Što je rejting agencije Standard & Poor's, kako funkcionira i gdje je tu Hrvatska u odnosu na druge EU članice
Odluku rejting agencije Standard & Poor's (S&P), objavljenu u petak, da Hrvatskoj podigne kreditni rejting iz ocjene BB+ u povoljniji A-, predsjednik Vlade Andrej Plenković iskoristio je da u subotu održi konferenciju za novinare i iznese čitav niz pohvala na račun vlastitog i rada Vlade kojoj je sada na čelu, kao i prethodnih Vlada koje je vodio.
Plenković je, među ostalim, ustvrdio kako je odluka o kreditnom rejtingu države S&P-a povijesna za Hrvatsku koja, naveo je, ima „puno brži rast nego druge zemlje Europske unije“, ali i „rekordno nisku nezaposlenost“ te „ubrzano dostiže prosjek razvijenosti Europske unije'.
Objašnjavajući ulogu kreditnog rejtinga i agencija koje ih dodjeljuju, Plenković je kazao da ocjene rejting agencija konzultiraju svi. Ulagači, dodao je, institucionalni investitori, banke i svi oni koji trebaju ocijeniti nečiji bonitet. Sama agencija Standard & Poor's kreditni rejting koji dodjeljuje definira kao „mišljenje o sposobnosti i spremnosti onog koga ocjenjuje da ispuni svoje financijske obveze u cijelosti i na vrijeme“. Istovjetan opis kreditnog rejtinga daje i Hrvatska narodna banka (HNB), a kao kriterije koji se u ocjenjivanju jedne države sagledavaju pri dodjeli kreditnog rejtinga navodi, među ostalim, gospodarsku strukturu, očekivani gospodarski rast, političke rizike, zaduženost javnog i privatnog sektora te zaduženost državnih tvrtki. HNB upozorava i na razdjelnicu unutar ocjenjivanja S&P-a na špekulativni i investicijski rejting, što znači da se države praktički dijele na dvije vrste po kreditnoj sposobnosti, pa kreditiranje onih koji su u špekulativnom razredu praktički predstavlja rizičan posao, dok kreditiranje onih koji su u investicijskom rejtingu predstavlja investiciju za ulagača u, primjerice, obveznice neke države.
Ocjene kreditnog rejtinga S&P-a idu u rasponu od najnižeg NR (not rated), koji označava državu ili tvrtku koja praktički nema kreditnu sposobnost, do najvišeg AAA rejtinga koji, od država, imaju, primjerice, Kanada, Australija, Njemačka, Nizozemska i Švedska. Ukupno ovaj rejting ima osam europskih država. Činjenica da jedna od dvije najveće svjetske ekonomije Kina, primjerice, u ocjenjivanju S&P-a ima niži kreditni rejting (AA-) od Francuske ili Velike Britanije (obje s AA+) ne znači da će najveći svjetski ulagači radije kupiti državne obveznice Francuske ili Velike Britanije nego Kine, ili da će Elon Musk, umjesto u Kini, tvornicu Teslinih automobila napraviti u Francuskoj ili Velikoj Britaniji. Drugim riječima, kreditni rejting jeste bitan kada se želi privući strana ulaganja ili prodati javni dug, ali ne mora biti presudan.
Inače, Standard & Poor's je američka kompanija za financijske usluge osnovana 1860. godine, ali s trenutnim statusom korporacije od 1941. godine. Kreditne rejtinge ova agencija bilježi kroz ocjene AAA, AA+, AA, AA-, A+, A, A-, BBB+, BBB, BBB-, BB+, BB, BB-, B+, B, B, CCC+, CCC, CCC- i SD/D. Hrvatska je, dakle, sada šest koraka od najboljeg mogućeg rejtinga. Usporedbe radi ocjenu AA+ od europskih država imaju Austrija i Finska. S AA ocijenjene su u Europi Belgija, Irska, Velika Britanija, dok Francuska, Češka, Slovenija i Estonija imaju AA-. Od europskih zemalja ocjenu A+ prema S&P-u imaju Island, Slovačka Latvija i Litva, dok Španjolska spada u kategoriju A. Ukoliko pogledamo sve članice Europske unije, a njih je 27, možemo primijetiti da Hrvatska ima bolji kreditni rejting kod S&P-a samo od njih šest - Bugarske, Cipra, Italije, Grčke, Mađarske i Rumunjske.
No, vratimo se subotnjim porukama premijera koji je kazao kako je ocjena „uistinu povijesna, kada je riječ o jednoj od tri rejting agencije, kada je riječ o Hrvatskoj“ te da je „to prvi put da Hrvatska po jednoj od tri svjetske agencije, a druge dvije su Fitch i Moody's, ulazi u razinu A, i to se ocjenom A- i s pozitivnim izgledima“. Navode premijera o povijesti ocjena koje je Hrvatska dobila od tri spomenute agencije potvrđuju podaci HNB-a.
Agencija Fitch Hrvatsku trenutno signalizira prema investitorima ocjenom BBB+, a Moody's s ocjenom Baa2. U oba slučaja, kao i u ocjenjivanju S&P-a do najnovije ocjene, nikada nismo „ušli“ u A razred.
Stavivši ostvareni kreditni rejting u odnos s istim pokazateljem za ostale države, Plenković je naveo kako je Hrvatska prije osam godina u ocjenjivanju Standard & Poor'sa bila osamdeseta zemlja svijeta, a danas je među prvih 45. Iz redoslijeda Standard & Poor'sa izdvojio je podatke da isti kreditni rejting kao Hrvatska ima Portugal, a da slabiji rejting od nas imaju Cipar, Rumunjska, Italija, Mađarska i Grčka, što potvrđuju i javno dostupni podaci.
Ono što premijer nije naveo, a slijedilo bi iz njegovog objašnjenja zašto je kreditni rejting države bitan, jest da neke od spomenutih država poput Rumunjske i Grčke imaju, prema podacima Svjetske banke, znatno veća strana ulaganja od Hrvatske. Dok je Hrvatska u 2022. godini primila 3,6 milijardi dolara izravnih stranih investicija, Grčka je u istome razdoblju privukla osam milijardi, a Rumunjska 11,4 milijarde dolara. Jasno, obje ove države su i veće i mnogoljudnije od Hrvatske.
Prešavši s ostvarenog kreditnog rejtinga na uspjehe Hrvatske pod Vladom koju predvodi, Plenković je, među ostalim, upozorio kako Hrvatska dostiže prosjek razvijenosti Europske unije, navevši kako smo 2016. godine bili na 62 posto prosjeka razvijenosti EU, a krajem 2023. godine na 76 posto. Iako premijer ne navodi izvor potonje tvrdnje, lako je utvrditi da se radi o službenom podatku iz izvješća Eurostata, statističkog ureda Europske unije. Iz tog izvora jasno je da unutar EU samo Slovačka, Latvija, Grčka i Bugarska imaju isti ili slabiji pokazatelj razvijenosti u odnosu na prosjek EU, što Plenković ne spominje, a nije baš pohvalno za Hrvatsku. Uz to, predsjednik Vlade pritom elegantno zaobilazi utjecaj pada broja stanovnika u Hrvatskoj između 2016. i 2023. godine na rast BDP per capita ili po glavi stanovnika. Samo između 2018. i 2022. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je izgubila 232.000 stanovnika.
„Kada sam postao predsjednik Vlade BDP Hrvatske u apsolutnom iznosu bio je 47 milijardi eura, a na kraju ove godine bi trebao biti 84 milijarde eura“, dodao je Plenković, ne ulazeći u strukturu tog rasta koja je, međutim, vrlo bitna. Naime, iako se spomenute Plenkovićeve brojke o rastu BDP-a podudaraju s podacima HNB-a i on, kao i mnogi drugi sudionici u hrvatskom javnom životu čija riječ ima težinu zaobilaze temu izvora povećanja našeg BDP-a. Iznimka je ekonomist Neven Vidaković koji je korištenjem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku dokazao da se naš BDP pretežito povećava na bazi povećanja bruto dodane vrijednosti u trgovini, prijevozu i uslugama, a padaju doprinosi poljoprivrede i prerađivačke industrije, što je vrlo nepovoljno za svaku ekonomiju, jer se najveće dodane vrijednosti postižu u proizvodnji.
Plenković je komentirajući spomenutu odluku S&P-a izrazio i uvjerenje kako Hrvatska ima „puno brži rast nego druge zemlje Europske unije“. Ovogodišnja očekivanja, rekao je, gospodarskog rasta na razini EU su rast od jedan posto, očekivanja rasta za eurozonu s 0,8 posto, a naš rast bi trebao biti oko 3,5 posto. Europska komisija, s druge strane, ipak nešto manje optimistične procjene od onih koje iznosi hrvatski premijer, pa za Hrvatsku u 2024. godinu daje procjenu rasta od 3,3 posto. Pitanje je što premijer misli pod „puno bržim rastom“ i u odnosu na koje europske države, jer, primjerice, i gospodarstvo Rumunjske bi, prema procjeni Europske komisije, u 2023. godine trebalo rasti 3,3 posto. Između dva i tri posto rasta BDP-a u ovoj godini trebale bi, procjenjuje Komisija, biti i Poljska, Grčka, Španjolska, Slovačka i Slovenija.
Govoreći o smanjivanju javnog duga premijer je naveo kako se javni dug u nedavnoj prošlosti kretao i do 83 posto BDP-a, a da će krajem ove godine biti ispod 60 posto. Tu je Plenković podudaran sa službenim podacima, a u ovom dijelu i statistikom Europske komisije. U uspjehe Vlade ubrojio je i smanjenje stope inflacije.
„Siguran sam da smo svi bili zadovoljni stopom inflacije u kolovozu od 1,8 posto. Očekujemo da će inflacija na godišnjoj razini biti 3,2 posto, što je nešto blago iznad europskog prosjeka, ali u svakom slučaju s trendom smanjenja“, naznačio je predsjednik Vlade. Posljednji podatak Državnog zavoda za statistiku govori o međugodišnjoj stopi inflacije za srpanj ove godine od 2,2 posto. Budući da Hrvatska narodna banka barata procjenom stope inflacije za kolovoz od tri posto nejasno je odakle predsjedniku Vlade procjena o kolovoškoj stopi inflacije od 1,8 posto. Što se tiče Plenkovićeve iznesene procjene godišnje inflacije od 3,2 posto, ona je u skladu i s drugim službenim izvorima poput Eurostata.
Govoreći o tržištu rada, Plenković je iznio tvrdnju da je 13. rujna u Hrvatskoj bilo 83.000 nezaposlenih uz stopu nezaposlenosti od pet posto, te da je to „rekordno niska nezaposlenost“. Naveo je kako se broj zaposlenih u Hrvatskoj od 2016. godine, kada je formirao prvu Vladu, do danas povećao za 307.000. Sve navedeno, kada je u pitanju tržište rada, potvrđuju podaci Hrvatskog zavoda za statistiku o nezaposlenosti i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o zaposlenosti. I ovdje je, međutim, premijer pad broja nezaposlenih morao kontekstualizirati s podacima o padu broja stanovnika kako bi se dobila točnija slika, ali to nije učinio.
Zaključno, uzevši premijerov osvrt na spomenutu odluku S&P-a o kreditnom rejtingu države, može se kazati da se Plenković uglavnom služio točnim podacima, gradeći kontekst koji mu je odgovarao, dok je podatke koji nisu išli u prilog tom kontekstu zaobišao ili prešutio.
