L
upa

Dragan Primorac u intervju na N1 televiziji iznio je cijeli niz netočnih tvrdnji

Piše: Zdenko Duka
Politika i društvo
09.10.2024.
Foto: Snimka zaslona/N1

Nezavisni kandidat na predstojećim izborima za hrvatskog predsjednika, Dragan Primorac, koji u svom izbornom putu ima podršku HDZ-a, gostovao je u nedjelju na N1 televiziji u emisiji „Točka na tjedan“ novinarke Nataše Božić Šarić. Dio ovog gostovanja Primorac je iskoristio kako bi osporio da je „drveni lutak na uzicama Andreja Plenkovića“. Takvu etiketu „prišio“ mu je nešto ranije aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Dogodilo se to dok je predsjednik Milanović obrazlagao zašto odbija Vladi dati suglasnost da hrvatski vojnici odu u Njemačku u NATO-ovu misiju koja bi trebala pomagati ukrajinskoj vojsci. Među ostalim, rekao je da ga „naše lekcije iz novije i manje nove hrvatske povijesti čvrsto drže u uvjerenju da ovdje mora reći ‘ne može‘“. 

„Svejedno je gdje su hrvatski časnici. Međutim, ta misija će se odvijati na teritoriju Ukrajine … Plenkovićevog drvenog lutka molim da ne upada u riječ kad stariji razgovaraju. On (Plenković, o.a.) je dobio slom živaca jer mu Zelenski dolazi u Dubrovnik za par dana. Mogao je uputiti prijedlog za dva tjedna pa se ne bi našao u neugodnoj poziciji, da će ispasti papak, ali to nije bila moja namjera. To je opasna situacija, na Bliskom istoku je kaos. Izrael je prvi put zaista napadnut. Danas je situacija drugačija. Sve mi to gledamo. Imam prijatelje u Izraelu, u arapskom svijetu nemam, ali ne podržavam politiku Izraela. Nisam Netanyahuov diler kao neki drveni lutci“, poručio je Milanović novinarima nakon obilježavanja 45. obljetnice djelovanja i podrške Saveza društava multiple skleroze Hrvatske uoči Nacionalnog dana multiple skleroze.

Tom je prigodom dodao kako premijer neprestano „ljudima crta metu na glavi“, referirajući se na izjavu premijera Plenkovića da ne zna „koji deal Milanović ima s Putinom“.

„Otkad su ga napali ispred Vlade, konstantno traži neprijatelje. To je danas u Europi ovog vremena vrlo opasna izjava. Taj sociopat to radi cijelo vrijeme. A sada to ponavlja i njegov Pinokio“, zaključio je Milanović.

Očito je da je, kad je govorio o Pinokiju i o drvenom lutku Andreja Plenkovića i Benjanina Netanyahua, Milanović neskriveno aludirao na Dragana Primorca. Stoga je i prvo pitanje koje mu je prilikom gostovanja na N1 televiziji uputila novinarka Nataša Božić Šarić bilo upravo kako odgovara na tezu da nije neovisan, nego da je drveni lutak na uzicama Andreja Plenkovića.

Bivši HDZ-ov ministar u devetoj i desetoj Vladi RH, premijera Ive Sanadera, na to je pitanje odgovorio da je on 15 godina izvan politike, da živi na tri kontinenta. Svaki glas za Zorana Milanovića je po njemu glas „za onu Hrvatsku koja je iza nas“. Kazao je da njega podržavaju i HSU, HSLS i HNS. Na pitanje bi li išao u kandidaturu da mu HDZ nije dao potporu, Primorac je odgovorio: „Vi dobro znate, ja kad sam krenuo u kandidaturu, nekoliko dana nakon toga je HDZ meni dao potporu i ja na tome zahvaljujem“.

No, tvrdnja da je Dragan Primorac svoju predsjedničku kandidaturu objavio nekoliko dana prije negoli ga je podržao HDZ u potpunosti je netočna. Naime, svoju kandidaturu za predsjednika RH Primorac je objavio 31. srpnja ove godine. Javnosti je to obznanio četverominutnim videom na YouTubeu koji je postavio na svoju službenu internetsku stranicu namijenjenu predsjedničkoj kampanji, ali i na svoju Facebook stranicu, nakon što su mediji tjednima uoči toga upravo Primorca apostrofirali kao kandidata HDZ-a na predsjedničkim izborima (primjerice ovdje, ovdje ili ovdje).

Kandidatura je, dakle, objavljena nešto prije podneva 31. srpnja, a da bi HDZ mogao stati uz Primorca već dan ranije, 30. srpnja, dao je naslutiti i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

„Sazvali smo Predsjedništvo i ostala tijela stranke. Sutra ćemo donijeti odluku o predsjedničkom kandidatu, odnosno, potpori kandidatu“, rekao je Plenković i naglasio kako je riječ o kandidatu koji će čvrsto usidriti Hrvatsku u zapadni krug, u Europsku uniju, i “vratiti civilizirani kulturni dijalog na hrvatsku političku scenu”. 

Tek koji sat poslije objave Dragana Primorca, Andrej Plenković je nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a potvrdio da će Primorac dobiti stranačku potporu HDZ-a u predsjedničkoj utrci. 

„Dragan Primorac bit će predsjednik Hrvatske koji će uvesti normalnost u kulturni i civilizirani dijalog u političkom i javnom diskursu. On je potpuna suprotnost današnjem kršitelju Ustava, koji je unio nered, divljaštvo, uvrede i najgori diskurs koji smo vidjeli u Hrvatskoj“, poručio je Plenković obznanjujući podršku Primorcu. 

Dakle, od trenutka kada je Primorac objavio svoju kandidaturu do službene podrške HDZ-a nije prošlo nekoliko dana, kako tvrdi Primorac, nego svega nekoliko sati. Već u 17:11 tog dana na portalu N1 objavljen je tekst kako je sjednica Predsjedništva HDZ-a završena, skupa s Plenkovićevom izjavom. Da nije prošlo nekoliko dana, uostalom, svjedoči i objava na službenoj internetskoj stranici HDZ-a u kojoj se tvrdi da će Primorac na izborima pobijediti Milanovića. U tom priopćenju se uzgred u HDZ-u obračunavaju s Andrijom Hebrangom koji je 31. srpnja, čim je objavljena odluka stranke, istupio iz HDZ-a nezadovoljan stranačkim odabirom da se podrži Primorca. 

Danima prije službene objave mediji su objavili i informaciju kako je HDZ provodio i interne ankete, nedostupne široj javnosti. Kako je pisao Jutarnji list još 17. srpnja, puna dva tjedna prije objave Primorčeve kandidature, interna stranačka anketa pokazala je da bi upravo Primorac bio najbolji kandidat. Uz njega, ankete su tako pokazale, odlično je stajao i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. Jutarnji je tada naveo i da se čini kako je šef HDZ-a i premijer Plenković ipak skloniji nestranačkom kandidatu, a i pitanje je li bi se Anušić uopće upustio u tu avanturu sada kad ima izvršnu poziciju potpredsjednika stranke i Vlade i ministra obrane.

„Sve do prije nekoliko dana kao najizgledniji se kandidat spominjao književnik i predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, ali on je, kažu nam izvori, odustao od te mogućnosti, a ni te interne ankete nisu mu baš bile sklone“, pisao je Jutarnji list

HDZ je testirao nekoliko kandidata. Osim Primorca i Anušića, koji su prošli najbolje, ispitivalo se i što anketirani misle o Davoru Ivi Stieru, Olegu Butkoviću i Miri Gavranu, a rezultati su, barem tako kažu u HDZ-u, pokazali da Primorac najbolje prolazi, pa čak i u širem biračkom tijelu od HDZ-ova.

Inače, nigdje se nije navodilo da je anketa pokazala kako bi Dragan Primorac ili pak oni koji su u anketi bili slabiji od njega - pobijedili Zorana Milanovića. Nego samo to da je Primorac najbolji kandidat od anketiranih. Ipak, Primorac je u intervjuu Nataši Božić Šarić, naveo da je anketa pokazala kako on pobjeđuje na izborima

„Kad je HDZ odlučio da će mi dati potporu znate zbog čega je on to napravio? Zbog toga što su svi rezultati tadašnjih anketa pokazali da ja dobivam predsjedničke izbore. To je početak i kraj svega“, konstatirao je Primorac.

U gostovanju na N1 televiziji Primorac se dotaknuo i vremena u kojem je bio ministar u HDZ-ovoj vladi.

„Kad je tadašnji premijer 2009. krenuo rezati proračun, ja sam rekao: 'Ti to napraviš, ja odlazim'. Kao prva osoba u političkom životu u RH dao sam ostavku. Odrekao se mjesta u Saboru, svih beneficija, plaće prvih i drugih šest mjeseci i vratio se u Ameriku“, ustvrdio je Primorac.

On je te 2009. godine bio ministar znanosti, obrazovanja i športa u vladi Ive Sanadera. Kada je Sanader 1. srpnja 2009. godine dao ostavku na mjesto premijera, koji sat kasnije ostavku je dao i Dragan Primorac. Bio mu je to drugi mandat u Sanaderovoj vladi. Pritom je rekao: „Došao sam na poziv Ive Sanadera i s njim odlazim“. Dakle, Primorac nije dao ostavku dok je Ivo Sanader bio premijer, nego tek kada je ostavku dao Sanader.

Potkraj te 2009. godine Primorac se prvi put kandidirao za predsjednika Republike. Zbog toga je izbačen iz HDZ-a jer je bilo odlučeno da će HDZ-ov kandidat biti Andrija Hebrang. Primorac je na koncu po rezultatu bio šesti - dobio je 5,93 posto glasova. 

A je li Primorac prva osoba u političkom životu u Hrvatskoj koja je dala ostavku? Naravno da nije. Takvi slučajevi su brojni. Na primjer, još 1995. godine ostavku u vladi Nikice Valentića podnio je tadašnji ministar pravosuđa Ivica Crnić. Ostavku je 2001. godine u vladi Ivice Račana potpisala i ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina radi smrti 23 pacijenta prilikom dijalize zbog tvorničke greške proizvođača. Ostavku je dao 2003. godine i tadašnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, nakon što je u alkoholiziranom stanju bježao policiji u Range roveru. Na koncu, ostavku je 2007. godine podnio i Primorčev kolega iz vlade, ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Agencije za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije ne može se smatrati odgovornima za njih.