Ima li Hrvatska najvišu inflaciju u Europskoj uniji?

U Hrvatskom saboru se 20. veljače raspravljalo o Prijedlogu konačnog Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena. Na početku rasprave Miro Bulj (dostupno ovdje, na 17:30) je u ime Mosta odmah zatražio stanku od 15 minuta pa, među ostalim, prokomentirao da se ovim zakonom pokušava sanirati ono što nam je nametnuto i „što je omča hrvatskom narodu“. 

„Prije svega ukinuli smo hrvatsku kunu i uveli euro u najtežem trenutku. To je ravno veleizdaji“, rekao je Bulj. 

Zatim su i drugi klubovi zastupnika zatražili stanke. 

„Ovo je očiti primjer da mi po problemu inflacije tonemo sve dublje i kompliciranije“, među ostalim je rekla Marija Selak Raspudić (dostupno ovdje, na 23:05). 

Mirela Ahmetović, također zatraživši stanku u ime Kluba zastupnika SDP-a, ustvrdila je da Andrej Plenković nije učinio baš ništa po pitanju inflacije (dostupno ovdje, na 27:00). 

„Ovaj prijedlog zakona je zapravo jedno veliko ništa, jedan smokvin list za europske birokrate kada Plenkovića upitaju zašto je tvoja zemlja Hrvatska najlošija po visini inflacije u Europskoj uniji, zašto nisi učinio ništa da zaštitiš građane, a upravo kod tebe u Hrvatskoj svaki peti građanin živi u siromaštvu ili na rubu siromaštva“, rekla je Ahmetović. 

U raspravu su se uključili i još neki zastupnici i zastupnice, među ostalim, i Anka Mrak Taritaš, Jelena Miloš, Marijana Puljak, Damir Biloglav, Marijan Pavliček ... A nakon stanke, hitni postupak Prijedloga Konačnog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena obrazložio je Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, pa je pritom pokušao odbaciti tvrdnje da Vlada nije činila ništa da suzbije inflaciju po kojoj je Hrvatska, kako tvrdi oporba, već tri godine u vrhu Europske unije (njegovo je izlaganje dostupno ovdje, na 54:25). Naveo je i kako o razlozima donošenja tog zakona ne treba previše govoriti, „svi smo svjedoci posljedica koje građani osjećaju radi inflatornih pritisaka koji su znatno oslabili kupovnu moć pojedinih dijelova društva i potrošača“. 

„Govoriti da je u Hrvatskoj najveća inflacija, govoriti da se u Hrvatskoj ništa nije dogodilo na temu inflacije je malo, u najmanju ruku, ovaj, netočno. Naime, od kraja 2022., kada je bila inflacija 13,5 posto, čini mi se, ona je non-stop padala, padala, padala i došla je na 1,6 u rujnu 2024. Nije to smiješno … Za sve nas koji smo završili nekakvu ekonomsku školu i nekakav ekonomski fakultet znamo da je to, otprilike, idealna za svaka normalna gospodarstva, da inflacija ne prelazi dva posto, nego se kreće tu negdje između jedan i dva. U desetom tom mjesecu inflacija je počela rasti, jasno da je onda i Vlada počela razmišljati što, kako i na koji način doskočiti tome da se to zaustavi i zbog toga, između ostalog, i ovaj zakon“, rekao je Milatić (dostupno ovdje, na 01:04:20).

Pa je li onda u Hrvatskoj najviša inflacija?

Naime, kada je riječ o inflaciji u eurozoni (ne i u cijeloj Europskoj uniji, kako je sugerirala SDP-ova Mirela Ahmetović), Hrvatska je imala najvišu inflaciju. Prema stopi inflacije mjerenoj HICP-om (Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) na dan 25. siječnja ove godine u odnosu na isti datum u siječnju 2024. godine Hrvatska je imala inflaciju od 5,00 posto, najvišu od svih zemalja koje su u eurozoni. Iza Hrvatske je Belgija s 4,4 posto, zatim Slovačka s 4,1 posto, pa Austrija 3,5, Litva 3,4 posto, Grčka 3,1 posto …

I u mjerenju mjesec dana ranije, 24. prosinca 2024. godine, pokazalo se da Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u eurozoni - u odnosu na isti datum u prosincu 2023. godine. Hrvatska je, dakle, i tada bila prva s inflacijom od 4,5 posto, Belgija druga s 4,4, Estonija treća s 4,1 ... 

Istina je, stoga, da je Hrvatska dva posljednja mjeseca prema stopi inflacije najlošija među 20 zemalja Europske unije koje su u eurozoni. Inače, prosječna stopa inflacije mjerene HICP-om u eurozoni u siječnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle - bila je 2,5 posto, upola niža nego u Hrvatskoj.

Na Milatićevu izjavu da je (malo) netočno da je u Hrvatskoj najveća inflacija, replicirala je Mirela Ahmetović (dostupno ovdje, na 01:29.22): „Poštovani državni tajniče, najprije vam odajem priznanje jer ste jedan od rijetkih koji može lagati i ovdje stajati mrtav-hladan. A to vam kažem referirajući se na vašu izjavu da nije istina da smo po stopi inflacije najgori u eurozoni, pa to vam govori Eurostat, pogledajte malo podatke za siječanj. A objavili su i svi mediji u Hrvatskoj.“ 

U Europi, izvan eurozone, ima zemalja koje imaju višu inflaciju nego što ima Hrvatska. Prema inflaciji mjerenoj HICP-om za prosinac 2024. godine, najvišu je inflaciju imala Turska 44,4 posto, Sjeverna Makedonija 5,7, Rumunjska 5,5, Mađarska 4,8 a Srbija je u tom mjesecu imala jednaku inflaciju, kao i Hrvatska - 4,5 posto. Dakle, među zemljama EU-a ispred nas su u prosincu 2024. bile jedino Rumunjska i Mađarska.  

Zaključno, Hrvatska ima najvišu inflaciju među državama koje su članice eurozone, dok po istom pitanju, među svim članicama Europske unije, ipak nije na samom vrhu, ali mu je vrlo blizu.