Ususret predizbornoj šutnji donosimo pregled svih tekstova u kojima smo "fact-checkirali" predsjedničke kandidatkinje i kandidate

Ususret predizbornoj šutnji donosimo pregled svih tema i izjava predsjedničkih kandidata koje smo provjerili uoči i tijekom kampanje. Gotovo dva mjeseca kandidati su obilazili ulice, trgove, radijske i televizijske studije ne bi li se približili glasačima pri čemu su nerijetko, svjesno ili ne, izgovarali različite neistine. 

Aktualni predsjednik Zoran Milanović u Petrijancu kod Varaždina 19. prosinca prisustvovao je svečanom obilježavanju 240. godišnjice osnutka tamošnje pučke škole. Tom je prilikom ustvrdio: „Plenković ne dopušta da Sabor donese odluke o drugim (vojnim) misijama, maltretira i Sabor i te ljude, obećava neko buduće glasanje kad te ljude valjda kupi, onim parama od Beroša“. No, hrvatski predsjednik i jedan od osmero predsjedničkih kandidata na izborima koji se održavaju sljedećeg tjedna, iznio je potpuno netočnu informaciju.

Aktualni predsjednik nerijetko je i sam predmet kritika pa ga je konkurent kojeg podupire vladajući HDZ, Dragan Primorac, tijekom kampanje spominjao u više navrata. Tako je tijekom sučeljavanja predsjedničkih kandidata Primorac netočno ustvrdio kako je za vrijeme mandata Zorana Milanovića na čelu Vlade u Hrvatsku ušlo više od 800.000 migranata. U istom tekstu provjerili smo i često ponavljanu tvrdnju, a koju je tom prilikom iznio i Primorac, kako „Hrvatska ima najdulju granicu među svim zemljama EU”, što jednostavno ne odgovara činjenicama.

Tijekom debate na HRT-u, Primorac je ponovio i tvrdnje kako je Milanović bio na devet ili deset službenih putovanja od kojih su četiri bila susreti s Miloradom Dodikom u Republici Srpskoj. No, to nije točno. Što se tiče službenih putovanja, Milanović je tijekom mandata bio na najmanje 46 službenih putovanja od Slovenije, Italije i SAD-a, do Australije. Nikada s Miloradom Dodikom u Republici Srpskoj.

O Primorčevoj tvrdnji o službenim putovanjima Zorana Milanovića pisali smo i u ovom tekstu, gdje smo provjerili svako Milanovićevo inozemno putovanje koristeći nezavisne medijske izvore, informacije Ministarstva vanjskih i europskih poslova ili službene podatke stranih država i dužnosnika, što detaljno možete vidjeti na ovoj poveznici.

Također, u sučeljavanju predsjedničkih kandidata na HRT-u, kandidatkinja stranke Možemo!, Ivana Kekin, ustvrdila je kako Europska unija treba izglasati politiku za pravednije i solidarnije rješenje migrantske krize. Međutim, u svibnju ove godine Europski parlament izglasao je, a Vijeće Europe usvojilo, niz novih pravila o migracijama i azilu koja su objavljena u službenom glasniku EU.

Predsjednički kandidat i saborski zastupnik Mosta, Miro Bulj, nerijetko koristi medijske istupe kako bi naglasio svoje uspjehe na čelu Sinja gdje, od ljeta 2021. godine, obnaša dužnost gradonačelnika. Na službenoj stranici predsjedničkog kandidata tako stoji kako „Sinj, maleni grad s velikim srcem, pod vodstvom gradonačelnika Mire Bulja iz Mosta, postiže izvanredne rezultate”. Provjerili smo što je sve netočno u isticanju Buljevih uspjeha. 

Tijekom intervjua na televiziji N1 nezavisni predsjednički kandidat Tomislav Jonjić dotaknuo se i „opasnosti od obnove Jugoslavije“, te rekao kako su postojali nagovještaji uspostavljanja zajedničkih diplomatsko-konzularnih predstavništva kao začetak obnove Jugoslavije. Provjerili smo koliko ima istine u toj njegovoj tvrdnji.

Nezavisnim kandidatom Tomislavom Jonjićem bavili smo se i nakon što smo na njegovoj stranici uočili napise prema kojima bi ovaj kandidat bio u potpunosti ignoriran u državnim medijima poput Hine i HRT-a. Analizom sadržaja navedenih medija ustvrdili smo da je njegova zastupljenost relativno skromna, ali se ne može reći kako je ignoriran i kako za državne medije ne postoji, kao što se tvrdi.

U pregledu kampanje Miroslava Bulja provjerili smo više tvrdnji kandidata Mosta koji je, između ostalog, obećavao da će kao predsjednik pokrenuti referendume o raznim temama poput migracija, poreza, rodne ideologije ... Međutim, predsjedničke ovlasti uopće ne predviđaju da bi predsjednik mogao pokretati referendume onako kako to Bulj misli. 

Nezavisnog kandidata Niku Tokića Kartela pratili smo na gostovanju u studiju Indexa gdje je na pitanje voditelja „Kako misli učiniti više za Hrvatsku od bivšeg predsjednika Franje Tuđmana” odgovorio kako je u toj izjavi izuzeo prvog predsjednika samostalne Hrvatske. Provjerili smo ovu njegovu tvrdnju i utvrdili kako nije govorio istinu.

U velikoj analizi o stavu predsjedničkih kandidata prema umirovljenicima koju je napravila novinarka Marijana Matković analizirali smo pak koliko kandidati razumiju problematiku najstarijeg dijela populacije. Provjeravajući stavove svih kandidata ispostavlja se kako izjave najčešće daju parcijalno i bez uvida u širi kontekst, dok u najgorim slučajevima ne razumiju neke osnove funkcioniranja mirovinskog sustava.

Ivana Kekin našla se na udaru lažnih vijesti koje je provjerio naš novinar Ladislav Tomičić. Naime, na društvenim se mrežama pojavila informacija kako je njena kampanja najveće donacije dobila iz Srbije, što ne odgovara istini.

Osim Kekin, na kritike je nailazio i kandidat HDZ-a Dragan Primorac. Međutim, za razliku od kandidatkinje Možemo!, ispostavilo se da se njegova kampanja našla u problemima s razlogom. Naime, zamjenik gradonačelnika Splita, Bojan Ivošević, dokumentiranim dokazima je razotkrio Primorčevo sudjelovanje u otkupu stana u Splitu. Premda je slučaj otišao u zastaru, informacije zamjenika gradonačelnika Splita demantiraju Primorčeve tvrdnje koje je izrekao u intervjuu za televiziju N1, a što smo obradili u ovom tekstu.

Primorac je na istoj televiziji gostovao i kasnije kada je ponovo iznio niz netočnih tvrdnji koje je analizirao naš novinar Zdenko Duka. Između ostaloga, tada je naveo i kako je bio prva osoba u političkom životu Hrvatske koja je dala ostavku iako su to, iz različitih razloga, činili brojni političari prije njega.

Provjerili smo i jednu tvrdnju Branke Lozo, predsjedničke kandidatkinje stranke Dom i nacionalno okupljanje, tijekom predstavljanja svog programa medijima u Fažani, mjestu pored Pule, 11. prosinca ove godine, govorila je o obližnjem nacionalnom parku Brijuni te glumcu i redatelju Radi Šerbedžiji koji je te otoke navodno “okupirao”, a to mu je omogućila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Kandidatkinje Marija Selak Raspudić i Ivana Kekin dva puta su se našle u panel raspravama. Prvi puta u Splitu na strukovnoj konferenciji Hrvatske udruge za odnose s javnošću „KOMferencija”. Tada je Kekin izjavila kako bi sazvala izvanrednu sjednicu Sabora ne bi li zaustavila privatizaciju zdravstva na što je Selak Raspudić ustvrdila da predsjednik za to nema ovlasti, što nije točno. 

Obje kandidatkinje sudjelovale su i na debati koju je na Fakultetu političkih znanosti organizirao Gong. Sučeljavanje je pokrilo brojna pitanja koja se vezuju uz moderne tehnologije koje smo popratili u ovom tekstu.

Provjerili smo i sljedeću tvrdnju. Naime, predsjednički kandidat Tomislav Jonjić na svom Facebook profilu objavio je da je „omladinac Zoran Milanović“ sudjelovao o osnivanju „Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI)“, političke organizacije koja je osnovana 1989. godine, a zalagala se za očuvanje Jugoslavije. Njegova tvrdnja potom je objavljena i na nekolicini internetskih portala, dakako, uz fotografiju aktualnog predsjednika.