Što smo provjerili u veljači?

U mjesečnom pregledu predstavljamo tekstove koje smo na našem portalu za činjeničnu provjeru objavili tijekom veljače ove godine. Mjesec je započeo viralnom viješću kako je službeno potvrđena kandidatura srbijanskih studenata za Nobelovu nagradu za mir. Osim običnih građana na društvenim mrežama, vijest su objavili i brojni mediji. No, je li kandidatura potvrđena i kakva su pravila „igre“ u putu do Nobelove nagrade provjerili smo u ovom tekstu.

Uz proteste u Srbiji imali smo još jednu provjeru. Naime, netko se na društvenoj mreži X dosjetio napraviti lažni profil aktivistkinje Aide Ćorović na kojem se, predstavljajući se kao ona, javno hvali da je u Novom Sadu „pocepala zastavu Republike Srbije”. Kako i zašto saznajte ovdje.

U naš se medijski prostor uvukao i navodni međunarodni obračun između meksičke predsjednice Claudie Sheinbaum Pardo i njenog kolege iz SAD-a Donalda Trumpa. Navodni oštri odgovor meksičke predsjednice podijelile su tisuće ljudi na društvenim mrežama. Postoji li uopće takav odgovor provjerili smo na ovom mjestu.

U Hrvatskom saboru se poteglo pitanje o tome da li Hrvatska ima najvišu inflaciju u Europskoj uniji za što je vladu okrivila zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović. Tome se pak usprotivio državni tajnik Ivo Milatić, a tko je u toj raspravi bio pravu utvrdili smo u ovom članku.

Napetost ne vlada samo u Hrvatskom saboru već se može osjetiti i u Ujedinjenim narodima. Obzirom da se raspravljalo o Ukrajini, kao i činjenici da su dva različita tijela UN-a donijela različite rezolucije, ovdje smo istražili koja ima veću težinu i zbog čega.

Iz medija smo izdvojili tvrdnje objavljene u Večernjem listu prema kojima je USAID direktno uplaćivao novce medijskim kućama poput Politico i BBC. Što se krije iza „najvećeg medijskog skandala u povijesti” pročitajte na ovom linku.

Gradonačelnik Dubrovnika, Mate Franković, oglasio se povodom završetka međunarodne arbitraže u slučaju brda Srđ u kojem je dao naslutiti kako se oduvijek borio protiv apartmanizacije poznatog brda iznad Grada. Naš novinar Igor Lasić provjerio je arhive i utvrdio kakve je stavove po ovom pitanju kroz godine imao dubrovački gradonačelnik.

U podijeljenom društvu i najmanji je povod dovoljan da krenu prijetnje smrću. Pjevačica benda Elemental, Mirela Priselac Remi, osjetila je tako gnjev neistomišljenika nakon što se internetom proširio montirani video u kojem pjeva pjesmu „Veseli se srpski rode”. Kako je do toga došlo provjerite u ovom tekstu.

Zabrinjavajuća vijest da aktualna zagrebačka vlast troši ogromne novce poreznih obveznika na hotele za pčele i gliste izazvala je dosta gnjeva među korisnicima društvenih mreža. Informacije o kakvim hotelima i optužbama je riječ donosimo ovdje.

Član HDZ-a i bivši saborski zastupnik Stevo Culej na Facebooku je podijelio vijest da „Venecijanska komisijia” članicama EU sugerira kako države članice nisu dužne imati zasebne parlamentarne zastupnike nacionalnih manjina. Ima li u tome istine otkrijte ovdje.

Još jedan bivši saborski zastupnik te umirovljeni general našao se u jednom od naših tekstova. Naime, Željko Sačić na svom je Facebook profilu objavio post u kojem tvrdi da je novi američki predsjednik donio „Trumpov zakon“ koji, između ostalog, propisuje da postoje samo muški i ženski spol kao. Zašto Sačićeve tvrdnje nisu točne, pogledajte u ovom tekstu.

Na udaru dezinformacija s društvenih mreža našli su se i nezavisni mediji. Naime, dosta pažnje podigla je tvrdnja koja se pojavila na Facebooku, a prema kojoj je jedan od zaključaka godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma to da su nezavisni mediji jedna od najvećih prijetnji svjetskog poretka. Kako je do toga došlo provjerili smo ovdje.

Na jednom rubnom portalu naišli smo na tvrdnje da su požari u Kaliforniji izazvani kombinacijom lasera, mikrovalova ili čestica koje uništavaju ciljeve na daljinu. Je li to točno analizirali smo u ovom članku. 

Bivši suradnik Milana Bandića, Vinko Kojundžić, predsjednik stranke BM365 Idemo delat!, još jednom se našao na našim stranicama. „Pričaju vam LAŽI!”, tvrdi Kojundžić osvrćući se na restrikcije parkiranja u centru Zagreba dok sugerira kako je London blagonakloniji prema vozačima automobila. Koliko u tome ima istine pročitajte u tekstu Dore Pavković.

Strahove zaljubljenika u automobile dodatno je potaknula i jedna objava na Facebooku koja tvrdi kako inovativna gradska četvrt u nizozemskom Utrechtu zabranjuje privatno vlasništvo automobila. Što uistinu predviđa plan izgradnje četvrti Merwede, te trebaju li se za svoja vozila bojati njeni stanovnici, saznajte na ovoj poveznici.

Više korisnika Facebooka, dijelilo je objave u kojima se tvrdilo da je Europski sud za ljudska prava donio odluku kako je osuđeni ratni zločinac Tomislav Merčep nevin te se više „ne moraju sramiti da su bili i ostali ponosni merčepovci”. O kakvoj odluci i kakvom je Merčepu riječ saznat ćete u tekstu Ladislava Tomičića.

Na istom mediju pojavila se i informacija kako je nekadašnji ministar unutrašnjih poslova FNRJ, Aleksandar Ranković, javno izjavio da je režim pobio preko pola milijuna narodnih neprijatelja i utamničio njih više od 3,7 milijuna u periodu od 1945. do 1951. godine. Izjava je navodno objavljena u beogradskoj Borbi pa smo provjerili ima li traga istini u ovoj informaciji.

Na udaru se našao i premijer Andrej Plenković o kojem se na Tik-Toku govori da na Cresu ima skupu vilu u kojoj uživa u raskoši. Navodno se s nekim u njoj i sastaje, a o čemu se ovdje radi provjerili smo u tekstu na ovoj poveznici.

Provjerili smo i što znači poruka koja se masovno širila popularnim kanalom za komunikaciju WhatsApp. Navodno je riječ o ozbiljnom virusu „o kojem je govorio i radio”. Kako se zaštitit i o čemu je uistinu riječ pročitajte ovdje.

Na društvenim mrežama pojavila se i informacija da je u prvoj postavi FK Partizana 1946. godine igralo deset Hrvata i jedan Makedonac. Koja je svrha ovakve tvrdnje i tko koga grubo „faulira“ pogledajte u tekstu Ladislava Tomičića.

Tijekom prošlog mjeseca obradili smo i nekoliko tema. Vedrana Simičević piše o HPV-u i važnom cjepivu koje smanjuje rizik od raka vrata maternice, dok smo u pregledu istraživanja o deepfake tehnologiji otkrili kako ova tehnologija najviše pogađa žene. Dora Pavković pak donosi informacije o velikoj analizi tweetova na mreži X te otkriva tko se koristi dezinformacijama za politički probitak, a u razgovoru sa stručnjakom za umjetnu inteligenciju Michaelom Poundom doznajemo pak kakve bi posljedice mogao imati razvoj jeftinih jezičnih modela poput kineskog DeepSeeka.