Što je i kako djeluje cjepivo protiv HPV-a koje drastično smanjuje rizik od raka vrata maternice?
Roditelji osnovnoškolaca koji ove sezone pohađaju peti razred po prvi su se put suočili s pitanjem trebaju li se njihova djeca cijepiti protiv HPV infekcije, što je mogućnost na koju se u Hrvatskoj posljednjih desetak godina besplatno pozivaju učenici i učenice od petog do osmog razreda osnovne škole.
S obzirom da se radi o neobaveznom programu cijepljena, rasprave se ne vode samo u roditeljskim Viber i WhatsApp grupama već i primjerice na Redditu, gdje se sporadično i dalje „šera“ jedan od starih tekstova kontroverzne hrvatske protivnice cijepljenja, liječnice Lidije Gajski koja tvrdi da je cjepivo nepotrebno i štetno, a sama HPV infekcija ne predstavlja posebnu opasnost.
No, javno-zdravstvene statistike i rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju da su takve tvrdnje daleko od istine. Štoviše, radi se o sigurnom cjepivu koje zdravstvena struka, na temelju mnogobrojnih istraživanja, konsenzusno smatra zaslužnim za smanjenje broja oboljelih od nekoliko vrsta karcinoma.
HPV, odnosno humani papiloma virus naziv je za grupu od dvjestotinjak tipova virusa koji izazivaju jednu od najčešćih spolno prenosivih infekcija. Gotovo cijelo spolno aktivno stanovništvo u jednom će se trenutku zaraziti nekim tipom HPV-a, a kondomi pri tome pružaju samo djelomičnu zaštitu jer se virus prenosi i preko zaražene kože i sluznice. U velikom broju slučajeva infekcija neće izazvati simptome, no četrdesetak tipova HPV-a uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije poput genitalnih bradavica, a dugotrajna infekcija s jednim od 12 najrizičnijih tipova virusa može izazvati karcinome maternice, stidnice, rodnice, penisa i ždrijela.
Analize pokazuju da HPV uzrokuje oko 4,5 posto od ukupnog broja karcinoma na svjetskoj razini, pri čemu je krivac za praktički sve slučajeve karcinoma vrata maternice, te za 90 posto karcinoma analnog područja. Procjenjuje se da je HPV godišnje odgovoran za oko 960.000 slučajeva karcinoma u svijetu.
U Hrvatskoj je rak vrata maternice treći najčešći rak kod žena u dobi od 30 do 49 godina. Prema podacima Registra za rak, posljednjih deset godina u Hrvatskoj se bilježi 320 slučajeva raka vrata maternice godišnje, uz oko 120 povezanih smrtnih slučajeva. On je još uvijek četvrta najčešća vrsta raka kod žena u svijetu. U Europi je, primjerice, u 2018. godini od raka vrata maternice umrlo 26.000 žena, od čega oko 16.000 na području Srednje i Istočne Europe.
Da je HPV uzročnik karcinoma maternice prvi je, još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, pretpostavio njemački znanstvenik Harald zur Hausen. On je 1983. godine uspio dokazati da određeni tipovi virusa uistinu uzrokuju ovaj tip karcinoma, a za svoje je otkriće kasnije nagrađen Nobelovom nagradom za medicinu. Njegovi su rezultati otvorili mogućnost za razvoj cjepiva. Inspiriran Hausenovim radom, australski imunolog Ian Frazer je, uz kineskog virologa Jiana Zhoua, započeo raditi na razvoju potencijalnog cjepiva protiv HPV-a, te su početkom devedesetih patentirali dizajn čestica nalik HPV virusu koje su bile sposobne izazvati imunološku reakciju organizma. Više znanstvenih grupa pridružilo se utrci u razvoju cjepiva, pa su tako svoj patent godinu dana kasnije prijavili i američki znanstvenici Douglas Lowy i John Schiller.
Koristeći ove spoznaje i patente, američke kompanije Merck i Glaxo Smith Klein na tržištu su početkom milenija predstavile svaka svoju varijantu cjepiva. Uspješnijim se, međutim, pokazalo Merckovo cjepivo Gardasil koje je ova kompanija do 2014. godine dodatno razvila da štiti od devet najrizičnijih tipova HPV virusa (tipovi 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58). Ovo cjepivo, poznato kao Gardasil 9, danas se koristi u većini država koje provode cijepljene protiv HPV-a, između ostalog i u Hrvatskoj.
Po podacima iz 2019. godine, nacionalne programe cijepljenja protiv HPV-a provodi 124 zemalja svijeta. U opisu cjepiva na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) stoji da je Gardasil 9 incidiran za aktivnu imunizaciju osoba od devete godine starosti, a daje se u dvije doze, pri čemu drugu dozu treba primijeniti između pet i 13 mjeseci nakon prve doze. Europska agencija za lijekove ostavlja mogućnost i primjene cjepiva u tri doze.
Iako se u Hrvatskoj mogu cijepiti osobe do 25 godine, osnovna ideja zbog koje se na cijepljenje pozivaju osnovnoškolska djeca, jeste da se cjepivo primijeni prije nego osoba dobije mogućnost da se zarazi, odnosno prije nego što postane seksualno aktivna. Cjepivo, naime, nema funkciju jednom kad je organizam već zaražen HPV virusom.
A kako cjepivo funkcionira?
Svi HPV virusi imaju ovojnicu koja se sastoji od tzv. L1 proteina. Cjepivo je stoga osmišljeno da sadrži specijalno dizajnirane L1 proteine koji su proizvedeni metodom rekombinantne DNA (jednom od metoda genetičkog inžinjeringa), te spojeni u strukturu, odnosno česticu koja nalikuje pravom virusu. Ovako dizajnirani „lažni“ virus nema mogućnost izazivanja infekcije, no naš organizam ga svejedno prepoznaje kao patogen protiv kojeg razvija imunološki odgovor, odnosno protutijela. Upravo zbog toga tijelo ima već unaprijed razvijenu obranu jednom kad dođemo u doticaj s pravim HPV virusom. Tako je Gardasil 9 dizajniran da na ovaj način, kako smo već napomenuli, štiti od devet najrizičnijih tipova HPV virusa.
Osim više kliničkih studija na temelju kojih je cjepivo odobreno za primjenu u Europskoj uniji, Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zemljama, te brojnih preglednih studija koje su nakon više godina primjene cjepiva analizirale dostupna istraživanja o njegovoj sigurnosti (poput ove, ove ili ove) navode da je Gardasil 9 siguran za korištenje, uz manju mogućnost nuspojava kao što su mučnina, vrućica, glavobolja, bol u trbuhu i kožne reakcije na mjestu cijepljenja.
Brojne studije pokazuju i da je cjepivo od početka primjene do danas uspjelo smanjiti broj slučajeva karcinoma. Jedno od najvećih istraživanja u kojima su znanstvenici analizirali vezu između cijepljenja i rizika razvoja karcinoma obuhvatilo je 1,6 milijuna tinejdžerica i žena u Švedskoj koje su praćene putem zdravstvenog registra u periodu od 2006. do 2017. godine. Tijekom analiziranog perioda, među osobama koje su primile Gardasil cjepivo (u ovom slučaju raniju verziju razvijenu za četiri tipa virusa), 19 njih je dobilo karcinom vrata maternice. U grupi osoba koje nisu primile cjepivo, isti karcinom razvilo je 539 osoba. Drugim riječima, kod cijepljenih žena je incidencija bila 47 slučajeva na 100.000 osoba, a kod necijepljenih 94 slučajeva na 100.000 osoba. Radi se, zaključili su znanstvenici, o značajnom smanjenju broja slučajeva uslijed cijepljenja.
Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj se broj cijepljene djece i mladih višestruko povećao od 2016. godine. Tada je prvu dozu primilo 5.282 djece i mladih, dok je u 2022. godine prvom dozom cijepljeno njih 21.306. Podaci Registra za rak također govore da je u istom periodu pao broj novih slučajeva karcinoma vrata maternice. Nažalost, među onima koji oboljeli nije se smanjila smrtnost.
„Većinu bolesti je bolje spriječiti nego liječiti. To posebno vrijedi kod bolesti poput raka“, kaže Vanda Juranić Lisnić, poznata riječka znanstvenica koja na Medicinskom fakultetu u Rijeci već godinama radi na razvoju više vrsta cjepiva. U posebnom fokusu joj je i istraživanje mehanizama putem kojih virusi izazivaju karcinome, od kojih je jedan i sama svojedobno preboljela. Ona je naime 2008. godine oboljela od Hodgkinovog limfoma, vrste karcinoma koji se povezuje s nekoliko različitih virusa kao što je, primjerice, Epstein-Barr.
„HPV virusi su jako rašireni među ljudima, a neki od njih izazivaju tumore. Nažalost zbog mjesta i našeg životnog stila, našem imunom sustavu je dosta teško iskorijeniti uspostavljenu infekciju. Prevencija je stoga najbolje rješenje, a tu nam mogućnost u ovom slučaju pruža cjepivo“, kaže Juranić Lisnić.
Neophodno je, upozorava, cijepiti se prije kontakta s virusom. S obzirom da HPV može izazvati tumore ne samo grlića maternice nego i rektalnog područja, sluznice penisa i ždrijela, cjepivo – ističe ona – nije korisno samo za žene, već i za muškarce.
„Ova cjepiva su sigurna, a u svim dosadašnjim studijama pokazala su izvrsnu zaštitu. Zemlje koje imaju visoke stupnjeve procijepljenosti bilježe i značajan pad incidencije tipova raka uzrokovanih HPV-om. Kao netko tko je prošao šest mjeseci kemoterapije zbog raka kojeg uzrokuju virusi za koje cjepiva još uvijek ne postoje, zaista ne razumijem zašto bi se itko izlagao opasnosti od raka u slučaju kad postoji ova sigurna opcija prevencije“, zaključuje riječka znanstvenica.
Inače, posljednjih godina sve se više zemalja odlučuje za samo jednu dozu cjepiva, s obzirom da istraživanja pokazuju kako ona daje gotovo jednaku dozu zaštite kao dvije ili tri doze, a time se povećava odaziv na cijepljenje.
