Je li se ginekologa nepravomoćno osuđenog za silovanje pacijentice moglo udaljiti s posla?

Liječnik u osječkoj bolnici Zlatko Topolovec koji je prvostupanjskom presudom u veljači ove godine nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu od četiri godine zbog silovanja pacijentice i dalje u istoj bolnici radi liječnički posao. 

Prema sudskoj presudi, u službenim prostorijama KBC-a Osijek pacijentica je pristupila na ultrazvučni ginekološki pregled, liječnik je potom zaključao vrata ordinacije i krenuo ju neprimjereno dodirivati. Počinio je kaznena djela protiv spolne slobode i to kazneno djelo silovanja i dva kaznena djela bludnih radnji - utvrdio je u sudskom postupku iz niza dokaznih radnji Županijski sud u Osijeku.

"Sud je dana 8. veljače 2024. godine donio i javno objavio presudu u kojoj je optužen bio ginekolog. Presuda je osuđujuća, isti je oglašen krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri godine, istodobno je navedenom optuženiku izrečena i sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti u trajanju od četiri godine", rekao je Davor Mitrović sa Županijskog suda u Osijeku.

Iz osječke bolnice ovako su reagirali na slučaj.

„KBC Osijek kao poslodavac sukladno pozitivnim propisima nije niti bio u mogućnosti primijeniti bilo kakvu proceduru prema imenovanom liječniku", poručili su iz ravnateljstva Kliničkog bolničkog centra u Osijeku.

Nakon ispovijesti pacijentice koja tvrdi da ju je silovao osječki ginekolog, Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata objavila je kako je odmah zaprimila više od 150 prijava pacijenata za smjenom liječnika Zlatka Topolovca. Osim toga, na društvenim je mrežama pokrenuta je inicijativa da se u jednom danu pošalje 1.000 mailova ključnim institucijama u zdravstvu sa zahtjevom za njegovom smjenom 

Pacijenti i udruge pozvali su Hrvatsku liječničku komoru, Ministarstvo zdravstva i KBC Osijek da hitno reagiraju te privremeno suspendiraju tog ginekologa dok se ne donese pravomoćna presuda. Nakon toga doista su i reagirali i Hrvatska liječnička komora i Ministarstvo zdravstva. I Komora i Ministarstvo zaključili su da (zasad) nemaju osnove da liječnika udalje s posla. 

„Hrvatska liječnička komora (HLK) ne može oduzeti licencu liječniku dok sud ne odredi mjeru opreza propisanu Zakonom o kaznenom postupku“, istaknula je Komora u svom priopćenju u četvrtak. 

Dodali su i ovo pojašnjenje: „HLK razumije ogorčenost javnosti vezano uz slučaj osječkog ginekologa, no smatra nužnim pojasniti da kada je protiv nekog liječnika pokrenut kazneni postupak jedini zakonski način trenutnog suspendiranja tog liječnika je mjera opreza tj. zabrane obavljanja neke poslovne aktivnosti, pa tako i liječničke djelatnosti. Mjera opreza propisana je člankom 98. stavkom 2. točkom 6. Zakona o kaznenom postupku. Tu mjeru opreza prije podizanja optužnice može odrediti državni odvjetnik, a u svakom trenutku nakon podizanja optužnice, a tijekom kaznenog postupka, tu mjeru može odrediti nadležni sud. Takva mjera stupa na snagu odmah i rezultira trenutnom zabranom tj. prestankom obavljanja liječničke djelatnosti. Kada sud odredi takvu mjeru, HLK odmah po saznanju privremeno suspendira licencu liječnika sukladno određenoj mjeri opreza, a poslodavac liječnika suspendira s radnog mjesta“. 

Ističu da je u ovom slučaju Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatske liječničke komore po službenoj dužnosti pokrenulo, u okviru svoje nadležnosti, postupak protiv osječkog liječnika, a odluku će, kažu, „Povjerenstvo donijeti nakon pravomoćno okončanog kaznenog postupka kojim se jedino može utvrditi počinjenje opisanog kaznenog djela.“ A postupci pred tijelima HLK-a traju određeno vrijeme i odvijaju se, kako pišu, u dva stupnja, na Časnom sudu i Visokom časnom sudu HLK-a. 

Uz osudu „neetičkog ponašanja liječnika“ Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) također ističe da „u slučajevima kada se vode kazneni postupci protiv nekog liječnika jedino sud i Državno odvjetništvo imaju zakonsku mogućnost donijeti mjeru koja odmah tj. dok sudski postupak traje, rezultira prestankom obavljanja liječničke djelatnosti.“ Osim toga, osječki ginekolog nije član HUBOL-a. 

Javno se oglasio i ministar zdravstva Vili Beroš koji je u petak rekao da je dao nalog pravnoj službi da počne raditi na izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti gdje će se definirati u određenom članku da ta pravomoćnost postane nepravomoćnost za određena kaznena djela.

„A silovanje je doista takvo da to zaslužuje. Odlučio sam ići putem izmjene zakona”, komentirao je Beroš. 

Na pitanje postoje li interni akti i kodeksi koji onemogućavaju ovakvu situaciju, odgovorio je da „ovom trenutku to ne postoji“. 

Međutim, Udruga za ženska prava Adela tvrdi suprotno. Iz Udruge tvrde da Hrvatska liječnička komora laže kad kaže da samo sud može udaljiti liječnika s posla - „i to je laž s predumišljajem“. 

„Prema Pravilniku o disciplinskom postupku HLK u članku 4, stavku 2 navodi se da je liječnik disciplinski odgovoran ako povrijedi odredbe Zakona o liječništvu, povrijedi Kodeks medicinske etike i deontologije HLK, obavlja nestručno liječničku profesiju, svojim ponašanjem prema pacijentu, drugom liječniku ili trećim osobama povrijedi ugled liječničke profesije te ne ispunjava Statutom ili drugim općim aktom određene članske obveze prema HLK“, naglašava Udruga.

Također navode da „članak 4. stavak 3 istog Pravilnika kaže da su teške povrede one 'koje s obzirom na okolnosti slučaja imaju teže značenje s obzirom na važnost, prirodu povrijeđenog dobra, visinu materijalne štete ili težinu druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena. Nadamo se da težinu povreda Pravilnika kod sumnje na to da je ginekolog tijekom pregleda silovao pacijenticu ne trebamo objašnjavati“. 

Ističu i da „članak 4. stavak 5 istog Pravilnika kaže da kaznena i prekršajna odgovornost liječnika ili disciplinska odgovornost u ustanovi u kojoj je liječnik zaposlen ne isključuje disciplinsku odgovornost liječnika pred HLK-om.“

U članku 13. stavak 1 Pravilnika o disciplinskom postupku HLK stoji da „ako je zbog povrede zbog koje se protiv liječnika vodi disciplinski postupak, pokrenut ili se vodi ujedno i kazneni ili prekršajni postupak, Sud HLK može zastati s postupkom do okončanja kaznenog odnosno prekršajnog postupka“. Iz toga proizlazi, zaključuju u Adeli, da Sud HLK može ali i ne mora zastati s postupkom. I na kraju poentiraju - „Naše pitanje jest - pokušava li se HLK samoukinuti ovim priopćenjem kojim su rekli da točno ničemu ne služe?“ 

Profesor radnog prava i socijalnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Viktor Gotovac nam je prokomentirao ovu bizarnu situaciju. 

„Netočna je interpretacija da se nije mogao otkazati ugovor o radu ginekologa osječkog KBC-a. I nije samo stvar (ne)slučajno netočne interpretacije, mnogoštošta iza toga leži. To da je sud odgovoran što se nije suspendiralo dotičnog ili da Državno odvjetništvo nije na neki način postupilo nije ništa drugo do 'alibi' scenarij. Notorno jest da se u radnom odnosu, izvanrednim ili redovitim otkazom, ugovor o radu može otkazati poslodavac zbog povrede obveze iz radnog odnosa. A za utvrđenje te povrede kazneni postupak ili njegovo (ne)pravomoćno utvrđenje nije presudno“, kaže Gotovac. 

Dodaje kako je KBC Osijek mogao i prije bilo kakvog kaznenog postupka otkazati ugovor o radu svom radniku koji krši procedure koje je uspostavio poslodavac, primjerice na način da se radnik sa pacijenticama, bez drugog osoblja, zaključava u ordinaciji. 

„Da se tako postupilo možda bi se i spriječilo počinjenje kaznenog dijela koje je, zasada samo nepravomoćno utvrđeno. Moglo se, i prije bilo kakve prijave Državnom odvjetništvu, pokrenuti postupak po spoznaji da se događa nešto što odudara od redovitog hodograma postupanja kod poslodavca. Nastavno, nakon što je došlo do prijave radnika poslodavac je, u svakom trenutku, mogao postupati u odnosu na konkretnog radnika. Taj je poslodavac mogao provesti vlastitu proceduru utvrđivanja činjenica te je mogao, u odnosu na obveze iz radnog odnosa, usporediti ponašanje konkretnog radnika. U tome su mu činjenice podnošenja prijave, podizanja optužnice, potom provođenje postupka, konačno i prvostupanjska odluka Suda mogle biti poticajne i korisne. I, da, u svakom od tih trenutaka mogao je sam utvrđivati činjenice ili konstatirati gubitak povjerenja u radnika“, objašnjava za Lupu profesor radnog prava i socijalnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu

Na kraju razgovora Viktor Gotovac zaključuje: „Naravno, ako liječnici štite jedni druge, ako liječnike tretiramo kao kastu brahmana, ako iz različitih razloga ne želimo naštetiti kolegi, ako manipuliramo zakonskim odredbama i njihovom smislenošću, uvijek će se naći razloga kako se na Liječničku komoru, Ministarstvo zdravstva, Državno odvjetništvo ili Sud može prebaciti odgovornost nepostupanja. I, naravno, nisu oni naivno nevini, no ni to ne umanjuje odgovornost ravnateljstva bolnice i upravnog vijeća koje ga nadzire, u osiguranju zakonom propisanih standarda zdravstvene zaštite.“