Nikola Grmoja je iz sinjskog stožera Mire Bulja iznio niz zavaravajućih tvrdnji
Neposredno nakon što su u nedjelju zatvorena biračka mjesta, u javljanju uživo iz stožera predsjedničkog kandidata Mosta, Mire Bulja, ponovo su se mogle čuti netočne informacije o uspjesima sinjskog gradonačelnika, ali i jedna točna tvrdnja. Naime, reporteri RTL televizije pratili su neslužbene rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora iz stožera Mire Bulja u Sinju odakle su se u 19:16 sati uživo uključili u program (arhivirano ovdje, dostupno ovdje). Komentar na aktualno stanje zatražili su od saborskog zastupnika i potpredsjednika Mosta Nikole Grmoje.
„Mi smo u kampanju uložili šest tisuća eura, to je polovna škoda. Dakle, Mirov glas je najjeftiniji, ovi svi ostali kandidati su po stotine tisuća eura potrošili tako da ... Mi smo na Mira ponosni, ima rezultate u Sinju. Sinj ima rast zaposlenosti od 20 posto, najveći rast obrtnika u Dalmaciji, po prvi put pozitivan prirodni prirast i ovaj sinjski recept je recept za Hrvatsku i željeli smo ga predstaviti Hrvatskoj”, poručio je Grmoja iz Sinja.
Pregledom stranica Državnog izbornog povjerenstva kojemu je osmero kandidata predalo financijska izvješća o primljenim donacijama i troškovima izborne promidžbe (dostupno ovdje), zaključno s 21. prosincem, ispada kako je uistinu točno da je izborni stožer Mire Bulja potrošio uvjerljivo najmanje sredstava na promociju. Tek 6.169,20 eura, pa se Grmojima izjava može smatrati načelno ispravnom, ukoliko u finišu kampanje od 22. do 27. prosinca uistinu nisu utrošena dodatna sredstva.
Parlamentarac Mosta pak pretjeruje kada govori kako su „svi ostali kandidati potrošili stotine tisuća eura”. Naime, preko stotinu tisuća eura potrošilo je samo četvero kandidata - Dragan Primorac (774.440,15 eura), Zoran Milanović (166.956,48 eura), Ivana Kekin (109.415,17 eura) te Marija Selak Raspudić (103.958,57 eura). Posve ispravno bi bilo reći kako je stotine tisuća eura, u stvari, potrošio samo kandidat HDZ-a, Dragan Primorac.
Grmoja je potom ponovio niz tvrdnji koje je Miro Bulj i njegov stožer govorio tijekom, ali i prije službenog početka kampanje, a o kojima smo već pisali.
Ranije je Grmoja bio općenit pa je tvrdio kako se u Sinju bilježi rast zaposlenosti (taj se rast pokazao posve prosječnim za hrvatske okvire), dok je u javljanju za RTL bio precizniji navodeći „rast zaposlenosti od 20 posto”.
Nije posve jasno o kojem razdoblju Grmoja govori pa ćemo pogledati službene podatke Državnog zavoda za statistiku za cijelo razdoblje mandata Mire Bulja (dostupno ovdje). U odjeljku „Gradovi i općine u statistici”, tablica 4 nalaze se podaci o broju zaposlenih na dan 31. ožujka 2023. godine.
Sudeći po ovim podacima, broj zaposlenih u Sinju 2022. godine povećao se za 4,61 posto u odnosu na 2021. godinu, kada je Miro Bulj dobio lokalne izbore i došao na položaj gradonačelnika. Godinu kasnije (2023.) broj zaposlenih, u odnosu na prvu godinu mandata, povećao se za 6,69 posto.
Prema dostupnim podacima, u vrijeme trajanja mandata Miroslava Bulja (od 2021. do 2023. godine) zaposlenost u Sinju se povećala za 11,60 posto. Dakle, ne za godinu dana, nego za cijeli mandat, tako da Grmojina tvrdnja u svakom slučaju nije ni izbliza točna.
Potpredsjednik Mosta ponovio je i posve netočnu tvrdnju kako Sinj ima najveći rast obrtnika u Dalmaciji dok je, zapravo, tek sedmi. Ukoliko pak pogledamo broj novoregistriranih obrta na tisuću stanovnika, Sinj je na dalekom 39. mjestu u splitsko-dalmatinskoj županiji .
Prije no što je „ovaj sinjski recept” prepisao čitavoj Hrvatskoj, Grmoja je ponovio još jednu neistinu prema kojoj je u Sinju „po prvi put (zabilježen) pozitivan prirodni prirast” o čemu smo također pisali u spomenutom tekstu.
Pregledom podataka Državnog zavoda za statistiku, Sinj je uistinu 2023. godine bio peti hrvatski grad po visini prirasta stanovništva. Tada je zabilježeno sedam živorođenih više nego umrlih. Međutim, samo godinu ranije, 2022. godine, u Sinju je prirodni prirast bio negativan (-26). Isto vrijedi i za prvu godinu Buljevog mandata, kada je 2021. godine grad zabilježio 19 umrlih više nego živorođenih. Valja napomenuti kako u posljednje četiri godine samo Solin, Dugo Selo i Metković bilježe kontinuirani prirodni prirast dok je to kod Sinja iznimka. Uostalom, prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, Sinj je u posljednjih deset godina pozitivni prirodni prirast imao i 2015. godine kada je umrlih bilo 15 manje nego novorođenih, stoga je netočno kako je „po prvi put“ Sinj zabilježio pozitivan prirodni prirast.
