između ostaloga, tvrdi sljedeće: „U Amsterdamu trenutno živi 56 posto migranata. U Haagu, 58 posto migranata. Rotterdam, gotovo 60 posto migranata. I naravno, većina tih migranata dolazi iz ne-kršćanskih, ne-Zapadnih, afričkih i bliskoistočnih zemalja. Zaključak, nizozemsko stanovništvo već je manjina u većini naših gradova. No, pogledajmo dalje. London, 54 posto migranata. Ponovo, zaključak, domicilno stanovništvo je u manjini. Bruxelles, šok i nevjerica, 70 posto migranata. Zaključak, domicilno stanovništvo u velikoj manjini”.
Međutim, službeni podaci Državnog ureda za statistiku Nizozemske opovrgavaju tvrdnje koje iznosi Vlaardingerbroek (dostupno ovdje). Naime, 37,08 posto građana Amsterdama rođeno je izvan Nizozemske, a ne 56 posto. U Haagu je 37,28 posto građana rođeno izvan Nizozemske, a ne 58 posto. U Rotterdamu je 32,26 posto građana rođeno izvan Nizozemske, a ne 60 posto kako tvrdi Vlaardingerbroek.
Prema podacima kojima raspolaže Državni ured za statistiku, 2022. godine u Nizozemskoj je ukupno živjelo 17,59 milijuna stanovnika. Od toga je 74,76 posto domicilnih žitelja dok je stranaca 25,24 posto. Najviše je pridošlica iz europskih zemalja (42,57 posto) i Azije (23,05 posto). Od afričkih zemalja najzastupljeniji su državljani Maroka kojih je 9,44 posto dok stranci s ostatka kontinenta ukupnom broju pridošlica doprinose sa 16,89 posto.
Prema podacima Ureda za statistiku Belgije, Belstata, u Bruxellesu je 1. siječnja ove godine živjelo 1.249.597 stanovnika. Belstat pak bilježi kako je udio stranaca 37,18 posto, a ne 70 posto kako tvrdi Vlaardingerbroek.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, u Londonu je ukupno živjelo 8,8 milijuna stanovnika od čega je 41 posto stanovnika koji nisu rođeni u Ujedinjenom Kraljevstvu (podaci dostupni ovdje). Od toga najviše stranaca dolazi iz Indije (323.000), Rumunjske (176.000), Poljske (149.000), Bangladeša (139.000), Pakistana (130.000), Italije (126.000) i Nigerije (117.000).
