Pod Lupom #26 – tjedni pregled
U ovotjednom pregledu tema kojima smo se bavili u tjednu iza nas, ne izostaju domaći političari. Kao prvog možemo izdvojiti ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji se novinarima požalio da je njegova izjava izvučena iz konteksta nakon što su ga novinari upitali zašto je prošle godine izjavio da se u Bugojnu zatire hrvatski identitet. „Baš da bih tako expressis verbis nešto rekao...”, čudio se Grlić Radman pred kamerama prošlog tjedna u Bugojnu. Provjerili smo, dakle, što je točno govorio, a o tome da li je izvučen iz konteksta ili ne, doznajte na ovoj poveznici.
Drama koja se na „malim ekranima“ odvija u domu obitelji maloljetnog britanskog ubojice plijeni pažnju gledateljstva širom svijeta zbog čega se o Netflixovoj seriji „Adolescence“ sve više priča. Popularnost ove mini serije prelila se i na društvene mreže gdje su je određeni krugovi iskoristili za širenje narativa o tome kako se radi o „anti-bjelačkoj propagandi”. Koliko u tome ima istine otkrivamo u ovom tekstu.
Nakon prvog kruga predsjedničkih izbora zastupnik Mosta, Nikola Grmoja, efektno je poentirao da je u kampanju njihovog kandidata Mire Bulja utrošeno novaca koliko i na polovnu škodu zbog čega je bio iznimno zadovoljan brojem glasova koje je Bulj osvojio, unatoč tako skromnom „ulaganju“. Tada smo provjerili nekoliko tvrdnji u kratkoj Gromjinoj izjavi, a za sve smo utvrdili da su netočne, osim tvrdnje o iznosu utrošenog u Buljevu kampanju. Nju smo ocijenili potencijalno točnom. No, u međuvremenu je Državno izborno povjerenstvo objavilo Izvješće o provedenom nadzoru financiranja izborne promidžbe pa nam nije bilo teško provjeriti i tu Grmojinu tvrdnju.
Na društvenoj mreži X pojavila se intrigantna tvrdnja prema kojoj je britanski sudac pustio „bandu Somalijaca“, koja je na ulici napala ženu, jer je ustvrdio da „zbog religije nisu navikli piti alkohol”. Istinitost ovog nesvakidašnjeg obrazloženja presude provjerili smo u tekstu koji možete pronaći na ovoj poveznici.
Već godinama u Hrvatskoj svjedočimo „vishingu“, obliku prijevare koja se odvija telefonskim putem. Na nove slučajeve upozorili su iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nakon što su zabilježili više slučajeva u kojima se prevaranti predstavljaju kao djelatnici HZZO-a nudeći korisnicima različite usluge ili proizvode o čemu više možete saznati ovdje.
